Niste korisnik? Registrirajte se..
Mile Vranešia Grčka financijska kriza na udarnim je mjestima svih medijaŠto nam govore "uzbudljiva vremena"?Strara arapska poslovica kaže: "Neka ti Bog podari milost da živiš u uzbudljiva vremena". Što se tiče uzbudljivih vremena i raznih događanja, možemo biti svjedoci da doista živimo u iznimno uzbudljivim vremenima - vulkani i potresi diljem kugle zemaljske upozoravaju oholo čovječanstvo o enormnim silama koje se kriju u zemljinoj utrobi, a jadni mali čovjek im ne može ništa; naftnim magnatima jedno rušenje platforme i trganje cijevi kojima crpe naftu u podmorju u trenutku može upropastiti enormni profit i uništiti ekološku raznolikost beskrajnih morskih prostranstava; špekulanti na svjetskom novčanom tržištu mogu prouzročiti tektonske poremećaje nesagledivih društvenih posljedica. Ali, najveći i sržni problem u ovim uzbudljivim vremenima svakako je poremećaj moralnih i etičkih vrijednosti na kojima je postavljena današnja svjetska civilizacija. U nabrajanju svih burnih događanja teško da bi čovjek mogao doći do kraja. Gledajući s povijesnog zrenika naše mediteransko judaističko- helenističke kulture, ne mogu se oteti jednom povijesnom slijedu koji je bitno određivao tijekove svjetske povijesti. Novčarska kriza koja se u posljednje vrijeme pojavila u kolijevci svjetske kulture i demokracije na udarnim je mjestima svih medija. Usuđujem se tvrditi da svaki imalo informiraniji čitatelj zna elementarnu činjenicu da se u Grčkoj rodila prva sistematska filozofska misao iz koje se rodila politička ideja uobličena u upravljačkoj društvenoj strukturi najvišeg čovjekovog dostignuća - demokraciji, kada vlast ima narod. Kada je Grčka potpala pod utjecaj tadašnjih okupatora, vojnički i juridički jačih Rimljana, počinje rapidna misaona i društvena dekadentnost. Antiintelektualistički duh i snaga sirove političke vlasti za duga će stoljeća negativno odrediti i usmjeriti svjetsku povijest. Na području grčkog misaonog svijeta dogodit će se i Istočni crkveni raskol i kasnija uspostava Latinskog carstva, čije zle posljedice cijeli kršćanski svijet osjeća i danas, a pitanje je kada će doći kraj toj kršćanskoj nesreći. Pad Carigrada pod tursku vlast u 15. stoljeću na dugo vrijeme odredit će slabljenje i mrvljenje jugoistočne Europe, koja će postati eksplozivno svjetsko bure baruta ratova i krvoprolića. Ne smije se zaboraviti ni povijesna činjenica da je uvod u svjetsku krizu tridesetih godina prošlog stoljeća bio upravo grčki bankrot. Možda će mi neko prigovoriti da širim neke teorije zavjere. Ni najmanje, nego pokušavam dokučiti što bi moglo značiti i zašto su svjetski novčarski špekulanti programirano upravo u naše dane izabrali Grčku, a preko nje i ostale zemlje mediteranskog bazena za svjetske novčarske potrese. Pitanje je i zašto se sve to događa pred velike godišnjice 2013. i 2014., i to baš na ovim prostorima. Usuđujem se konstatirati da to nije slučajno! I kakve veze bi to moralo imati s nama? Ne mora, ali i može. I Hrvatska je raznim svjetskim novčarskim institucijama dužna "k'o Grčka". Zato bi se konačno u državljanima ove države moralo probuditi samopoštovanje i samosvijest, radišnost i istinska moralna načela. Briga o vlastitoj proizvodnji energenata za stanovništvo (hrana i voda) i strojnih pogonskih energenata. Svega toga neće biti bez izgrađenih moralnih načela i samosvijesti ovog naroda i svih građana hrvatske države. Crkva u nedjelju, 16. svibnja, obilježava Dan medija. U današnjem globalnom selu, kako se od milja naziva kugla zemaljska, mediji svih profila imaju nezamjenjivu ulogu i značaj. Pitanje je samo koliko su usmjereni prema općem dobru, a koliko prema parcijalnim i sebičnim interesima trovanja konzumenata ponuđenom robom. Kako je u današnje vrijeme Bog materijalnog profita daleko jači od Boga istine, postajemo često puta žrtve vrlo sofisticiranih trovača našeg mentalnog i moralnog habitusa. Bilo bi dobro da na Dan medija posvetimo barem malo pozornosti medijskoj konzumaciji. Lokalni mediji, za razliku od velikih i tiražnih, mogu puno više pomoći u očuvanju mentalnog zdravlja svojih potrošača i pozitivno usmjeravati tijek događanja svojih sredina za opći boljitak.
|
Arhiva 20102024202320222021202020192018201720162015201420132012201120092008200720062005200420032002 |