Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Holding Styria organizirao je u Grazu događanje Talk and print day 2006

Kuda idu tiskani mediji?

Preuzeti ulogu nositelja inovacija i avangardnog analitičara u svim temama vezanim za tiskanje, posebice za područje novinskog tiska – cilj je print holdinga Styria. S tim ciljem organizirano je događanje Talk and print day 2006, koje je spomenuti holding 29. ožujka 2006. organizirao u Grazu. Bio je to svojevrsni forum na kojem su sudjelovali urednici, novinari i grafičari iz Austrije, Slovenije i Hrvatske.

Tiskara Zagreb, koja je dio holdinga Styria, tiska dnevnike Večernji list, 24 sata te još neke poznate i priznate tjednike poput Ferala, Zareza, Glasa koncila, Dubrovačkog vjesnika i mnoge druge, među kojima je, pogađate, i Glasnik koji držite u ruci. U želji da okupe sve nas "krivce" za ono što vi, štovani čitatelji, možete naći na i u ovom komadu papira koji nazivamo tiskani medij, izuzetno ljubazno osoblje Tiskare Zagreb preuzelo je potpunu organizaciju puta za predstavnike svih medija iz svih regija. Valja reći da se odlazak na forum pod radnim nazivom nazivom "Budućnost printa" pokazao kao spoj ugodnog i korisnog odlaska i boravka u Grazu.

Jedno od važnijih pitanja istaknutih na forumu svakako je bilo pitanje imaju li tiskani mediji, u sve više digitaliziranom okružju, budućnost i, ako je imaju, kakvu. Profesor mr. Peter Zelimann s Ludwig - Boltzman Instituta započeo je svoje predavanje Murdochovom rečenicom: "Moć medija nije u rukama onih koji ih posjeduju, nego u rukama onih koji ih konzumiraju". Sudionicima foruma prof. Zelimann održao je predavanje koje je temeljio na istraživanjima slobodnog vremena provedenog u Austriji. Na osnovi rezultata istraživanja zaključio je da se dogodila promjena u glavama ljudi ili, kako to stručno kažemo, "promijenila se paradigma". Ljudi žele suoblikovati vlastiti život - vrijeme postaje komponenta nad kojom treba imati suverenitet. Zanimljivo je da njegovi rezultati pokazuju da su posao i slobodno vrijeme izmijenili mjesto na ljestvici prioriteta. Novine su tek na četvrtom mjestu preferencija u korištenju slobodnog vremena ljudi.

U raspravi, u kojoj su sudjelovali eminentni stručnjaci s područja komunikologije, marketinga i industrije papira, zaključeno je da novine imaju budućnost, jer "prednost im je što imaju i treću dimenziju, koju drugi mediji nemaju". Mogu se saviti, staviti u džep ili u torbu, razviti prema potrebi... Ali, novine mogu i moraju biti kreativne i nuditi kvalitetan sadržaj.

Sudionici foruma budućnost vide u elitističkim novinama, novinama koji su stručne u smislu sadržaja i kvalitete te u regionalnim i besplatnim novinama.

Nakon zaključenog forumskog dijela ljubazni domaćini holdinga Styrie širom su otvorili vrata svoje suvremene tiskare. Pogledali smo cijeli proizvodni proces: od ulaska papira, obrade i pripreme podataka, tiskanja novina i ekspedita. Brojke koje smo čuli su zanimljive i impozantne: 22 komada novina u jednoj sekundi ili 2400 stranica u sekundi, 35 velikih rola papira u jednoj noći, najveći tiskarski stroj težak 440 tona... Zanimljivo je bilo obići tiskaru i vidjeti rađanje novina, a u ovom slučaju to je bio Ljubljanski žurnal, koji je upravo silazio s trake.

Zahvaljući ljubaznim domaćinima iz Tiskare Zagreb u dobrom smo se raspoloženju vratili u našu metropolu pa smo uz čašu dobrog vina podijelili dojmove, sklopili nova novinarska prijateljstva i izmijenili male novinarske tajne. Ugodno smo se družili bez obzira na veličinu medija, regionalnu pripadnost ili konkurenciju.

Na kraju možemo zaključiti da tiskani medij ne izumire i da će kvalitetne novine uvijek naći svoje mjesto pod suncem. Ostvare li se predviđanja stručnjaka, prema kojima regionalne novine imaju budućnost, sigurni smo da će Glasnik i nakon 50. broja izaći u još u puno, ne samo okruglih, brojeva.

Rajka Križanac

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Proljetna akcija čišćenja u MO Podrvrh, Mala i Velika Jazbina

Počistili oko sebe

MO Lug, MO Podvrh i Velika Jazbina, te MO Mala Jazbina, organizirali su 2. travnja veliko proljetno čišćenje okoliša zagađenog ostacima automobila, automobilskih guma, kućanskih aparata, plastičnih otpadaka i svega što su nesavjesni građani godinama bacali nedaleko od svojih kuća, oranica i dječjih igrališta. Čistili su se rubovi obližnje šume i zelene površine na području mjesnog odbora, a predsjednik MO Podvrh i Velika Jazbina Josip Berčić naglasio je da je u akciji čišćenja sudjelovalo 65 građana, od čega 20 vatrogasaca, s petnaestak traktora.

Djelatnici Komunalca obvezali su se otpad prikupljen u nekoliko kontejnera odvesti prvih radnih dana narednog tjedna, a vrijedni su se mještani počastili druženjem uz jelo i piće do kasnih večernjih sati.

R.Š.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Seminar o poljoprivrednim poticajima u Poduzetničkom centru Samobor

Kako do novca za uzgoj svinja, junica i ovaca

Kako osvariti gradske, županijske i državne poticaje u poljoprivredi mogli su saznati svi okupljeni 31. ožujka u Poduzetničkom centru. Seminar nazvan "Program potpore za razvoj poljoprivrede u Samoboru tijekom 2006. godine" organizirao je Upravni odjel za gospodarstvo i poljoprivredu, a na njemu su govorili gradski pročelnik Željko Radovanić, stručni suradnik odjela Igor Jaić Krasnik te Robert Črep iz Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu. Na korištenje potpora i ostalih pogodnosti iz programa pozvao je i zamjenik gradonačelnika Tomislav Masten, koji je pozdravio skup u ime Gradskog poglavarstva.

Obzirom na broj okupljenih i brojna pitanja, očito je da su pogođeni forma i sadržaj seminara. Naravno, nemoguće je prepričati sve mjere i poticaje koji su na raspolaganju našim poljoprivrednicima na sve tri razine, od gradske do državne. Većina uzgajivača i prerađivača barem je jednim dijelom upoznata s programima, a za sve detaljnije informacije otvorena su im vrata Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu smještenog u Bregani u Ulici Đure Basaričeka 4.

Izdvojit ćemo, ipak, da Grad Samobor subvencionira program uzgoja i držanja koza i ovaca, raspolodnih svinja, osjemenjivanja junica, držanje pčelinjih zajednica, biljnu proizvodnju u plastenicima, uzgoj ljekovitog bilja, programe u voćarstvu i vinogradarstvu. U to se uklapa i program uzgoja autohtonih vrsta voćaka koji su pripremili u Parku prirode Žumberak – Samoborsko gorje, o čemu je također bilo riječi na ovom seminaru. Naravno, svi zainteresirani za poticaje moraju ispuniti određene uvjete, kao što je rješenje o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, posjedovni list i slično. U tijeku je gradski natječaj za subvencije pa svi zainteresirani mogu ispuniti obrasce u Odjelu za gospodarstvo i poljoprivredu. Osim na licu mjesta, sve potrebne informacije mogu se dobiti na brojevima telefona 3336-833 i 3336-834 ili na adresi www.samobor.hr.

MaBo

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

U Pečuhu je svečano potpisan ugovor o osnivanju Zaklade Zlatko Prica

Zaklada koja povezuje narode

Na sjednici Gradskog vijeća mađarskoga grada Pečuha 30. ožujka 2006. godine svečano je potpisan ugovor o osnivanju Zaklade Zlatko i Vesna Prica, koja za svoj osnovni cilj ima čuvanje, održavanje i promicanje umjetničkog stvaralaštva Zlatka Price i potporu mladim mađarskim i hrvatskim umjetnicima. Ugovor su potpisali Jasmina Jugo Prica, supruga pokojnog Zlatka Price, Laszlo Toller, gradonačelnik Grada Pečuha i Antun Dubravko Filipec, gradonačelnik Grada Samobora.

Tim potpisima Pricino je slikarstvo na najljepši mogući način povezalo dva naroda, dvije države i dva grada, a zahvaljujući Prici ušli smo na mala vrata u Europsku Uniju.

Oba gradonačelnika oduševljeno su govorili o značenju ove zaklade, a Jasmina Jugo Prica, zahvalivši se na sjajnoj dobrodošlici, istaknula je da nakon ovoga tek mora početi pravi posao.

U gradskoj vijećnici grada Pečuha svečano potpisivnaje ugovora pljeskom su pozdravili mnogi uglednici. Bili su tu Jano Ujvari, ravnatelj Ureda za očuvanje kulturne baštine, Marta Kunszt, dogradonačelnica Pečuha, Ivan Bandić, generalni konzul RH u Mađarskoj, Ante Sorić, direktor novoosnovane zaklade i Ernest Barić, profesor kroatistike na sveučilištu u Pečuhu koji je izvrsno prevodio s oba jezika.

U delegaciji Grada Samobora su, uz gradonačelnika, svečanosti prisustvovali Dragutin Kušić, Damir Fabek, Marica Jelenić i Danijela Kalafatić.

Zlatko Prica proglašen je 2002. na svečanosti otvorenja Galerije Prica počasnim građaninom Grada Samobora i njegova velika želja, kao i želja njegove supruge Jasmine, da zaklada zaživi ovim je činom i ostvarena.

Samoborska donacija Zlatka i Vesne Prica obuhvaća 71 sliku, dvije skulpture Zlatka Price i 94 fotografije njegove kćeri Vesne. U donaciji se nalazi nekoliko Pricinih slikarskih opusa. Uz slike iz najranijeg, Samoborskog ciklusa, tu se nalaze i djela iz ciklusa Plodovi zemlje, Tarski ciklus, Opatijski kišobrani, Anatomija prirode i prije spomenute dvije skulpture. Fotografije iz dijela donacije Vesne Prica podijeljene su u tri ciklusa: Rani radovi, nastali u Samoboru na posjedu u Mirnovcu, Samoborski staklari i Tarski ciklus. Prica je svojedobno donirao znatan broj svojih djela i gradu Pečuhu, u kojem je rođen i u kojem je niz godina djelovao i stvarao pa sve to, uz cjelokupnu njegovu ostavštinu, sada čini pozamašan broj slika kojima će upravljati novoosnovana zaklada.

A entuzijazma i planova ne manjka. O njima nam je u šetnji ulicama Pečuha nešto rekao Ante Sorić, direktor novoosnovane Zaklade Zlatko Prica.

Ovaj pravnik i Pricin prijatelj, već dvadesetak godina neumorno radi na projektu osnivanja Zaklade i nije krio oduševljenje njenom konačnom službenom finalizacijom. Prisjetio se i početaka te najavio daljnje aktivnosti i projekte Zaklade.

- S mađarske strane za osnivanje Zaklade svakako je najzaslužniji Jano Ujvari, koji je danas ravnatelj Ureda za očuvanje kulturne baštine. Njega sam prije dvadeset godina zainteresirao za Pricino djelo, a i upoznao ih. Prije njega ovdje nisu ni znali za Pricu, čak niti da se ovdje rodio. Bilo je trenutaka u radu kada bi mnogi odustali i to s obje strane, i mađarske i hrvatske, no mi smo bili uvjereni da će teška i olovna vremena proći. I prošla su. Mi smo toliko dobro surađivali da jednostavno nismo mogli ne uspjeti. Sada pripremamo veliku retrospektivu u Pečuhu 23. lipnja, povodom 90. godišnjice Zlatkovog rođenja, na koju bi pozvali i predsjednike obaju država, a uključili bi i Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti čiji je Prica bio član. Objavljivat ćemo programe Zaklade u obje države pa možda dobijemo i neka sredstva od europskih fondova. Pregovaramo sa sponzorima, i našim i njihovim velikim tvrtkama. Poslije tog velikog događaja planiramo izložbu i u Budimpešti – najavio nam je Ante Sorić još jedan veliki kulturni događaj i pozvao sve da dođu na tu izložbu u Pečuh, grad koji je proglašen europskom prijestolnicom kulture 2010. godine. Potpuno zasluženo.

Nenad Kobasić

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)