Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

81. obljetnica proboja logoraša iz ustaškog logora Kerestinec

Tu su ubijani antifašisti, rodoljubi, komunisti, Hrvati, Srbi, Židovi...

U Kerestincu je, u organizaciji Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABA RH), 14. srpnja obilježena 81. obljetnica proboja logoraša iz ustaškog logora Kerestinec.

- Povijesne činjenice se izvrću, relativiziraju ili prešućuju. Antifašiste se u pravilu proziva i prikazuje kao neke aveti. Mi govorimo o antifašizmu kao trajnoj civilizacijskoj odrednici na kojoj se gradila i gradi poslijeratna Europa, a to je i ustavna odrednica naše Hrvatske - rekao je kod spomenika žrtvama proboja Boris Kovačić, potpredsjednik Zajednice udruga antifašista Zagrebačke županije i Grada Zagreba.

Kerestinec je bio samo jedan od logora i stratišta u Zagrebu i okolici, gdje su bili ubijani antifašisti, rodoljubi, komunisti, Hrvati, Jugoslaveni, Srbi i Židovi, i to, kako je istaknuo, bez milosti i bez suđenja. Tako je to bilo u "državi ustaške kamarile", koja se tim nedjelima odmah i legitimirala.

- Ponovilo se zlo i u Domovinskom ratu. Opet je u prvom redu stradala mladost pa odajemo počast i svim palim braniteljima - poručio je Kovačić.

Pomoćnica pročelnika Gradskog ureda za branitelje Vesna Helfrih obratila se u ime zagrebačkoga gradonačelnika, Gradske uprave, ali i, kako je istaknula, velikog dijela građana Zagreba koji ne zaboravljaju 1941., ali ni 1991. godinu.

Vijence za žrtve kerestinečkog logora položila su izaslanstva i predstavnici Skupštine Grada Zagreba, SABA-e RH, Grada Samobora, SDP-a, SRP-a, 365 – Stranke rada i solidarnosti, slovenskih i bosanskih antifašista i Saveza društava Josip Broz Tito.

U logoru Kerestinec, koji su formirale vlasti Banovine Hrvatske i koji je prešao u ruke ustaša, bilo je više od sto logoraša, poznatih intelektualaca, rodoljuba i komunista.

Nakon što je 9. srpnja 1941. desetero njih, među kojima su bili i Božidar Adžija, Otokar Keršovani i Ognjen Prica, bilo strijeljano u znak odmazde zbog ubijenog agenta Ljudevita Tiljka, mjesni komitet Komunističke partije Hrvatske Zagreb donio je odluku o organizaciji njihova oslobađanja.

Od oko 110 logoraša njih oko 90 sudjelovalo je u proboju u noći s 13. na 14. srpnja 1941. Formirano je pet udarnih grupa koje su ga vodile. Međutim, logoraše na slobodi nitko nije dočekao pa su u nekoliko idućih dana razbijeni, pohapšeni i poubijani. Samo ih je 13, neki tvrde i 14, preživjelo proboj, a kraj rata živa su dočekala samo dvojica.

T.I.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)