Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Sjednica Gradskog vijeća Grada Svete Nedelje

Novi Samoborček donosi i probleme

Na sjednici Gradskog vijeća Svete Nedelje, održanoj 26. veljače, vijećnici su, između ostaloga, informirani o projektu željeznice Podsused - Sveta Nedelja - Samobor. Janja Groš i Snježana Špehar Kroflin iz društva HŽ Infrastruktura i Tihomir Nikolić, predstavnik projektanata iz društva Granova d.o.o., predstavili su nacrte i pojasnili gabarite željeznice koja bi se trebala početi graditi.

Janja Groš pojasnila je da je nadležnom ministarstvu već predan prvi od šest zahtjeva za građevinsku dozvolu. Dobiveno je odobrenje za financiranje tog projekta iz strukturnih fondova, pa je plan HŽ infrastruktura da se nakon ulaska RH u EU raspiše natječaj za izvođenje radova i vjerojatno bi početkom sljedeće godine radovi mogli započeti. Projekti se završavaju i otkup zemljišta je u tijeku. Došlo je do zastoja zbog plinovoda preko rijeke Save, zbog zavlačenja Gradske plinare Zagreb, rekla je Janja Groš, pa sada čekaju dozvolu Hrvatskih voda da s plinovodom prođu ispod rijeke Save. U HŽ infrastrukturi očekuju da bi projekt za tu posljednju dozvolu mogli završiti u roku od mjesec dana. A za potrebe željeznice gradit će se novi most preko Save. Vrijednost projekta planirana je sa 65 milijuna eura, a rok za izgradnju je 2,5 do 3 godine.

Vijećnici su izrazili bojazan da će dolazak željeznice umanjiti sigurnost u prometu i usporiti cestovni promet između dijelova grada koje presijeca pa su upozorili i na potrebu izgradnje nadvožnjaka na frekventnijim lokacijama. Dapače, gotovo jednodušno tvrdili su da je u idejnom projektu bilo planirano nekoliko nadvožnjaka u Strmcu, kojih sada nema. Također, tvrdili su da su za takvu željeznicu prevelike brzine od 80 do 100 km/h, što je planirano. Njihova bojazan povećala se kad su saznali da bi u vršnim opterećenjima vlakovi vozili svakih 20 minuta, a na brkljama bi promet bio zaustavljan najmanje po 3 minute.

Janja Groš rekla je da je lokacijska dozvola ishođena prije 4 godine temeljem idejnog projekta u koji su svi zainteresirani imali uvid i mogli tada dati primjedbe. Naglasila je da prema Zakonu o željeznici ova kategorija pruge lokalnog značaja (a niti regionalnog) ne treba imati denivelacije. U pravilu se nivelacije za pruge lokalnog značaja rade ili kasnije ili u dogovoru s lokalnom zajednicom. Kao primjer navela je Grad Samobor, koji je sam financirao izradu projekta denivelacije za dio pruge koji će ići vijaduktom.

Nekoliko prijelaza preko pruge bit će zaštićeno brkljama i svjetlosnim signalima te po pravilnicima zaštićeno za prijelaz pješaka ili vozila i analize su pokazale da nadvožnjaci nisu potrebni. Ako se pokaže da je zbog gustoće prometa ili sigurnosti potrebno raditi nadvožnjake, oni se mogu napraviti, jer su u prostornim planovima predviđeni koridori za nadvožnjake, rekao je Tihomir Nikolić. Međutim, radi se o velikim sredstvima, a vijećnici su zaključili da će se vjerojatno očekivati da to financira Grad Sveta Nedelja.

Vijećnici su izrazili i bojazan da neće biti dovoljno parkirnih mjesta, no projektanti su ih uvjerili da će biti dovoljno, jer su predviđena kod svih stajališta, a i dovoljno je prostora za njihovo eventualno proširenje. Također, vijećnici su saznali da se radi o željeznici koja će prevoziti putnike, što nije isplativo, no ekološki i zbog rasterećenja cestovnog prometa je opravdano.

Od izlagača su gradski vijećnici saznali da se ovaj projekt sada više ne može mijenjati već da, žele li tražiti nadvožnjake ili neke druge promjene, moraju uputiti inicijativu Ministarstvu prometa i HŽ Infrastrukturi, i ako se to prihvati, to bi bio poseban projekt i investicija.

Gradsko vijeće izglasalo je nove olakšice za obveznike plaćanja komunalnog doprinosa (jednako za nove objekte, kao i za legalizaciju bespravno izgrađenih), pa je cijena čak i dodatno smanjena u odnosu na prvi prijedlog i iznosit će 40 kuna/m3, uz mogućnost plaćanja do 24 rate, odnosno 30 kuna/m3 ako se plaća jednokratno. Ipak, stavljeno je ograničenje da rata ne može biti manja od 500 kuna. Prepolovljen je i porez na tvrtku i on će se ove godine plaćati u rasponu od 150 do 750 kuna godišnje.

Najviše vremena gradski su vijećnici potrošili na raspravu o raspodjeli sredstava za Sportsku zajednicu Grada Svete Nedelje. Nakon dva sata vijećanja i nekoliko zahtjeva da se određivanje kriterija raspodjele, pa čak i raspodjela sama, prepusti Gradskom vijeću, vijećnici su od Sportske zajednice zatražili da se u drugoj rati isplate izniveliraju sredstva klubovima. Naime, sredstva su u prvoj ovogodišnjoj rati neravnomjerno raspodijeljena pa se traži da budu raspodijeljena prema prošlogodišnjim kriterijima, dok Skupština Sportske zajednice ne donese novu odluku za ovu godinu.

Gradsko vijeće također je zatražilo od Sportske zajednice da izradi prijedlog kriterija financiranja u sportu, o kojem će raspravljati Vijeće. Ove je godine Grad Sveta Nedelja za financiranje Sportske zajednice izdvojio 1,8 milijuna kuna, što je za 205 tisuća kuna više nego lani.

Izvješće Roberta Maračića o raspodjeli sredstava namijenjenih za rad Zajednice kulturno umjetničkih udruga prihvaćeno je uz pohvale radu te zajednice i njenih članica. Za tu je namjenu Sveta nedjelja ove godine u proračunu predvidjela nešto manje od 600.000 kuna.

Diana Koller

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Zadnji rok za predaju poreznih prijava za građane je 28. veljače

Poreznu prijavu predajte na vrijeme!

Kao i svake godine, iz Ministarstva financija podsjećaju da je rok za predaju godišnjih poreznih prijava za građane 28. veljače. Voditeljica samoborske ispostave Mirjana Mahović Komljenović najavila je da će radno vrijeme, kao i prethodnih godina, biti prilagođeno zadnjeg dana predaje prijava pa će taj zadnji dan, u četvrtak, 28. veljače, raditi od 8 pa sve do 19 sati, jer je do 21. veljače u samoborskoj ispostavi bilo predano tek oko četvrtinu prijava, a očekuje ih se oko 7000.

- Uvijek apeliramo na one koji redovno podnose poreznu prijavu, a to su naši obrtnici, kao i na građane koji žele podnijeti poreznu prijavu da bi dobili preplaćeni porez, da ne čekaju zadnji dan, nego da dođu u naše prostorije na Trgu kralja Tomislava u Samoboru. Mi možemo i pomoći ako netko ne zna nešto popuniti – pozvala je Mirjana Mahović Komljenović.

Iz ispostave Porezne uprave preporučuju podnošenje prijave poreza za 2012. godinu i svim poreznim obveznicima koji su tijekom 2012. godine počeli ili prestali s radom pa imaju pravo na 12 mjesečnih osobnih odbitaka, a za svoj rad ili plaću zapravo su ih koristili samo nekoliko. Zbrajanjem tog neoporezivog dijela i njihove plaće može se ostvariti pravo na povrat poreza. Također napominju da su ukinute olakšice za zdravstvene potrebe, stambenu izgradnju i za premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.

Od ove godine i umirovljenici koji su ostvarili inozemnu mirovinu obavezni su prijaviti porez, no pri tome se gleda i u kojoj su zemlji ostarili pravo na mirovinu. Izmjenama zakonskih propisa od 1. ožujka 2012. godine regulirano je da su oporezive inozemne mirovine koje ostvare naši umirovljenici, osim ako ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije određeno drugačije. Na primjer, mirovine ostvarene u Njemačkoj oporezivat će se u Njemačkoj, ali one ostvarene u Sloveniji oporezivat će se u Hrvatskoj pa stoga treba pripaziti na međudržavne ugovore koje Hrvatska ima s pojedinim zemljama.

S.S.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Javna tribina o prijedlogu Strateškog programa razvoja Grada Samobora od 2013. do 2020.

Preko snaga i slabosti do prilika u budućnosti

O Strateškom programu razvoja Grada Samobora od 2013. do 2020. godine raspravljalo se 26. veljače na javnoj tribini u Galeriji Prica, u nazočnosti stotinjak zainteresiranih za aktivno sudjelovanje u kreiranju i usmjeravanju izrade ovog strateškog dokumenta. Izradu prijedloga ovoga programa pratio je i usmjeravao Razvojni savjet Grada, za kojim je šest mjeseci intenzivnoga rada, a koji uključuje ocjenu provedbe stare strategije 2002.-2012., održavanje dviju radionica sa 40-ak polaznika, pet sjednica Savjeta, usklađivanje s projekcijama gradskoga proračuna i slično - rekao je uime izrađivača, djelatnika gradske uprave i vanjskih stručnjaka, znanstveni savjetnik u Ekonomskom institutu Zagreb, dr. Nenad Starc.

Okupljenima je, radi lakšeg uključivanja u raspravu, a uz pisani sažetak, Starc izdvojio najbitnije točke strateškog programa. On obuhvaća analizu stanja s istaknutim snagama, slabostima, prilikama i prijetnjama daljnjem razvoju Grada u gospodarskoj i društvenoj oblasti, prostornom uređenju i zaštiti okoliša, zatim upravljanje daljnjim razvojem te njegove strateške odrednice i posebne razvojne ciljeve i mjere za njihovo ostvarenje, a, naposlijetku, i provedbu, praćenje i vrednovanje programa.

Primjera radi, kao snage samoborskog gospodarstva, uz ostalo, su navedeni obiteljsko vođenje obrta, entuzijazam i upornost, konkurentni tradicijski i umjetnički obrti s brendom, Samobor kao turistička destinacija... Slabosti su strukturna nezaposlenost, deficit turističkih smještajnih kapaciteta, neodgovarajuće vođenje gospodarske politike na razini Grada... Prilike su u obnovi suradnje sa susjednim zemljama i skori ulazak Hrvatske u EU, porastu inozemne potražnje za licenciranim proizvodima nakon ulaska u EU, globalnom razvoju turizma i njegovih posebnih oblika (vjerskog, zdravstvenog, eko)... Prijetnje su, pak, u gubitku tržišta za samoborske obrtnike uslijed propasti velikih sustava, smanjenju investicija, nedostupnim kreditnim sredstvima unatoč jamstvenom fondu Grada...

Strategijom je jasno određena i misija gradske uprave kao proaktivnog čimbenika razvoja Grada u svim oblastima.

- Program ima više razvojnih ciljeva, tako da će svaka vlast moći pronaći i utvrditi prioritete u njima - ustvrdio je tajnik Grada Dragutin Kušić, napomenuvši da se svi ciljevi neće moći realizirati samo iz gradskih proračunskih sredstava. O prihvaćanju strategije trebalo bi 4. travnja odlučiti Gradsko vijeće Samobora, prije svog raspuštanja uoči lokalnih izbora. Nakon toga bi trebala započeti i izrada akcijskih planova za provedbu strateških ciljeva razvoja. Predsjednik Gradskog vijeća Željko Žarko upozorio je da je ovaj strateški dokument iznimno bitan, jer će se samo s projektima koji su u njemu moći prijavljivati na EU fondove.

Na tribini je svojim primjedbama i desetak sudionika dalo obol raspravi. Hrvoje Vešligaj iz BBK Krpelj založio se za ugrađivanje biciklističke infrastrukture u strategiju, posebice biciklističke staze između Samobora i Svete Nedelje, širine 1,6 metara, na postojećoj parceli Grada uz Betonsku cestu. Tomislav Majnarić je, uime telekomunikacijske tvrtke iz koje dolazi, kao nužnost ubacivanja u strategiju istaknuo izgradnju javne optičke mreže radi pokrivanja velikog broja tzv. sivih zona za internetske priključke. Kristina Beljak (umirovljenica) zatražila je da se strateški odredi upotpunjenje zdravstvenih, ponajprije specijalističkih usluga u Samoboru. Nataša Koražija (ravnateljica Centra za socijalnu skrb Samobor) bila je za to da se u program uvrsti izrada socijalne slike Grada s ukazom na stanje i kretanje te prioritete u djelovanju s obzirom na mogućnosti korištenja EU fondova. Dragutin Lokmer (umirovljenik) zauzeo se za jačanje tradicijskog izletničkog turizma koji je u opadanju zbog skupog prijevoza. Linda Rossini Gajšak (HSLS) smatra da bi gradska strategija najprije trebala biti usklađena s nacionalnim planom razvoja koji je sukus svih strategija, odnosno s nadređenim joj strateškim dokumentima zbog utjecaja na korištenje sredstava iz EU fondova. Josip Kumerički (umirovljenik) upozorio je da u strategiji nema dovoljno mjerljivih podataka za njezinu provedbu. Jug Puljizević (HNS) ukazao je na kontradiktornosti u dokumentu, koji je, kako je rekao, pročitao u cijelosti, jer se iste stvari navode jedanput kao dobre, a drugi puta kao loše, te istaknuo nužnost informatičke ažurnosti Grada na dnevnoj bazi, a doznao je i da je cijena izrade strategije oko 67 tisuća kuna. Vladimir Lasić (umirovljenik) je rekao da je od ovakvih strategija u prošlosti bilo malo koristi u pogledu konačne realizacije projekata. Radovan Librić (udruga Ekosspiritus) ukazao je na izostanak planinarskog turizma i njegovih smještajnih kapaciteta u prijedlogu dokumenta, pa i na to da nema naglaska na mogućnost boljeg iskorištavanja društvenih domova i područnih škola u okolici te naglasio kako smatra da bi strategija trebala slijediti austrijski model, koji se bazira na borbi za svaku obitelj. Vladimir Paar (HAZU) je zaključio da strategija treba stvoriti uvjete da razvoj bude prilagođen brzorastućim trendovima u svim oblastima.

Javna rasprava o strateškom programu razvoja Samobora traje do 11. ožujka. Do tada svi zainteresirani mogu priložiti svoje pisane primjedbe i prijedloge izmjena i dopuna ovoga programa. Upućuju se poštom na adresu Grad Samobor, Trg kralja Tomislava 5, Samobor ili e-mailom na strategija@samobor.hr. Cjelovit tekst Strategije objavljen je na www.samobor.hr.

Edi Kirschenheuter

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)