Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

U samoborskoj knjižnici predstavljena slikovnica - priča o Nikoli Tesli

Tesla iz dječje perspektive

Nakon što su riješili dilemu je li struju otkrio Nikola Tesla ili Lukin tata, "Zvončići" iz karlovačkog vrtića Grabrik zajedno sa svojim odgajateljicama odlučili su osmisliti slikovnicu o velikom izumitelju. Stvaranje slikovnice trajalo je nekoliko mjeseci, a u pripremnim fazama djeca su usvajala znanja o radu i životu Nikole Tesle. Svaku novu spoznaju djeca su pretočila u neki kreativni uradak pa su tako od neoblikovanih materijala izrađivala fenjere, crtala mačke čije su svijetleće nakostriješene dlake poticale Teslinu znatiželju, žarulje, aparate koje pokreće struja, izrađivala glineni Teslin lik...

Kako bi Teslin život što vjernije oslikali, "Zvončići" su posjetili i Teslino rodno selo Smiljane. Uz pomoć roditelja i Grada Karlovca sa svojom su tetom Bernardom Ivasić na zanimljiv i originalan način prikazali portret hrvatskog velikana. U maniri pravih književnika svi zajedno predstavili su javnosti svoju slikovnicu u karlovačkoj knjižnici.

U samoborskoj je knjižnici slikovnicu predstavila već spomenuta teta Bernarda, dok su samoborske odgajateljice s velikim zanimanjem pratile izlaganje i upijale kreativne ideje.

Nakon održanog predavanja svi su prisutni uživali u razgledavanju izložbe dječjih crteža koja se može pogledati do kraja travnja na dječjem odjelu Gradske knjižnice Samobor.

Blaženka Mavrić

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

U HNK je uprizorena opera Josipa Mandića Mirjana

Priča o Erosu i Tantosu

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu je u ovoj bogatoj sezoni postavilo na scenu operu Josipa Mandića Mirjana, djelo koje ima nekoliko posebnosti. Partitura opere Mirjana se nizom godina smatrala izgubljenom, a zapravo je desetljećima počivala u jednoj obiteljskoj škrinji u Beču. Djelo je premijerno izvedeno daleke 1937. godine u češkom Olomucu, nakon toga sprema se u škrinju i svjetlo dana ugleda opet nakon sedamdeset godina, i to u Zagrebu.

Život i djelo skladatelja Josipa Mandića je u potpunosti i vrlo detaljno opisao u programskoj knjižici muzikolog Davor Merkaš, nalaznik partiture. Zanimljivo je spomenuti da je već kao trinaestogodišnjak skladao Hrvatsku misu, a s osamnaest piše operu Petar Svačić. Mandića hrvatski tisak participira kao velikog promicatelja hrvatske glazbe u Pragu. Bio je osoba koja je cijenila svoje hrvatsko podrijetlo, veliki glazbenik i mecena umjetnosti.

Uprizorenje Mirjane na sceni HNK je svakako velik i zahtjevan projekt. Priča je to o Erosu i Tantosu, o velikoj ljubavi i zagrobnom životu, priča koja ima nekoliko slojeva i poruka. Prvi čin započinje realnim životom i pričom o bolesnoj Mirjani i njenoj nesretnoj ljubavi. Potraga za izgubljenom ljubavi u nekom drugom (zagrobnom) životu se nastavlja u drugom činu, dok se "fantastikom promijenjena stvarnost" vraća u trećem činu.

Redatelj Petar Selem je, uz brojnu ekipu, postavio jednostavnu, ali efektnu scenu, koja se kostimima i izražajnim svjetlima pretvara u stalno novu i drugačiju sliku. Pojedine scene su vrlo lijepo vizualno uokvirene slike.

Glavne uloge su ponijeli pjevači mlađe generacije: sopranistica Adela-Golac Rilović u ulozi Mirjane, tenor Davor Lešič, Martina Gojčeta- Silić, Ivana Kladarin te ostali u manjim ulogama. Solisti su u pojednim arijama bili odlični, no zbor je ponekad pokazivao premalo energije. Ansambom dirigira Nikša Bareza.

Djelo koje nije bilo izvedeno toliko godina je svakako potpuno novo, nepoznato i iziskuje velik trud u postavljanju na scenu. Max Brod je, u prigodi prve praizvedbe, naglasio da je "Mirjana djelo koje napokon ponovo unosi život u stagnirajući operni pogon današnjice". Hoće li zagrebačka Mirjana to odista biti, ostaje sačekati i vidjeti kakav dojam će ostaviti na publiku.

Rajka Križanac

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

U knjižnici predstavljena zbirka poezije tragično preminule Ivane Terihaj

Nakon točke - upitnik

U Gradskoj knjižnici Samobor je, u suradnji s OŠ Mihaela Šiloboda iz Sv. Martina pod Okićem, predstavljena zbirka poezije Ivane Terihaj Nakon točke – upitnik.

Mlada pjesnikinja Ivana rođena je 19. lipnja 1991. godine, odrasla je u Klakama te završila osnovnu školu u Sv. Martinu. Nakon osnovne škole upisala je Gimnaziju A.G. Matoša u Samoboru. Na žalost njenih najmilijih, prijatelja i poznanika, Ivana je svoj život tiho napustila 17. prosinca, s upitnikom, koji će to zauvijek i ostati.

Voljela je pisati pjesme te je, nadahnuta ljepotom svog okićkog krajolika, zavoljela prirodu i životinje, što se odrazilo i na njeno literarno stvaralaštvo.

U svojim pjesmama Ivana govori o prirodi, djetinjstvu, školi, prijateljima, roditeljima, životu... Želju njenih roditelja da se njene pjesme objave ispunili su ravnatelj OŠ Mihaela Šiloboda Marijan Hetler, profesor Joža Prudeus i nakladnička kuća Profil, doniravši izdavanje zbirke.

Za umjetničko oblikovanje zbirke zaslužan je Joža Prudeus, koji nažalost, nije mogao prisustvovati predstavljanju, a čiji je predgovor samoj zbirci pjesama prisutnima pročitao Marijan Hetler.

Ivanine pjesme predivno je interpretirala glumica Marija Borić, a za prigodnu glazbenu podlogu zaslužne su Jelena Šarić i Josipa Maršić, učenice Glazbene škole Ferdo Livadić.

Maja Milek

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

U Dječjoj knjižnici gostovao je književnik Zlatko Krilić

Čitaju ga i odrasli

Dječji je odjel Gradske knjižnice u srijedu, 16. travnja, posjetio jedan je od najčitanijih i dječjoj publici najomiljenijih pisaca Zlatko Krilić. Učenici petih razreda OŠ Bogumila Tonija i Samobora zajedno sa svojim profesoricama Katarinom Škoc Zvonar i Marijanom Tkalčić Rakić uživali su slušajući duhovito Krilićevo predstavljanje.

Krilić je autor brojnih romana, priča, igrokaza, a piše i za televiziju, radio, film. Djela su mu prevedena na češki, poljski, slovenski, njemački, makedonski, esperanto i talijanski jezik. Dobitnik je brojnih nagrada za književnost, za najbolji tekst i scenarij.

Učenici su s velikim zanimanjem slušali o Krilićevom književnom stvaralaštvu, a postavljanjem pitanja saznali su da su autoru u djetinjstvu omiljene knjige bile Pustolovine Toma Sawyera i Huckleberryja Finna, dok mu je danas omiljeni pisac Shakespeare. Krilić je uvijek inspiraciju pronalazio u svome djetinjstvu, a najveći uzor bio mu je djed. Na pitanje koja mu je njegova knjiga najdraža nije se izjasnio nego je objasnio kako je najbitnije da se knjiga sviđa čitateljima.

Tijekom svog gostovanja ostvario je iznimno šaljivu i prisnu komunikaciju s djecom te je na kraju uslijedilo i davanje potpisa. Naglasio je i da ga, iako piše o svome djetinjstvu i o djeci, ne čitaju samo djeca već i odrasli. Da je to istina, potvrdili su i učenici koji su mu prenosili srdačne pozdrave svojih mama. Upravo zbog toga možemo sa sigurnošću reći kako je Zlatko Krilić pisac za sva vremena i za sve uzraste.

Blaženka Mavrić

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

U Samoborskom muzeju održan koncert učenica Glazbene škole Blagoje Bersa

Mlade i nadarene

U srijedu, 9. travnja ove godine, u dvorani Samoborskog muzeja održan je koncert učenika Glazbene škole Blagoja Berse iz Zagreba. Muzicirali su učenici sudionici državnog natjecanja koje će se održati u Varaždinu.

Nadarene flautistice: Donka Spasevska, Ivana Pavlović, Ivana Lujić i Nikolina Hržina te pijanistica Hana Hunjet izvodile su skladbe A. Casella, W.A. Mozarta, F. Chopina, G. Chaminadea, G.Ph. Telemanna, B. Sakača i Ch. Dopplera.

Nadarene mlade glazbenice učenice su prof. Vesne Zornjak, savjetnice flaute, te Ane Vimplošek, prof. glasovira. Prof. Dario Nikolić bio je glasovirska pratnja.

Izvrsno muziciranje mladih glazbenica publika je nagradila pljeskom. S Glazbenom školom Blagoja Berse naš muzej surađuje godinama, još iz vremena kad je ta škola imala u Samoboru svoja odjeljenja.

I.B.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)