16.03.2007.

U Zagrebačkom kazalištu mladih premijerno je izveden Čehovljev Galeb

Tužna predstava za vesele ljude

U Zagrebačkom kazalištu mladih premijerno je izveden Čehovljev Galeb

"Uprizoriti Čehovljevu dramu nešto više od sto godina nakon što je napisana ne znači prizivati neko prošlo vrijeme i rekonstruirati njegove zauvijek izgubljene znakove, nego govoriti o današnjem vremenu jezikom istih nemoći, koje su upisane u rukopis jednoga od najvećih dramskih pisaca", kaže u predgovoru predstave Galeb ravnateljica Zagrebačkog kazališta mladih Dubravka Vrgoč.

Ansambl zagrebačkog kazališta mladih je, pod režiserskom palicom ruskog redatelja Vasilija Senina, taj pokušaj traženja "jezika nemoći" vrlo ozbiljno odradio. Premijera predstave Galeb održana sredinom ožujka potvrdila je još jednom cjelovit pristup, veliku imaginaciju redatelja i studioznost glumačke ekipe. Rezultat je predstava koja je u medijima već dobila atribut "najozbiljnije predstave ove godine na zagrebačkom kazališnom repertoaru", s čime se i mi slažemo.

"Odbacujući moralne ocjene i načela dobra i zla, u radu na Galebu pokušavamo osjetiti vlastitu dušu oslobođenu ograničenja ljudske prirode, makar za vrijeme predstave", kaže redatelj Senin. Galeb je postavljen kao melankolična drama s elementima komike. Velika i široka scena je zanimljiva, jer se na jednostavan način pretvara u plažu, park, pozornicu na kojoj se igra predstava, dvorište ili u ladanjsku kuću. Prostrana scena omogućava glumcima da se kreću, da trčkaraju i voze se biciklom.

Iz brojnog glumačkog ansambla možemo izdvojiti Doris Šarić-Kukuljicu i Jadranku Đokić. Publiku je oduševila ova potonja, kojoj je to prva velika uloga. Uloga je zahtjevna, jer se iz mlade i razigrane djevojčice koja tek uči glumiti i upoznavati svijet mašte, mora preobraziti u napuštenu i razočaranu ženu. Krešmir Mikić je pak svojom glavnom muškom ulogom pokazao zašto slovi kao jedan od najboljih glumaca u svojoj generaciji.

Potraga za ljubavi, razumijevanjem i pažnjom, uvijek neostvarena žudnja i neuzvraćena ljubav – vječne su "potrage" svakog čovjeka i odgovori koje pokušava pronaći i ova predstava.

"Čehov je pisao tužne knjige za vesele ljude; odnosno, samo čitatelji sa smislom za humor zaista mogu shvatiti koliko su one tužne".

Rajka Križanac

 
16.03.2007.

U zagrebačkom HNK izvedena Verdijeva Traviata

Inva Mula oduševila Zagrepčane

U zagrebačkom HNK izvedena Verdijeva Traviata

Jedna od najpoznatijih Verdijevih opera, čuvena Traviata, u režiji Dore Ruždjak premijerno je sredinom ožujka izvedena u zagrebačkom HNK. Operni ansambl je u ovoj sezoni odlučio dati novi šarm operi gostovanjima poznatih opernih umjetnika u glavnom ulogama.

Na izvedbama 16. i 19. ožujka u ulozi Violette gostuje proslavljena albanska sopranistica i međunarodna operna zvijezda Inva Mula. Proslavila se nastupima u milanskoj Scali u operama Lucia di Lammermoor, La Bohème, Manon, a u ulozi Violette nastupala je u brojnim opernim kućama širom svijeta. Nastupala je na brojnim koncertima s Placidom Domingom te ostvarila nekoliko zapaženih snimki s najvećim opernim umjetnicima današnjice.

Operna diva je u svom prvom nastupu i gostovanju u Zagrebu u potpunosti opravdala iščekivanja brojne zagrebačke publike. Koloraturni glas, odlično odigrana uloga i cijelovit scenski pristup ulozi Violete oduševili su publiku.

U ulozi Alfreda nastupa Dario Schmunck, koji je tu ulogu pjevao u kazalištu La Fenice u Veneciji pod glazbenim vodstvom Lorina Maazela te u bečkoj Volksoperi i Staatsoperi. U ulozi Giorgia Germonta nastupio je prvak Opere HNK u Zagrebu Vitomir Marof, koji je svojim arijama također izmamio pljesak i divljenje publike.

Izvedbom je dirigirao Gaialuca Marcioano.

Osim odličnim solistima, brojna publika bila je oduševljena sjajnom i jednostavnom, ali vrlo dojmljivom scenografijom i rasvjetom Ive Knezovića te kostimima Doris Krstić, a sve to uokvireno redateljskom palicom Dore Ruždjak.

Zagrebačka operna publika je dugotrajnim aplauzom pokazala da je zadovoljna, ali istovremeno i da je "gladna" kvalitetnih opernih djela i gostovanja opernih umjetnika.

Gostovanja se nastavljaju pa će u Traviati 22. ožujka nastupiti Irina Samoylova, Nikša Radovanović i Vitomir Marof, dok će 26. ožujka nastupiti Irina Lungu, Marc Heller i Armando Puklavec.

Rajka Križanac

 
16.03.2007.

U Gradskoj knjižnici predstavljena knjiga Hrvatski u zagradama prof. Nives Opačić

Bavite li se loringom?

U Gradskoj knjižnici predstavljena knjiga Hrvatski u zagradama prof. Nives Opačić

Neodgovornost prema pisanoj, a još više prema izgovorenoj riječi dovela je hrvatski standardni jezik do toga da je postao jezik u zagradi kojim se u stvari pojašnjava engleski naziv, smatra profesorica Nives Opačić koja je to svoje razmišljanje obrazložila i u Samoboru. Naime, Gradska knjižnica Samobor organizirala je gostovanje poznate hrvatske jezikoslovkinje, koja je 15. ožujka na Odjelu za odrasle predstavila svoju knjigu Hrvatski u zagradama - globalizacijske jezične stranputice. U njoj su abecednim redom nanizani engleski izrazi koji su svoje mjesto našli u domaćoj svakodnevici istiskujući, iz nekog nepoznatog razloga, sasvim djelotvorne hrvatske izraze; prime time, fast food, event, street race - primjera engleskih "istiskivača" je nebrojeno.

Preuzimanja iz engleskog jezika do te su mjere uzela maha da se sve češće čak i slova hrvatske abecede čitaju na engleski način – poznat je primjer PSTP-a koji se "po novom" čita pi ti es pi (umjesto pe te es pe), CV (životopis) čita se si vi, umjesto ce ve. Tko je kriv? Ponajviše hrvatski mediji, moglo se zaključiti iz izlaganja Nives Opačić. Oni (mi) nekritički preuzimaju engleske riječi i fraze i time hrvatski čine sve manje razumljivim njegovim vlastitim govornicima, a mlade ljude koji su najpodložniji prihvaćanju takvog bastarda od jezika pretvara se u puke konzumente kojima mediji dizajniraju mišljenje, ukus, potrebe i moral, može se između ostalog pročitati u knjizi. Uz opisivanje brojnih primjera jezičnih nebuloza (jeste li znali da je "loring" domaća složenica nastala za potrebe Zagrebačkog velesajma čiji je marketing u jednu riječ strpao lov, ribolov i "cool engleski nastavak ing"), Nives Opačić zaključuje kako je potrebno osvijestiti korištenje jezika, ne ići linijom manjeg otpora i prihvaćati servirano zdravo za gotovo.

- Nemojte postati loringaši - svojevrsni je zaključak i apel Nives Opačić velikom broju okupljenih u knjižnici, među kojima je bio i znatan broj samoborskih srednjoškolaca.

Kruno Solenički

 
16.03.2007.

Školarcima u Celinama predstavljena matična knjižnica OŠ Samobor

U dva sata sto zanata

Školarcima u Celinama predstavljena matična knjižnica OŠ Samobor

U organizaciji matične knjižnice OŠ Samobor, nakon područne škole Smerovišće, ostvaren je susret i s malim Celinčanima, učenicima i učiteljicama Područne škole u Celinama. Bio je to sadržajan susret na kojem su učenici od I.-IV. razreda (budući petoškolci u Samoboru) saznali kakva ih raznolika ponuda knjiga i korisnih programa čeka u matičnoj knjižnici, a upoznali su se i sa slikovnicom o zanimanjima.

U dva sata druženja s veseljem su odglumili male pekare, liječnike, brijače, zubare, kuhare... Jasno, i male knjižničare. S rukama u zraku svi su htjeli na brzinu "steći obrtnicu" i zaposliti se u odabranom zanimanju.

T.I.

 
16.03.2007.

U Samoborskom muzeju nastupio pijanist Ivan Batoš

Majstorski predstavljeni klasici

U organizaciji Hrvatskog društva glazbenih umjetnika i Samoborskog muzeja priređen je u petak 9. ožujka koncert pijaniste Ivana Batoša.

Na programu su bila djela Josepha Haydna, Ludwiga van Beethovena i Roberta Schumanna, a brojna je publika s uobičajenim entuzijazmom poratila nastup uglednog umjetnika i na kraju ga nagradila velikim pljeskom.

I.H.

Ivan Batoš rođen je u Splitu 1979. gdje je završio glazbenu školu. Diplomirao je klavir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi doc. Đure Tikvice 2002. godine. Trenutno je na magisteriju u klasi doc. Lovre Pogorelića.

Tijekom školovanja osvojio je tri prve nagrade na hrvatskim državnim natjecanjima.

Za koncert održan na 52. Splitskom ljetu u duetu s Gordanom Tudorom dobio je nagradu Judita Slobodne Dalmacije za najuspješniji glazbeni program festivala.

Usavršavao se na seminarima kod Anatolija Katza, Viktora Meržanova, Davida Livelva, Arba Valdme i drugih. Nastupao je po cijeloj Hrvatskoj te u Sloveniji, BiH, Austriji, Nizozemskoj, Poljskoj, Češkoj i Španjolskoj. Intenzivno se bavi komornom glazbom u duetima s različitim instrumentalistima.

 
16.03.2007.

U Foto galeriji Lang otvorena je izložba Nikole Vučemilovića

Splitski neorealizam

U Foto galeriji Lang otvorena je izložba Nikole Vučemilovića

Nakon vesele i neobavezne fašničke izložbe, Željko i Remza Koščević priredili su nam daleko seriozniji doživljaj, ovaj put uz radove Splićanina Nikole Vučemilovića.

U nedjelju, 11. ožujka, točno u podne, u maloj Foto galeriji na početku Langove okupio se velik broj štovatelja djela autora koji je stekao brojna priznanja na nacionalnim i državnim revijama fotografije.

Koliko god prostor galerije bio malen u odnosu na gabarite Vučemilovićevih radova, lako se stjecao dojam o veličini autorovog djela i njegovom značaju za hrvatsku fotografiju.

U svojoj studiji o Nikoli Vučemiloviću njen priređivač Želimir Koščević, između ostalog, piše:

"... Dokumentarnost fotografske slike, koja je u razdoblju nakon II. svjetskog rata bila maskirana sintagmom "humanosti" i interesa za vizualizacijom ljudskih sudbina, sjajno se pozicionirala unutar dva različita, ali relativno bliska idejna koncepta: socrealizma i neorealizma, posebno onog koji se sredinom četrdesetih i početkom pedesetih godina formirao u Italiji. Nikola Vučemilović je znao vrlo dobro pomiriti ta dva koncepta i, može se slobodno, iz današnje perspektive, reći - s jasnom orijentacijom prema neorealizmu. Neorealizam, treba znati, nije bio neka "škola", već više način kojim je promatran svijet i život. Neke od Vučemilovićevih fotografija iz sredine pedesetih godina kao da su izvađeni kadrovi iz neorealističkih filmova de Sice, Rossellinija ili Viscontija i upravo je ta "filmska" sceničnost Vučemilovićevih fotografija neutralizirala retoriku lokalne ideologije..."

Izložba je otvorena do 8. travnja, a može se razgledati subotom i nedjeljom, od 11 - 13 i od 16 – 19 sati.

Sljedeća će u Foto galeriji Lang izlagati Mara Bratoš. Otvorenje je najavljeno za 22. travnja, naravno u nedjelju, točno u podne.

Robert Škiljan

FOTO: Umjesto Nikole Vučemilovića otvorenju izložbe prisustvovao je njegov sin, također fotograf, Fedor Vučemilović (stoji krajnje desno)

Nikola Vučemilović (Makarska, 1922.) fotografijom se bavi od 1939. godine. Osnovnu naobrazbu stječe u Foto studiju Dobrinić u Splitu. Član je Fotokluba Split od njegova osnutka. Od 1947. bio je vojni reporter mornarice te je oplovio Daleki istok, Mediteran i obale Azije i Afrike. Član je Međunarodne federacije fotografske umjetnosti (FIAP) od 1961. godine. Retrospektivna izložba učinjena mu je u Splitu 2006. godine. Živi i radi u Splitu.

Iz Foto galerije Lang najavljuju izložbe i u svom vanjskom programu.

U Muzeju savremene umetnosti u Banja Luci 15. ožujka bit će otvorenje izložbe "Akt u hrvatskoj fotografiji 1865. - 2006."

U Salzburgu će 27. ožujka biti otvorena izložba Mare Milin i Petra Dabca, a u Zadru će 31. ožujka biti otvorenje izložbe Ljudevita Griesbacha "Sveta zemlja".

 

U Zagrebačkom kazalištu mladih premijerno je izveden Čehovljev Galeb

U zagrebačkom HNK izvedena Verdijeva Traviata

U Gradskoj knjižnici predstavljena knjiga Hrvatski u zagradama prof. Nives Opačić

Školarcima u Celinama predstavljena matična knjižnica OŠ Samobor

U Samoborskom muzeju nastupio pijanist Ivan Batoš

U Foto galeriji Lang otvorena je izložba Nikole Vučemilovića

Arhiva 2007

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2006

2005

2004

2003

2002