Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Okrugli stol o sustavnom financiranju obrazovanja u poljoprivredi

Obrazovanjem promijeniti koncepciju stvarnosti

Certificirano obrazovanje u poljoprivredi braniteljskih zadruga i ostalih zainteresiranih, koje u svojim programima već od 2002. godine provodi Centar za obrazovanje Pučkog otvorenog učilišta Samobor, postat će dio sustavnog financiranja, zaključeno je na okruglom stolu na tu temu održanom 26. siječnja u Samoboru.

Dok se u Europi obrazovanje odraslih većim dijelom sufinancira od države, kod nas polaznici uglavnom sami plaćaju svoje obrazovanje. Mjere hrvatske zajednice za zapošljavanje ne odnose se na obrazovanje u poljoprivredi, a Ministarstvo branitelja financira samo obrazovanje nezaposlenih branitelja. Međutim, interes za certificirane programe obrazovanja velik je ne samo kod nezaposlenih, već i kod zaposlenih branitelja, zadrugara, vlasnika zapuštenog zemljišta i mlađih umirovljenika te je višestruko korisno.

- Uz prenošenje znanja, obrazovanjem odraslih se polaznicima otvara novi horizont mogućnosti, povezuje ih se s budućim suradnicima i, što je najvažnije, mijenja se koncepcija stvarnosti - naglasila je Itana Bukovac, voditeljica samoborskog Centra za obrazovanje.

Osim toga, obrazovanje odraslih u poljoprivredi jedan je od preduvjeta u procesu pristupanja Europskoj Uniji.

- U svim mjerama i smjernicama koje se donose od strane Europske Unije, a u vrlo bliskoj budućnosti i od strane Hrvatske, će kao jedna od sastavnica prioriteta u dobivanju sredstava, u odobravanju projekata, biti i osposobljenost, odnosno obrazovanost tražitelja samog tog subvencijskog dijela ili podnositelja zahtjeva određene kreditne linije - rekao je Srećko Selanec, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva.

Ministarstvo branitelja već sada financira edukaciju zadrugara, a financiranje će proširiti i na troškove smještaja i prehrane polaznika iz udaljenih dijelova zemlje. U sustavno financiranje će se uključiti i Ministarstvo gospodarstva, koje će kroz mjesec dana raspisati natječaj, a Ministarstvo poljoprivrede također će do proljeća raspisati natječaj za sufinanciranje obrazovanja odraslih u poljoprivredi. Očekuje se da se u sufinanciranje uključe i druge županije, kao što to već sada radi Zagrebačka županija, a i lokalna samouprava, kao što je uključen Grad Samobor, zaključci su okruglog stola o sustavnom financiranju obrazovanja u poljoprivredi.

Tekst i snimke

Diana Koller

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

U PCS-u Samobor predstavljen projekt Travnjački voćnjaci s visokostablašicama kao element očuvanja biološke raznolikosti i estetske vrijednosti krajolika

Autohtone voćnjake sačuvati za budućnost

U Poduzetničkom centru Samobor u Bregani potpisan je 26. siječnja još jedan sporazum između projektnih partnera iz Hrvatske i Slovenije, u sklopu INTERREG - CARDS programa te predstavljen projekt Travnjački voćnjaci s visokostablašicama kao element očuvanja biološke raznolikosti i estetske vrijednosti krajolika, koji će se realizirati prema tom sporazumu.

Nositelji projekta Travnjačkih voćnjaka su Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje i Poljoprivredno - šumarski zavod Novo Mesto, a u realizaciji im pomažu Zavod Republike Slovenije za očuvanje okoliša i Kozjanski park sa slovenske strane, te Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu iz Hrvatske.

Ravnatelj Zavoda, dr. Ivan Katalinić, naglasio je da su travnjački voćnjaci dio tradicionalnog ruralnog krajobraza ovog područja, kako sa slovenske, tako i s hrvatske strane granice, a ovim projektom želi ih se očuvati. Zato će u Parku prirode Žumberak - Samoborsko gorje biti napravljen rasadnik, koji bi bio centar širenja već zapostavljenih sorti voćaka. Pomoć sa slovenske strane bit će bitna, jer oni već imaju takvih iskustava.

Glavni cilj projekta je zaštita travnjačkih voćnjaka, njihove biološke i genetičke raznolikosti te poticanje lokalnog stanovništva na razvoj baziran na održivom gospodarenju, protumačila je nositeljica projekta u Hrvatskoj, mr. Biljana Janev Hutinec. Zaštita ove raznolikosti provodit će se putem stvaranja kolekcije izabranih sorti s projektnog područja, osiguranjem prikladne količine kvalitetnih sadnica tradicionalnih sorti voćaka visokostablašica i osiguranjem željene količine i kvalitete reznica plemki izabranih sorti i vrsta.

Ciljane skupine na koje projekt računa su u prvom redu šira javnost, koja bi trebala shvatiti vrijednost starih voćnjaka, zatim stručnjaci s područja poljoprivrede i zaštite prirode, školska djeca – na koju će biti usmjerene posebne aktivnosti te vlasnici travnjačkih voćnjaka koji će raditi na samom projektu.

Rad na projektu zapravo je počeo već jesenas, evidentiranjem starih sorti na području cijelog projekta.

Ukupna vrijednost projekta je 356.000 eura, u čemu sa 75% sredstava sudjeluje EU, dok je njegova vrijednost u Hrvatskoj 138.000 eura. U Hrvatskoj će se projekt provoditi u Primorsko-goranskoj, Karlovačkoj, Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, a trajat će 22 mjeseca.

Tekst i snimke

Diana Koller

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Susret gospodarstvenika i čelnika Zagrebačke županije

U Samoboru - cluster znanja!

U zagrebačkom Hotelu International održan je 26. siječnja godišnji susret gospodarstvenika i čelnika Zagrebačke županije. Osamdesetak poduzetnika najprije je razgledalo mini izložbu suvenira i turističke ponude Zagrebačke županije, a nakon što je Stjepan Kožić, župan zagrebački, pozdravio okupljene, Krunoslav Pilko, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, održao je prezentaciju pod nazivom Gospodarstvo u Zagrebačkoj županiji danas i sutra.

Zagrebačka županija je jedna od županija s najbržom stopom gospodarskog rasta, s prosječnom plaćom od 3.500 kuna. Najviše zaposlenih je u prerađivačkoj industriji i trgovini, a Županija je prva u proizvodnji vina, jaja, grožđa, jabuka i povrća, kao i po broju poduzetnika koji su se održali 3 godine od početka poslovanja, a čak su 24 poduzetnika iz Zagrebačke županije među 400 vodećih u Hrvatskoj. Kao negativnost na kojoj treba poraditi istaknuta je velika uvozna ovisnost Zagrebačke županije.

Krunoslav Pilko je, govoreći dalje o strategiji i planovima daljneg djelovanja Županije, istaknuo da je potrebno razviti uvjete za skokovit gospodarski razvoj. Ta nova gospodarska politika usmjerena je na partnerstvo, a bazira se na organiziranju clustera kao moćnom alatu gospodarskog razvoja. Zagrebačka županija kani uspostaviti turistički cluster u zajedničkoj turističkoj zoni, kao i cluster znanja u Samoboru. U tom smislu već je usvojen program razvoja poduzetničkih zona te napravljen katalog, a jedna od osnovnih zadaća u narednom razdoblju, rekao je Pilko, je da se ono što se dogovori i provede.

Na tom tragu su po završetku prezentacije okupljeni gospodarstvenici pozvani da svojim pitanjima i sugestijama potpomognu razvoju Županije. Na pitanja su odgovarali župan Stjepan Kožić i njegovi suradnici.

Na pitanje Ive Ljubića iz Svete Nedelje razmišlja li Županija o izgradnji zelene tržnice za kojom svi vape, župan Kožić je istaknuo želju i napore Županije za aktivnijom suradnjom s Gradom Zagrebom. Iako, rekao je Kožić, pregovori sa Zagrebom nisu uvijek laki, radi se na sporazumu s Gradom Zagrebom vezanim uz poljoprivrednu proizvodnju, a u sklopu kojeg bi se napravio i veliki distributivni centar s pripadajućom hladnjačom, čime bi se riješio problem zelene tržnice.

Stanko Birin iz Samobora, vlasnik tvrtke Birin d.o.o. zapitao se što je zapravo strategija Zagrebačke županije kada se ne zna ni strategija države Hrvatske. Kožić je odgovorio da je ta strategija zapravo zbir projekata koji se planiraju realizirati, a za to je nužno i sudjelovanje gospodarstvenika.

Rečeno je i da je u vezi termičke spalionice otpada napravljen velik pomak, jer je na Vijeću prihvaćen prijedlog sporazuma o zajedničkoj izgradnji spalionice koji sada ima proći obje skupštine. Intenzivno se traži i lokacija u Zagrebačkoj županiji na koju se deponirao pepeo iz spalionice.

Pred kraj razgovora nazočnima se obratio Dragutin Feletar, dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, koji je istaknuo da se, iako nije gospodarstvenik, rado odazvao pozivu na ovaj skup ne bi li saznao nešto više o planovima organiziranja clustera znanja u Samoboru, a kao najvažniji uvjet brzog privrednog razvoja istaknuo je puno veću suradnju gospodarstvenika i predstavnika lokalne samouprave sa sveučilištem. Savjetovao je što veće korištenje europskih zaklada i fondova upozoravajući da je Slovenija, koja je bila puno organiziranija po tom pitanju, iskoristila samo 27% svih mogućnosti fondova i zaklada. Na kraju je apelirao na sve prisutne na važnost uspostavljanja veze između privrede, znanja i politike.

Pitanja gospodarstvenika bilo je toliko da se razgovor produžio duboko u vrijeme predviđeno za svečani ručak sačinjen od specijaliteta s područja Zagrebačke županije, a, ako je suditi po zainteresiranosti i aktivnom sudjelovanju prisutnih, vrijeme protokolarnih klimoglavih pokaznih sjedeljki namijenjenih zajedničkom fotografiranju za novine, definitivno je prošlo. Barem što se tiče Zagrebačke županije.

Nenad Kobasić

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)