23.11.2007.

U Galeriji Art Zumbur otvorena izložba Nikole Novosela

Eksplozija kolorita

U Galeriji Art Zumbur otvorena izložba Nikole Novosela

Najfriškiji izložbeni prostor u Samoboru, Galerija Art Zumbur, za svoje posjetitelje u studenom i prosincu priredila je novu izložbu. U petak, 23. studenoga, otvorena je izložba Nikole Novosela, slikara iz Jastrebarskog koji se predstavio Eksplozijom kolorita u suhom pastelu. U bogatom opusu Novoselovog izražavanja, koristi se najrazličitijim tehnikama od crteža u olovci, preko ulja i akvarela do suhog pastela, a uvid u njegovo umijeće može se steći u Mlinskoj 7. Također, kako je najavila vlasnica Art Zumbura Metka Šetin, slikar Nikola Novosel bit će uskoro i domaćin likovne radionice u istom prostoru na kojoj će zainteresiranima pokušati prenijeti dio svog slikarskog iskustva.

K.S.

 
23.11.2007.

Obilježena 68. obljetnica tiskanja zbirke Koče Racina Beli mugri

Priprema reprinta i novog prijevoda

Obilježena 68. obljetnica tiskanja zbirke Koče Racina Beli mugri

Makedoniju i Hrvatsku vežu stoljetne prijateljske veze, koje možda tek povremeno poremete sitne nogometne razmirice. U ostalim djelatnostima toga nema, a veze su osobito jake u području književnosti. Primjerice, još 1861. biskup Josip Juraj Strossmayer pomogao je tiskanje u Zagrebu Zbornika narodnih makedonskih pjesama. No, za Samobor je znatno važnije bilo tiskanje jedne druge zbirke, one Koče Racina, Beli mugri (Bijela svitanja) 25. studenoga 1939. godine u tiskari Dragutina Špulera, koja je bila opremljena i za tiskanje ćirilice. Kada je u prosincu 1976. kod Samoborskog muzeja otkrivena bista Koči Racinu, naš je grad postao omiljeno odredište i za okupljanje Makedonaca koji žive u Hrvatskoj.

Zajednica Makedonaca u Republici Hrvatskoj, kojoj je na čelu predsjednik Angel Mitrevski, i Makedonsko kulturno društvo Ohridski biser nastavili su tu tradiciju i priredili manifestaciju Racinov dan, u spomen na 68. obljetnicu tiskanja zbirke Beli mugri. Na početku su položeni vijenci ispred biste, a potom je u Samoborskom muzeju o Koči Racinu i njegovom radu govorio Nikola Grozdanovski, potpredsjednik Zajednice Makedonaca. On je potom zahvalio djelatnicima Muzeja i Poglavarstvu Grada Samobora na podršci i suradnji, da bi Racinove pjesme interpretirale Dragana Koleska i Elizabeta Petrovska. U kulturno-umjetničkom programu nastupio je i sastav Momi biserni, koji djeluje u sklopu makedonskog kulturnog društva Ohridski biser, čiji je predsjednik Blagoj Šterjov također pozdravio uzvanike.

U ime Grada Samobora skup je pozdravila zamjenica gradonačelnika Marica Jelenić, rekavši kako će se i Grad uključiti u pripremu jubilarne 70. obljetnice izdavanja zbirke za dvije godine, kada se planira i njen reprint. Ravnatelj Muzeja Miroslav Milonjić najavio je, pak, novi prijevod zbirke na hrvatski jezik.

M.Š.

 
23.11.2007.

U samoborskoj župnoj crkvi koncertom obilježen blagdan svete Cecilije

Župni zborovi svetoj Ceciliji u čast

U samoborskoj župnoj crkvi koncertom obilježen blagdan svete Cecilije

Obilježavajući blagdan svete Cecilije u samoborskoj župnoj crkvi svete Anastazije, u četvrtak, 22. studenog, priređen je koncert župnih zborova. Izvodeći pjesme duhovne tematike sveticu, zaštitnicu glazbe i glazbenika, slavili su najmlađi okupljeni u Dječjem zboru Krijes, mladež okupljena u Zboru mladih župe svete Anastazije te Veliki zbor koji je na koncu otpjevao i zajedničku pjesmu s najmlađima potvrdivši kako za glazbu ne postoji generacijski jaz te kako je pjesma najbolji način za prenošenje poruka dobra u srca onih koji slušaju. Koncert je ujedno bio prilika i za prisjećanje na nekadašnjeg samoborskog župnika, Milana Zjalića, koji je 1907. godine ponovno pokrenuo tada ugasli časopis za promicanje crkvene glazbe Sveta Cecilija. U čast njemu, svetici-zaštitnici i ljepoti glazbe pjevalo se i sviralo punih sat vremena.

K.S.

 
23.11.2007.

U zagrebačkom HNK premijerno izvedena Opera za tri groša

Šareni svijet ulice i podzemlja

U zagrebačkom HNK premijerno izvedena Opera za tri groša

Ansambl drame Hrvatskog narodnog kazališta je 16. studenog premijerno izveo jedno je od najpoznatijih djela velikog njemačkog dramatičara Bertolta Brechta: Operu za tri groša, u režiji Krešimira Dolenčića. Brecht je mnogim svojim djelima utjecao na moderno, suvremeno kazalište, a Opera za tri groša je nastala na temelju engleskog djela iz 18. stoljeća. Već nakon praizvedbe 1928. godine u Berlinu postala je slavna, doživjevši do danas više od 10000 repriza u kazalištima diljem svijeta. Brecht i njegov glazbeni suradnik Kurt Weill znalački su dočarali svijet varalica u kome vlada suparništvo, podvale i intrige, uz ljubavnu priču.

Režija Krešmira Dolenčića je spretno i vješto na pozornicu dovela svijet podzemlja u kojem vladaju drugačiji zakoni, a kojeg čine šepavi prosjaci, šarene bludnice, prepredeni svodnici, policajci supermani - to je svijet Opere za tri groša koji osvaja ne samo napetim zapletom, već i briljantnom glazbom.

Djelo nastaje u vrijeme procvata njemačkog cabareta između dva svjetska rata i predstavlja vrhunac kazališnog izraza u kojem se isprepliću dramska riječ i glazba.

Mnoga pitanja koja se izdvajaju tijekom predstave ili nam se postavljaju kroz songove nisu ništa manje aktualna i danas. Neki od Brechtovih poznavatelja su zapisali da on slika crnim tušem na bijeloj podlozi, a crna nema nijansi. Da li je svijet podzemlja uređen prema nadzemnom svijetu ili obratno?

Šareni svijet prosjaka, ulice i podzemlja dočaravaju posebni, kako izgledom, tako bojama i porukom, kostimi Alana Hranitelja. Polukružna scena je siva, s pregradama koje ponekad izgledaju kao prozorčići u svijet ili obrnuto, a ponekad kao zatvorske ćelije. Pozornica dijelom ulazi u publiku, što predstavu formalno približuje publici. Scena se spretno pojednim efektima mijenja i prilagođava. Efektnim svjetlom se pojačavaju pojedine pjevne dionice, poput plesa na stolu, argentinskog tanga ili boks meča. Glazbenici su u sinergiji s predstavom i bitan su dio slike koju nam žele stvoriti.

Iz brojnog glumačkog anasmala je teško izdvojit samo neke,jer upečatljivosti predstave pridonose mnogi: Danko Ljuština (Jonathan Jeremiah Peachum, šef prosjaka), Branka Cvitković (Celia Peachum, njegova žena), Vanda Winter (Polly, njihova kći), Nikša Kušelj (Macheath, zvani Macki Nož, šef razbojnika), Siniša Popović (Tiger Brown, šef londonske policije), Dora Lipovčan (Lucy, njegova kći), Alen Šalinović (Kimball, pastor i Smith, policajac), Zrinka Cvitešić (Podzemna Jenny) i mnogi drugi. Veselilo nas je pojavljivanje na sceni jednog od doajena hrvatskog glumišta, Špire Guberine.

Brecht je u svom Malom organonu za teatar glumcima savjetovao da moraju "ovladati umjetnošću promatranja", jer je važno "ono što si vidio i što pokazuješ i kako dobro si promatrao". Uspješno i vrlo ozbiljno su svi koji su sudjelovali u Operi za tri groša savladali te zadatke i stvorili vrhunsku predstavu.

 
23.11.2007.

Održana književno - glazbena večer Upoznajte djela Jacquesa Saloméa

Bajkovita povezanost Samobora i Chassieua

Održana književno - glazbena večer Upoznajte djela Jacquesa Saloméa

U Galeriji Prica 16. studenog tražilo se mjesto više. Mnoštvo posjetitelja došlo je popratiti književno glazbenu večer Upoznajte djela Jacquesa Saloméa. Jacques Salomé francuski je pisac, humanist i psihijatar koji već 30 godina stvara stručnjake koji se bave međuljudskim odnosima. Francusko Ministarstvo prosvjete dodijelilo mu je posebno priznanje i promoviralo ga je u časnika Državnog reda za zasluge. Izuzetno zainteresiran za istraživanje međuljudskih odnosa, ovaj odvažni pisac i poeta predlaže svakome od nas konkretne načine razvijanja bolje i kvalitetnije komunikacije sa samim sobom i drugima. Osobito su zanimljive i korisne njegove bajke, stoga je i gospođa Daniéle Allard, predsjednica udruge Chassieu-Croatie iz Francuske predložila čitanje istih.

Cilj ove večeri je, osim ugodnog druženja, bio širenje i produbljivanje već postojećih prijateljskih veza s francuskim gradom Chassieuom, čiji su predstavnici ugostili i naše Samoborce, što je sa zadovoljstvom istaknula i zamjenica gradonačelnika Marica Jelenić te se osvrnula i na njihovu kulturnu baštinu i zaželjela još bolju i češću suradnju. Domaćini su se pobrinuli za ugodan boravak gospođe Allard u našem gradu što je i ona sama potvrdila te pohvalila Samobor i Samoborce.

Organizatori ove večeri bili su Gradska knjižnica Samobor i Grad Samobor te se prisutnima, uz zamjenicu gradonačelnika, obratila i ravnateljica knjižnice Mirjana Dimnjaković, koja je ujedno i otvorila ovu večer. Pozdravila je sve prisutne, zahvalila sudionicima programa i izrazila želju za populariziranjem francuskog jezika u školama. A kako francuski lijepo zvuči upravo su čitanjem francuskih bajki dokazali, uz spomenutu gospođu Daniéle Allard, profesori i studenti francuskog jezika: Gordana Jelenski, Mirjana Komočar-Ljubić, Janja Dimnjaković, Hana Ruklić i Nicolas Sinković. Prijevode na hrvatskom čitali su Miroslav Burić, Drago Celizić, Vlasta Mažuranić, Irena Šepl, Đurđica Ščrbak i Mislav Togonal, koji su se također pokazali kao vrhunski interpretatori. Ugodnoj atmosferi pridonijele su ruže, lagana francuska glazba i, posebno, gitaristička virtuozica Ivana Trogrlić. Nakon programa uslijedio je domjenak i zabavno druženje uz francuske specijalitete i šampanjac.

Blaženka Mavrić

 

U Galeriji Art Zumbur otvorena izložba Nikole Novosela

Obilježena 68. obljetnica tiskanja zbirke Koče Racina Beli mugri

U samoborskoj župnoj crkvi koncertom obilježen blagdan svete Cecilije

U zagrebačkom HNK premijerno izvedena Opera za tri groša

Održana književno - glazbena večer Upoznajte djela Jacquesa Saloméa

Arhiva 2007

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2006

2005

2004

2003

2002