06.08.2018.

Samoborskom centru za umnožavanje centara u Gradu

Glas protiv brisanja imena Hrvatski dom

Poštovani(e), slijedeći svoj davno smišljeni slogan (mislim za jedan od PIK-ova) "Ako ste zadovoljni recite svima, ako niste, s punim povjerenjem - samo nama!", sve vrijedno i dobro u Samoboru objavljivao sam na društvenim mrežama, ono što sam smatram ne-dobrim, isključivo "samo nama". Mislim na sugrađane, pravne i fizičke osobe jer ovo je naš Grad. Činio sam tako u dobroj vjeri, da je to ispravan način da se krivo učinjen korak (nenamjerno ili...) ispravi, da se na prečac donesena odluka još jednom promisli, poluistina odjene jedino istinom. Za dobro i sve bolje svima. Bože moj, pogriješiti je posve ljudski - jasno, ustrajavati u grješci nerazborito. Nikada isključiv, ali uvijek isključivo misleći svojom glavom i argumentima braneći svoj stav.

Ne bih sada o "jučer" (bilo prošlo), danas (jer sutra je već kasno) razložno sam protiv ishitrene promjene imena Hrvatskoga doma u Samoboru! Prvo svega, stoga što smatram jedino ispravnim da za sve veće, značajnije i trajnije treba poštivati općeprihvaćena pravila: javnosti, natječaja, mišljenja struke i građana sl. Eto, pohvaljujem, da je glede ove teme uglavnom bilo kako treba. Pozorno sam pratio događanja u svezi nužne obnove zgrade Hrvatskoga doma u kojem su, u neprikladnim uvjetima, godinama održavane kino kazališne predstave, koncerti, sadržajima različiti skupovi, galerija Prica, POU. Čestitati treba svima koji su ovu obnovu konačno pokrenuli i čiji se kvalitetan dovršetak očekuje u dogovorenom roku.

Zadržite Hrvatski dom

Svakodnevice sam obilazio gradilište (istina nisam bio sretan što na službenoj obavijesti o radovima, izvođaču piše "Obnova kino dvorane" jer je neprecizna i - netočna). No, još sam sretniji bio kada ovih dana ugledao na ogradi gradilišta, u opširnom tekstu, skicama crtežima što građane uskoro čeka u obnovljenom. Ponavljam, uistinu sam zadovoljan što je postavljeno građanima na uvid, a osobno imam samo riječi pohvale za ukupnost rješenja u budućem višenamjenskom prostoru. Čime nisam zadovoljan? Zadnjom rečenicom kojom se predlaže (očito i prihvaćeno od nekoga) budući naziv: „Ambijentalna vrijednost kuće je zadržana s obzirom da su intervencije samo u interijeru. Jedina intervencija na fasadi jest njeno pročišćavanje od postojećih natpisa samo zato što ne odgovaraju novom karakteru kuće. Uz ove intervencije predlažemo i promjenu imena "Kino Samobor" u "Kulturni centar Samobor" kao dodatnu gestu koja upućuje na izvedene promjene i koja će potaknuti interes građana.“ "Pročišćavanje" da jer je postojeće rješenje na fasadi doista bilo neprikladno, ali ostaje nejasno (i netočno!): "promjena imena Kino Samobor u...

"Novi karakter kuće" (očito se misli na višenamjenski prostor) bez dvojbe bi mogao biti pod krovnim nazivom Hrvatski dom (i kino, i galerija i kazalište, i predavanja, i koncerti, i druženja… pa zašto bi bio CENTAR optimalno rješenje? Uostalom i Hrvatski dom u Vukovaru, Petrinji, Zorin dom u Karlovcu pokrivaju brojne sadržaje. Zar Europski dom u Zagrebu također nije mjesto raznih sadržaja - zašto ga nitko nije u preimenovao u Europski centar?

Idem dalje, odnosno bliže kraju. Ime Hrvatski dom nije nastao, niti je plod euforičnosti u vremenu demokratskih promjena u Samoboru, nego ima svoju povjesnicu od 1938. godine do, eto 2018. godine kada bi trebao postati CENTAR! (vidi prilog). A zašto, u nas, bilo "kuda centar svuda", (Centar za mlade, Centar za stare, Centar za izbjeglice, Centar za informacije, Centar za otpad...) neka promisle oni koji, možda, ne znaju (ili neće znati) da za ovu riječ postoje lijepe, jasne hrvatske istoznačnice.

Nije još gotovo iako su skele postavljene! Neka ne bude, u povijesti Grada, naše vrijeme bilo upisano kao godine brzopletih rješenja.

Trg ili Park počasnih građana Grada Samobora

I za kraj. Do sada su obavijesti o događanjima na ovom prostoru (ljetne kino predstave, fašnik...) glasile: "u parku iza kina... Stoga predlažem: Trg ili Park počasnih građana Grada Samobora. Nota bene: Samobor ima doista ugledna imena počasnih građana, a jamačno će ih biti i ubuduće. Budući da (eto nažalost) počasni građani ne dobivaju išta osim pisane povelje - ovo bi bilo pravo rješenje, na pravom mjestu! Dakle, već sada osmisliti uz natpis trga (parka) mjesto gdje bi se na ploči postavila imena uglednika: kardinal Franjo Kuharić, Franco Martinelli, Nevenka Siebig, Franz Josef Bruchof, Gianluigi Turani, Carmine Petrone, akademik Zlatko Prica, dr. Jeno Ujvari, Nikola Reiser, fra Zvjezdan (Vjekoslav) Linić, prof.dr.sc. Ernest Barić, biskup Nikola Kekić (jasno uskladiti titule i ostalo).

Srdačan pozdrav!

Josip Prudeus, umirovljeni učitelj

Iz povijesti Hrvatskog doma Samobor

Na mjestu današnjeg Hrvatskog doma Pučkog otvorenog učilišta Samobor 1931. godine izgrađeno je vatrogasno skladište. U to vrijeme adresa je bila Novi trg ili tzv. ‘svinjski plac’. Zadruga Hrvatski Dom osnovana je 1937. godine, a temelji zgrade Hrvatskog doma blagoslovljeni su 6. studenog 1938. Nakon mnogih vijećanja, s Dobrovoljnim vatrogasnim društvom bio je postignut sporazum da se novogradnja Hrvatskog doma na Novom trgu nadogradi na spremište. I to velika dvorana, prostrana pozornica, galerije i više soba. Nacrte za gradnju Hrvatskog doma izradio je ing. Pavao Blažeković iz Zagreba, a gradnju preuzeo Ivan Celizić. Uz novčanu pripomoć i darove u građi gradnja je brzo napredovala te je 31. prosinca 1940. Hrvatski dom svečano otvoren priredbom Silvestarske večeri.

Zbog rata 1941. - 1945. izgradnja je stala tako da Dom nije u potpunosti završen.

Za vrijeme rata u Domu su smješteni Ustaški logor, Logor ustaške omladine, knjižnica i čitaonica, služi svim samoborskim društvima (Glazba, Jeka, Hrvatski radnički savez, Društvo hrvatskih katoličkih muževa i dr.) i privremeno kao vatrogasno spremište.

11. listopada 1945. kada je dr. Stjepan Orešković održao predavanje "Samobor u borbi za slobodu" smatra se početkom rada Narodnog sveučilišta u Samoboru.

Od 1945. do 1950. Hrvatski dom radi i dalje, ali na volonterskoj osnovi.

1947. godine zgrada je nacionalizirana.

19. prosinca 1950. godine osniva se ustanova pod imenom Privredno poduzeće Narodni dom, koja djeluje do 1953., a 1. siječnja 1954. osniva se Prosvjetna ustanova Narodni dom koja objedinjuje rad Gradskog muzeja, kina, knjižnice i čitaonice i Narodnog sveučilišta. 1961. godine se osniva Narodno sveučilište Janko Mišić.

Od 1991. do 1997. ustanova nosi ime Narodno sveučilište Samobor, da bi od 1. siječnja 1998. ime bilo promijenjeno u Pučko otvoreno učilište Samobor.

 

Samoborskom centru za umnožavanje centara u Gradu

Arhiva 2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002