Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Uz 100. godišnjicu rođenja spisateljice Astrid Lindgren

Dojahala nam Pipi Duga Čarapa!

Ako ovih dana posjetite Odjel za djecu naše Gradske knjižnice, među igračkama i slikovnicama dočekat će vas vesela Pipi Duga Čarapa, koja je iz poznatog dječjeg romana Astrid Lindgren "dojahala" k nama na svom konju. Uz 100. godišnjicu rođenja spisateljice dječja je knjižnica 30. studenoga organizirala kviz učenika četvrtih razreda svih samoborskih škola i škole Sv. Nedelja.

U ekipi OŠ B. Tonija bile su Mirjana Vuksanović (4.a), Nika Škiljan (4.b), Ema Tomašek (4.d), a pripremala ih je prof. Katarina Škoc-Zvonar. Naravno, sve su se ekipe dobro pripremile te je cijeli kviz protekao u vedrom raspoloženju. Pitanja nisu bila teška i, kako je na kraju rekla voditeljica kviza Željka Vrbančić, svi su pobjednici i svi će biti jednako nagrađeni.

No ipak, najviše veselja i povoda za slavlje stvorila je sama Pipi i njen konj - rad likovnjaka OŠ B. Tonija, članica likovne i grafičke grupe: Ane Barun (8.a), Klare Snelec (7.a), Vite Šepl (8.a), Izidore Švaga (7.c) i Ane Telišman (8.a), koje su pod vodstvom svoje prof. Ruže Barbarić-Librić izradile Pipi na konju.

U prostoru knjižnice mogli smo razgledati i izložbu radova na temu Pipi (u tehnici suha igla), također djela likovnjaka i grafičara naše škole, a pred sam početak kviza dočekalo nas je još jedno iznenađenje - knjižničar Miro Lehpamer pročitao nam je ulomak romana u originalu, na švedskom jeziku. Čudesne riječi izgovarao je spretno i vedro, a razumjeli smo samo Pipi.

Nakon završetka kviza podijeljeni su pokloni i priznanja svim natjecateljima, a zatim je naša domaćica Pipi Duga Čarapa (zapravo profesorica Blaženka Mavrić) razrezala tortu kojom smo se svi osladili.

Novinarke OŠ Bogumila Tonija

Lucija Novosel i Ema Šikić (6a)

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (2)

U OŠ Samobor obilježili Mjesec knjige

I ne samo knjige...

Učenici OŠ Samobor ovogodišnji su knjižni mjesec ispunili brojnim sadržajima. Prije svega, bilježimo dva književna susreta "lektiropisaca" Milana Osmaka i Maje Brajko-Livaković (na fotografiji) s učenicima, nazočnost đaka promociji knjige Hrvatske legende u Gradskoj knjižnici, plakatnoj obilježbi Zagorkinih dana...

Posebice spominjemo predavanja, riječ i video prezentaciju voditeljice knjižnice Olinke Skok–Presečki pod naslovom "Ne samo knjige...", u kojima je upoznala učenike sa suvremenom knjižničnom ponudom književnog na DVD zapisima.

J.P.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

U Samoborskoj knjižnici održano predavanje o Mariji Jurić Zagorki

Žena koju su voljeli samo čitatelji

Gradska knjižnica Samobor uključila se u obilježavanje Dana Marije Jurić Zagorke kojima se obilježava 50 godina od smrti prve profesionalne novinarke u Hrvatskoj i naše najčitanije književnice. Na Odjelu za odrasle, u četvrtak, 29. studenoga, predavanje je tim povodom održala profesorica književnosti, bibliotekarka i poznata aktivistica za prava žena Slavica Jakobović Fribec. U detaljnom izlaganju okupljenima je približila okolnosti koje su formirale Mariju Jurić Zagorku kao novinarku, književnicu i borca protiv diskriminacije žena te mađarizacije i germanizacije. Na tom svom putu od djevojke iz Negovca do čitateljima omiljene književnice i novinarke koja je rušila prepreke postavljene pred žene tog doba, prema riječima Slavice Jakobović Fribec, zamjerila se praktički svima. Tako je Marija Jurić Zagorka doživjela i dane velike slave zahvaljujući svom novinarstvu obilježenom kritičkim tonovima i knjigama koje su rušile rekorde tiraže, ali i teške godine, jer ju nije voljela ni mađarska, ni austrijska, ni HND, niti komunistička vlast. Jedino su čitatelji uvijek bili uz nju, unatoč tome što je njen književni opus godinama bio podcjenjivan i od njenih kolega pisaca i od kritike. Dani Marije Jurić Zagorke trebali bi pomoći stvaranju novog pogleda na njenu bogatu biografiju i bibliografiju.

K.S.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Izložba Mađarska avangarda najavljena na tiskovnoj konferenciji u Galeriji Prica

Avangardni Samobor na mađarski način

Još jedna velika izložba pripremljena je u suradnji s prijateljima iz Mađarske u Samoboru. "Pricina veza" ovaj put u Galeriju Prica dovodi ekskluzivan uvid u posebno vrijedno razdoblje mađarske umjetnosti – mađarsku avangardu. Izložba istoimenog naziva bit će postavljena u Galeriji Prica od 1. prosinca, najavljeno je na tiskovnoj konferenciji u Samoboru. Kako je objasnio jedan od autora koncepcije izložbe (uz Ivu Vraneković i Mislava Hóllosa) Joszef Sarkany, radovi izloženi u Galeriji Prica predstavljaju reprezentativni dio bogatog fundusa Moderne galerije Muzeja Janus Pannonius u Pečuhu.

– Između 12 tisuća umjetničkih radova iz tog razdoblja, za samoborsku izložbu napravljen je izbor za koji smatramo da na najbolji način predstavlja avangardni izražaj i riječ je o jedinstvenom predstavljanju mađarske avangarde u inozemstvu – istaknuo je Sarkany.

U Samoboru će biti izloženi radovi dvadeset i pet umjetnika koji će prezentirati raznorodne pojave mađarske moderne umjetnosti uz predstavljanje najboljih dostupnih ostvarenja najistaknutijih umjetnika u razdoblju od 1906. do 1931. godine, što uključuje i značajne primjere protoavangarde. Izložbu prati i vrlo kvalitetan katalog, a moći će se razgledati od svečanog otvorenja 1. prosinca u 19 sati do 10. veljače u radno vrijeme Galerije - utorkom, srijedom i četvrtkom od 9 do 15 sati, petkom od 13 do 19, a subotom i nedjeljom od 10 do 13 sati.

Novu suradnju Samobora i Pečuha pozdravili su na tiskovnoj konferenciji i ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Ana-Marija Crnojević, zamjenica gradonačelnika Marica Jelenić te Želimir Koščević, koji je izrazio nadu da će ova izložba biti prilika da sve one generacije koje su propustile posljednju prezentaciju mađarske avangarde u Hrvatskoj (tijekom 80-tih godina) iskoriste priliku i posjete izložbu za koju je ustvrdio kako je trenutno sam vrh domaće izložbene ponude.

Kruno Solenički

Evo i umjetnika

Izloženi su radovi dvadeset i pet umjetnika: Bele Czobela, Roberta Berenya, Jozsefa Nemesa Lampertha, Valerie Denes, Sandora Galimbertija, Imre Szobotke, Huga Scheibera, Lajosa Tihanyija, Janosa Schadla, Sandora Bortnyika, Lajosa Kassaka, Bele Uitza, Johana Huga, Farkasa Molnara, Henrika Stefana, Jene Gabora, Gyule Hincza, Petra Dobrovića, Janosa Mattisa Teutscha, Gyule Derkovitsa, Istvana Desi Hubera, Aurela Bernatha, Gyule Papa, Laszla Moholy-Nagyja i Bele Kadara.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)