Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Obilježen Međunarodni dan muzeja

Mrak na trenutak utrnut

Međunarodni dan muzeja samoborski su muzealci obilježili bogatim i interesantnim programom, iskoristivši u besparici na koju su prisiljeni, kreativne i prostorne potencijale koje Samobor nesebično nudi.

U petak, 17. svibnja, u Muzeju je održan Salonski koncert, a u subotu, 18. svibnja, u opustošenom i ruiniranom Allnochovom dvorcu (za one manje upućene - u "Đačkom domu") održana je priredba Utrnimo mrak zajedno, svojevrsni happening, u kojem su sudjelovali i mladi samoborski umjetnici - glazbenici i likovnjaci.

Tom je prigodom otvorena izložba crteža i grafika iz Samoborske zbirke Ivice Sudnika, ali i akvizicije umjetničke zbirke Samoborskog muzeja. Posjetiteljima je na uvid ponuđena vrijedna ostavština našeg doživotnog počasnog gradonačelnika, te niz vrijednih ulja na platnu najcjenjenijih hrvatskih slikara. Samoborski su pjesnici svojim recitacijama zabavljali sebe i sve prisutne, a svima se ukazala prilika za slikanje u zubarskoj stolici iz 19. stoljeća, čije se svrdlo pogonilo - nogom! Priredba Utrnimo mrak zajedno u veselom je ozračju i uz svjetlost svijeća potrajala do duboko u noć.

No, teško je ovom prilikom ne spomenuti žalosno propadanje vrijednog Allnochovog dvorca, koji, iako smješten dvjestotinjak metara od centra grada, ipak odiše svojevrsnim mirom i, zašto ne reći, elegancijom prohujalih vremena. Kad već u njemu nije smještena Zbirka Prica, što je šteta, trebalo bi učiniti sve za njegovo očuvanje i privođenje svrsi.

A spomenuto obilježavanje Međunarodnog dana muzeja pokazalo je mogući put ka njegovoj revitalizaciji.

Robert Škiljan

FOTO: Muzealac Andrej Lapajne novinarki Jutarnjeg lista Tatjani Pavičić objasnio je koncepciju obilježavanja Međunarodnog dana muzeja

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Salonski koncert povodom Međunarodnog dana muzeja

Od Bacha i Liszta do japanske tradicionalne glazbe

Večer uoči Međunarodnog dana muzeja, 17. svibnja, u dvorani Samoborskog muzeja održan je koncert pijanista Miloša Laloševića, djevojačkog zbora Zlatne note pod vodstvom Paule Fabinger pl. Orešković i naše sugrađanke mezzosopranistice Nadje Jonke.

Publici je tako predstavljen interesantan izbor klavirske literature od Kuchnaua, Bacha, Liszta, japanske tradicionalne koto glazbe, Griega, efektnih Rumunjskih plesova Bele Bartoka, do vlastitih skladbi profesora Laloševića Pjesma bez riječi i Japanski preludij.

Djevojački vokalni ansambl Zlatne note po prvi puta je gostovao u Samoboru, a publika je mogla uživati kroz pjesme koje su nastale u razdoblju od 16. do 20. stoljeća. Odlično su primljene domaće skladbe J.Vrhovskog, te obrade V.Špoljarića i E.Cosseta.

Zadovoljstvo je bilo čuti i Livadićevu Alpenlied, koja je i skladana u dvorcu u kojem je danas Samoborski muzej, u izvedbi Nadje Jonke, koja je izvela još i Hatzeovu Serenadu, Baranovićevu Crn-bel, Gershwinov Summertime i crnačku Deep river.

I.B.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Zahvaljujući samoborskim muzealcima vještina i umijeće pletenja kraluža neće izumrijeti

Samoborski kraluži - najraskošniji!

Od 11. do 13. svibnja održana je u Samoborskom muzeju treća po redu Radionica nizanja ili - Radionica kraluža.

Kraluž je ogrlica koja je dio svečane tradicijske nošnje samoborskih žena. Plete se od dvanaest strukova plastične niti (koja je u novije doba zamijenila nakadašnje vlasi s konjskog repa), u obliku mreže s različitim ornamentima.

U posljednje se vrijeme prepoznaje, na žalost ne i dovoljno, kao dio samoborskog identiteta. Valja spomenuti da su ga oko vrata nosile domaćice hrvatskog paviljona na svjetskoj izložbi EXPO 1998. U Lisabonu.

Inače, kraluži se izrađuju i u nekim drugim krajevima, ali je ovaj samoborski poznat kao najbogatiji i najraskošniji. Cilj radionice bio je, kao i prethodnih godina, održanje tradicijskog načina pletenja kraluža, te prenošenje tog drevnog znanja na nove naraštaje. Zbog toga su, kao i do sada, u njemu sudjelovale mahom samoborske učiteljice i odgajateljice iz vrtića. No, bilo je zainteresiranih i iz Zagreba, pa je tako kraluže naučila plesti i Petra Pazienti iz zagrebačke Škole primjenjene umjetnosti i dizajna, a u radu radionice sudjelovale su i tri učenice samoborskih osnovnih škola.

Voditeljica radionice bila je mr. Lela Roćenović, a znanje je na druge prenosila Dragica Račić, samoborska kreatorica kraluža iz Male Jazbine, koja ih proizvodi i u komercijalne svrhe. No, ovaj je put, kao i do sada, svoje dragocjeno znanje nesebično prenosila na druge.

U radu Radionice sudjelovala je i Natalija Šakić-Ded, restauratorica tekstila i predsjednica dječjeg kluba Upitnik iz Zagreba. Ona je, u okviru svog poziva, naučila niz starih zanata koji su u izumiranju ili su savim nestali, kao primjerice užarski ili remenarski.

Ova će se vrijedna inicijativa vjerojatno nastaviti i u budućnosti, a za nadati se je da će samoborski kraluž postati prepoznatljiv i više korišten dekorativni i ukrasni predmet. Saznali smo i njegovu cijenu. Možete ga kupiti za oko 500 kuna. To zaista nije mnogo, jer samo materijal za njegovu izradu stoji oko 150 kuna.

Robert Škiljan

FOTO: Dragica Plečko, jedna od polaznica radionice, sama je predstavila izrađeni kraluž

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (2)