Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Znanstveni skup o Stanku Vrazu

Najveći Slovenac među Hrvatima

U organizaciji samoborske Gradske knjižnice 5. studenoga održan je znanstveni skup o Stanku Vrazu, u povodu 200. godišnjice rođenja ovog pjesnika, koji je dao velik obol ilirizmu te samoborskoj kulturnoj baštini. U Galeriji Prica uvodno je sudionike skupa pozdravila ravnateljica samoborske knjižnice Mirjana Dimnjaković, koja je rekla da ustanova kojoj je na čelu obilježava 110 godina postojanja i da iz svoje građe, osobito iz Zavičajne zbirke, crpi ideje za pripremu raznih programa i ovakvih skupova. Zahvalila je na pomoći u organizaciji skupa i tiskanju novog izdanja Đulabija Ministarstvu kulture, Zagrebačkoj županiji i Gradu Samoboru pa je pozdravila i njihove predstavnike na skupu - Ankicu Janković iz Odjela za knjižničnu djelatnost Ministarstva kulture, zamjenika gradonačelnika Grada Samobora Hrvoja Frankića, predsjednika samoborskog Gradskog vijeća Željka Žarka, kao i ravnateljicu Knjižnica grada Zagreba Davorku Bastić.

Zamjenik gradonačelnika Grada Samobora Hrvoje Frankić rekao je da mu je čast što može pozdraviti okupljene pri proslavi 200. godišnjice rođenja Stanka Vraza, 175. godišnjice Ilirskog pokreta, 170 godina od izlaska prvog izdanja Đulabija, kao i 100. godišnjice podizanja spomenika Ljubici Cantilly, koja je bila Vrazova inspiracija. Istaknuo je i da se Vrazu treba zahvaliti za velik doprinos razvoju Ilirskog pokreta u Samoboru i Hrvatskoj.

Organizacijski odbor ovog znanstvenog skupa činili su Miroslav Burić, Mira Čebušnik, Gordan Črpić, Mirjana Dimnjaković, Dragutin Feletar, Marica Jelenić i, u ulozi predsjednika, Danijel Vojak, koji je naveo da im je glavni motiv bio stav da je Samobor zaslužio organizaciju skupa s obzirom na Vrazovu ulogu i velike obljetnice koje se obilježavaju ove godine.

U nastavku je održano niz zanimljivih predavanja. Tako je Ivanka Brekalo prikazala građu koja se čuva u Samoborskom muzeju, a koja je vezana uz Stanka Vraza i njegovu nesretnu ljubav prema Ljubici Cantilly te njegovo djelovanje u Ilirskom pokretu. Petar Korunić iznio je problem određenja naziva jezika i narodnosti u ideologiji hrvatskih i slovenskih iliraca između 1835. i 1848. godine, Mira Kolar govorila je na temu Stanko Vraz između Samobora i Zagreba, a Danijel Vojak o Stanku Vrazu u kontekstu povijesti Samobora, dok su Andreja Sapunar i Marijana Togonal imale temu Stanko Vraz i Gradišćanski Hrvati. U nastavku znanstvenog skupa Simona Delić govorila je o Vrazovim prijevodima španjolskih romanci, dok su Filip Tomić i Boris Kukić problematizirali prikaz Stanka Vraza u školskim udžbenicima od druge polovice 19. stoljeća do danas. Tijekom skupa predstavljeno je novo izdanje zbirke Đulabije s izborom prikaza Mire Čebušnik.

Potom je slijedilo vrijeme za raspravu, kada su postavljana zanimljiva pitanja i teze o Vrazu, a skup je završio stručnim obilaskom centra Samobora i posjetom Samoborskom muzeju i grobu Ljubice Julijane Cantilly.

M.Š.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Novo izdanje Vrazovih Đulabija

Chopin hrvatskog romantizma

Tijekom znanstvenog skupa koji je samoborska Gradska knjižnica pripremila 5. studenoga u povodu 200. godišnjice rođenja Stanka Vraza, promovirano je novo izdanje Đulabija koje je pripremila Mira Čebušnik. Na početku predstavljanja Dragutin Feletar rekao je da se radi o najprodubljenijoj i najemotivnijoj zbirci pjesama iz doba domovinskog zanosa hrvatskog narodnog preporoda, izdvojivši nekoliko misli autora predgovora, uvodnika i pogovora, pitajući se, kao i predsjednik Hrvatskog društva književnika Borben Vladović, je li Vraz zapravo Chopin lirike hrvatskog romantičarskog razdoblja, povezujući činjenicu da su se Vraz i veliki poljski kompozitor rodili iste 1810. godine. O pjesništvu je govorila Marina Potrka, istaknuvši da je novo izdanje zbirke bibliofilske vrijednosti.

Izbor prikaza u ovom novom izdanju odabrala je Mira Čebušnik, istrgnuvši od zaborava neke od napisa o Stanku Vrazu, njegovoj neuzvraćenoj ljubavi prema Julijani Cantilly i Đulabijama. Prikazi su to pronađeni u bogatoj zbirci starih knjiga i časopisa Gradske knjižnice pa se tako može pročitati tekst Franje Petračića iz Vijenca 1878. godine i ostalih autora, tu su i tekstovi koje su mu posvetili August Šenoa i Antun Gustav Matoš te napisi Bogumila Tonija iz Samoborskog lista i slično. Osobitu vrijednost imaju Vrazova pisma koja je pisao drugima, kao i ona koja je dobio.

Mira Čebušnik knjigu je posvetila svim Samoborcima koji svoj zavičaj nose u srcu, a na kraju predstavljanja kratko je zahvalila svim suradnicima iz knjižnice (osobito Draženki, Blaženki, Maji i Silviji, koje su pomagale u radu na zbirci), Studiju Grozić na grafičkom oblikovanju te svima koji su dali podršku i izrekli pohvale. Pozdravnu riječ na početku knjige napisao je gradonačelnik Krešo Beljak, a uvodnik predsjednik Društva hrvatskih književnika Borben Vladović.

Mira Čebušnik nam je opisala kako se nekoliko posljednjih godina posvetila pripremi materijala.

- U današnje vrijeme mnogi mladi ljudi surfajući internetom nalaze podatke, a ja sam proteklih godina podatke tražila u starim izdanjima Vijenca, Samoborskog lista i ostalim časopisima koje smo sačuvali u knjižnici. Tako sam i došla na ideju što i kako dalje. Meni su već i prije opsesija bili Stanko Vraz, Ljubica i Samobor, a i mnogi su me ljudi pitali zašto mi u Samoboru ne napravimo nešto veće i jače iz te priče. Našla sam podatke da su 1910. najugledniji ljudi onog vremena sudjelovali u tadašnjoj obilježbi pa mi se činilo da smo mi danas u Samoboru to zanemarili. Zato sam prije pet godina intenzivno počela raditi na tome da se istakne veza Samobora, Stanka, Ljubice i Đulabija te njihova odnosa – rekla je Mira Čebušnik. Inače, priču o Stanku Vrazu završila je osobno još jednom zanimljivom pričom o tome kako je jednoj grupi pokazivala grad i oduševljeno im pričala i o Vrazu i Ljubici, pokazujući im i balkon na Trgu kralja Tomislava na kojem je bila Ljubica, ali grupa je zapazila balkon s druge strane Trga, onaj na gradskoj vijećnici, jer su odmah shvatili da je to balkon iz tada popularne serije koja se snimala u Samoboru. Stoga smo zaključili da bi možda bilo dobro snimiti seriju o Stanku i Ljubici pa bi njihova priča dosegnula veće razmjere. Sve u svemu, Stanko, Ljubica i Samobor još bi puno toga mogli ispričati i od toga bi se svakako mogao stvoriti brend, kako se to popularno danas kaže.

M.Š.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

U Maloj dvorani POU Samobor otvorena izložba fotografija Josipa Grđana i Silve Krajačić

A sada - na hrvatsku turneju!

Završetak projekta suvenir foto-monografije Sanoborska oprava varaždinskog fotografa Josipa Grđana i Samoborke Silve Krajačić, o kojem smo već pisali na stranicama Glasnika, obilježen je izložbom fotografija velikog formata u Galeriji Prica. Nakon više od godine dana gotovo svakodnevnog fotografiranja za ovu izložbu izabrano je 20 fotografija odabranih motiva otisnutih na platnu dimenzija 1420x950 mm, a u majstorski odrađen posao mogli su se uvjeriti svi koji su u petak, 5. studenog, napunili (pre)Malu dvoranu POU Samobor. Osim što će izložene fotografije biti pridružene ostalima u monografiji, Grđan i Krajačić osmislili su i prigodno kalendarsko izdanje koje se može nabaviti usporedo s trajanjem izložbe, do 21. studenoga. Nakon toga, do kalendara će se moći preko Srčeka na Trgu kralja Tomislava.

Prilikom otvorenja izložbe prigodnim govorima okupljenima se obratila Dragica Petrović, koja je Grđana uvrstila među najvrsnije hrvatske fotografe, dodavši kako je sinergija dviju umjetničkih duša rezultirala prekrasnom izložbom.

- Kompozicija koja je nastala predstavlja ono što je fascinantno, narodnu opravu odnosno nošnju, ne samo kroz simboliku nošenja nego i kroz vremensku mijenu, kroz 12 mjeseci. Promjenom motiva ona postaje multifunkcionalna u svakom događanju, u svakom kadru, svakoj kompoziciji. S time se izvanredno nadopunjava senzibilitet Silve Krajačić koja "osjeća" tu nošnju, osjeća je u primjeni kadrova tako da nastaju prekrasne kompozicije. Ne samo na nivou promocije samoborske nošnje, nego i na nivou fotografske kompozicije – rekla je Petrović, dodavši kako je u ove fotografije ugrađena komponente vremena kao četvrta dimenzija te osjećaj kao peti element.

Silva Krajačić skromno je svima zahvalila što su se u velikom broju odazvali na otvorenje izložbe, pozvavši okupljene na stvaranje vlastitih priča prilikom promatranja fotografija. Izložbu je pak službeno otvorenom proglasio zamjenik gradonačelnika Hrvoje Frankić, pohvalivši entuzijazam autorskog para.

- Ove fotografije su prikazi našega kraja i narodne nošnje u pokretu, koja nešto radi. U njima su objedinjene sve vrednote koje bi nam trebale nešto značiti: netaknuta priroda, nošnja samoborskog kraja kojom bi trebali biti ponosni i ono što nas čini ljudima, a to su vrednote rada i poštivanje rada kao takvog – rekao je Frankić.

Kako nam je otkrio Josip Grđan, nakon Samobora izložba će krenuti na malu hrvatsku turneju – Varaždin, Zagreb, Velika Gorica, Ozalj..., a postoje naznake gostovanja i u inozemstvu. Cilj čitavog projekta Sanoborska oprava je očuvanje znanja o tradicijskoj kulturi, a odnosi se na pučku kulturnu baštinu Zagrebačke županije s naglaskom na samoborski kraj.

K.S.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)