Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

U Ciklusu Virtuoso predstavljeni francuski autori

Arije i sonate u sitne sate

U Galeriji Prica su 14. ožujka u sklopu Ciklusa Vrtuoso nastupili mladi glazbeni umjetnici, u suradnji s Francuskim institutom u Zagrebu.

Mario Magaš - truba, Zrinka Ivančić - klavir, Sanja Vrsalović - klavir, Benjamin Martinez - klavir, Marcelo Zelenčić - klarinet, Dario Sabol - klavir, Alja Mandič - violončelo, Petra Milković - klavir, Antonija Fabijanović - sopran i Matea Leko - klavir, izvodili su djela Deleruea, Debussyja, Poulenca, Bizeta i drugih proslavljenih i manje slavnih Francuza.

Kao i obično, Galerija Prica je bila u potpunosti puna. Prostorom su se širili zvuci preludija, arija, meditacija, sonata... a na kraju nitko nije želio da koncert završi. Dugim pljeskom nagradili su mlade izvođače, već se veseleći njihom sljedećem gostovanju u Samoboru.

T.M.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)

Na dječjem odjelu samoborske knjižnice gostovao je legendarni Mladen Kušec

Male radosti za velika djela

Na dječjem odjelu Gradske knjižnice Samobor održan je književni susret s legendarnim i uvijek jednako zabavnim Mladenom Kušecom. Učenici OŠ Farkaševac uživali su u jednosatnom druženju ispunjenom pitalicama, humorom i igrom. Pisac im je prepričavao svoje životne zgode, govorio im je o svojim inspiracijama koje u većini slučajeva čine jednostavne, male i svakodnevne stvari.

U svojim djelima Kušec na zanimljiv i veseo način potiče čitatelje da pronađu lijepe i dobre stvari u sebi i svojoj okolini. U dugogodišnjem stvaranju Mladen Kušec je objavio niz priča, pripovijedaka, romana, a najnoviji mu je Pijetao koji je pao s neba, u kojem iznosi zanimljivu krimi-priču o pijetlu Strahuncu.

Djeca su s velikim zanimanjem odgovarala na autorove pitalice, slušala njegove savjete te se uživljavala u ulogu vlaka, rakete ili vuka, da bi na kraju tražila i Kušecov autogram.

Govoreći o sebi i svom život, Kušec je naglasio da nema velikih želja, ali ima mnogo malih radosti, pa mu zato želimo još više radosti i još mnogo velikih priča.

Blaženka Mavrić

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Vukovarski spomenar akademika Pavla Pavličića predstavljen i u Samoboru

Vukovar je nepoznata vrijednost

Akademik Pavao Pavličić predstavio se u Samoboru u četvrtak, 13. ožujka, svojim Vukovarskim spomenarom, knjigom proznih zapisa o gradu u kojem je proživio djetinjstvo i mladost. Pristupajući Vukovaru kao književnoj inspiraciji koja mu nudi uvid u neprebrojive slojeve kulturnih, povijesnih, etnoloških, ali i svakodnevih premaza ovoga grada-heroja, Pavličić pokušava sebi i čitateljima otkriti što je ono vukovarsko u samome Vukovaru. A kako se moglo otkriti na predstavljanju u samoborskoj knjižnici, kroz prikaze ljepota Vukovara, vrijednosti i specifičnosti grada i njegovih stanovnika, Pavličić otkriva da je "Vukovar u Hrvatskoj ono što je Hrvatska u svijetu: nepoznata vrijednost koju istom treba iznijeti na vidjelo".

K.S.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

U HNK praizveden Puccinijev triptih s tri jednočinke

Djelo velikih, kontrastnih tema

Povodom 150. obljetnice rođenja velikog skladatelja Giaccoma Puccinija Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu je u petak, 7. ožujka, premijerno zagrebačkoj publici prikazalo Puccinijev Triptih s tri jednočinke - Plašt, Sestra Angelica i Gianni Schicchi.

"Iako je cjelokupan opus Giaccoma Puccinija po izboru tematike, kao i skladateljskih izražajnih sredstava, izrazito raznolik, u njemu Triptih zauzima posebno mjesto. Jer, ovdje su na okupu tri posve različita djela, tri autorova svjetonazora od kojih prva dva pokazuju stanovite veze i dodire s ranije skladanim operama, dok treća pripada području komične opere, s kojom se autor prvi puta susreće...", kaže u predgovoru Jagoda Martinčević. Triptih je praizveden u Metropolitan operi davne 1918. godine i od tada izaziva različita oprečna mišljenja i ocjene.

Zagrebačko uprizorenje traje gotovo četiri sata, što je zahtjevno za publiku, koja se osim poznavanja opusa, mora uživjeti i u tri tematski potpuno različite priče i tri pristupa djelu. Ovako velik projekt je zahtjevan za ansambl, ali i sve one brojne nevidljive ljude iza scene koji sudjeluju u operi.

Brojni gosti i cjelokupan anasmabl uložili su velik trud, a sve to pod redateljskom palicom Arnauda Bernarda, koji je ujedno i oblikovatelj svjetla u sve tri jednočinke. Dirigent je Ivo Lipanović, dok su scenografija i kostimi povjereni gošćama, Emanuelli Favre i Carli Ricotti, u čijim biografijama stoji da su gostovale diljem svijeta u poznatim opernim kućama. Solista ima puno, ali su svakako zaslužili da ih izdvojimo: Natalia Dercho, Siniša Hlapač, Marc Heller i Ivanka Boljkovac u Plaštu, u Sestri Angelici su nas svojom uvjerljivošću i izražajnošću oduševile Gabirela Georgieva, Zlatmira Nikolova i Branka Sekulić – Ćopo, dok su u trećem dijelu bili izražajni Kirii Manolov, Domagoj Dorotić i Lana Kos.

Smatramo prigodno završiti ovaj osvrt redateljevim riječima: "Puccinijev Triptih obuhvaća i teme ljubavi, kao i teme koje problematiziraju fenomen života. To je djelo bogato kontrastima, sazdano od suprotstavljenih tema koje su sagledane iz različitih kutova, djelo što svakom čovjeku postavlja velika pitanja o životu".

Rajka Križanac

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

U Otvorenoj galeriji otvorena izložba i predstavljena monografija Kovačevići u Samoboru

Za gledanje i čitanje

U prostorijama Otvorene galerije Samoborskog muzeja u Starogradskoj 12 u utorak, 11. ožujka, otvorena je izložba naziva Kovačevići u Samoboru. Uz izložbu fotografija i dokumenata o kojoj su govorili Dubravka Kisić, Milan Rakovac i Zoran Pavlović, predstavljena je i monografija Kovačevići. Dijelove iz monografije, koju su napisali Zlata Bujan Kovačević i Zoran Pavlović, svojim prepoznatljivim glasom čitao je Vojo Šiljak.

K.S.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Retrospektivna izložba Zlatka Turkovića prikazuje 20 godina rada ovog samoborskog umjetnika

Uvid onkraj svrhe

Dva desetljeća umjetničkog rada Zlatka Turkovića smješteno je od 7. ožujka u prostorijama Samoborskog muzeja kao uvid u stvaralaštvo ovog akademskog slikara, koji se u najvećoj mjeri posvetio osmišljavanju likovno-vizualnog segmenta plesnih ili kazališnih predstava. Dobri poznavatelji samoborske kulturne scene znaju da su već godinama ime i rad Zlatka Turkovića nerazdvojni od plesnih predstava Plesne grupe Burka Nede Marović Turković (umjetnikove supruge), kao i lutkarskog kazališta Lutonjica Toporko Mirjane Jelašac.

Stoga je u Samoborskom muzeju prikazan izbor scenografija, kostima, scenskih lutaka i rekvizita, sve kako bi se što plastičnije mogao dobiti uvid u prepoznatljiv rukopis vizualnih identiteta predstava na kojima je radio Turković, počevši od Indeksa vjerojatnosti iz 1988. godine pa sve do do Navođenja/Dostajanja iz 2007. Kako je istaknuo ravnatelj muzeja Miroslav Milonjić, riječ je o bogatstvu koje plijeni ne samo svojom raznolikošću, nego i izazovima za posjetitelje izložbe obzirom na brojne skrivene asocijacije, metafore i detalje koji iskaču iz Turkovićevih djela pri svakom novom gledanju.

Kustosica izložbe Lidija Butković naglasila je pak kako Turkovićev rad vrlo često iskače iz okvira konvencionalne uloge scenografije kao vizualne nadopune ili scenske dekoracije, nego postaje aktivni dio plesnih predstava. Slična je stvar i s kostimima koje osmišljava za potrebe plesnih projekata grupe Burka, a koji su također izloženi u Muzeju, baš kao i brojne lutke nastale kroz suradnju s Lutkarskim kazalištem Lutonjica Toporko, ali i kao svojevrsna novost u izričaju Burke.

- Izložba kojom se osvrćemo na dvadesetogodišnje stvaralaštvo Zlatka Turkovića nije samo retrospektiva jednog umjetnika, već i prigoda da se podsjetimo na djelatnost Nede Marović Turković i plesne skupine Burka, koja već toliki niz godina producira kvalitetne predstave koje ustrajno odolijevaju (i prkose) stereotipu produkcije u manjoj sredini. Naposlijetku, ova izložba jest i jedan uvid onkraj svrhe, pogled na ono što je ostalo nakon što je životni vijek dosadašnjih predstava okončan, a novih tek otpočinje. Nimalo slučajno, Uvid onkraj svrhe je i naziv idućeg plesnog projekta Burke – zabilježeno je u katalogu izložbe koja u Samoborskom muzeju ostaje otvorena do 22. ožujka.

Kruno Solenički

Zlatko Turković

Zlatko Turković rođen je 18. svibnja 1959. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu te diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u klasi prof. Šime Perića. Živi i radi u Samoboru. Član je ULUPUH-ove Sekcije za oblikovanje igračaka i lutaka te član Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Ostvaruje suradnju s Plesnom grupom Burka kao autor scenskih lutaka, scenskih rekvizita, scenografije, kostimografije i likovno-vizualnog identiteta. Surađuje i s Lutkarskim kazalištem Lutonjica Toporko. Predstave na kojima surađuje izvedene su na brojnim manifestacijama i festivalima (PIF, Šibenski festival, Svjetski fstival lutkarskog kazališta u Lingenu, Festival Test!, Zadar snova...). Izlagao je na skupnim izložbama, a samostalno 1987. godine u galeriji Narodnog sveučilišta Samobor i, više od 20 godina kasnije, sada u Samoborskom muzeju.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)