Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Muzejski štikleci

Kako se zidalo prije armiranog betona

Z kamenitem laporom pokrita

Stara gradska jezgra Samobora kao urbanistička cjelina ima svojstvo spomenika kulture te je i upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture. Na temelju plana-karte Samobora kartografa Antuna Petra Praunspergera iz 1764. godine te nekoliko preciznih opisa kuća i materijala iz kojeg su građene može se zamisliti izgled naših kuća u 18. stoljeću.

Tako znamo da je kuća obitelji Kocijančić na glavnom samoborskom trgu 1781. godine bila "zidana pod krovum z kamenitem laporom pokrita", u prizemlju je bio "štacun železne table imajući, pevnica, mala komorica, vse pod boltu i gang pelajući na dvorišće". Na katu su bile "dve hiže (sobe), komora, špajzkambra i kuhinja pod boltu"...

U pismohrani našeg muzeja mogu se naći i ugovori za izgradnju kuće i to sistemom "ključ vu ruke". U ugovoru za gradnju kuće 1823. godine navodi se izgled kuće, rok dovršenja i način plaćanja, dakle sve što sadrže i današnji ugovori.

Da se pak vodila briga o izgledu kuća govori nam primjer iz 1887. godine, kad se traži da se jako zapuštena kuća u Rambergovoj ulici, koja je glavna kod ulaska iz Zagreba u Samobor, ukloni, jer služi gradu na sramotu!

Prema propisu građevnog reda iz 1903. godine navode se slučajevi kada se mora tražiti građevna dozvola: za novogradnje, rušenja, dogradnje i za svaki bitni popravak koji utječe na građevno stanje zgrade. Također su precizirani u deset točaka svi zahvati na zgradi.

Kraljevski sudbeni stol u Zagrebu kao stečajni sud preko kr. kotarskog suda u Samoboru, 1908. godine proglasio je dražbu nekretnine jednog našeg građana radi duga...

I tako, primjer do primjera, slaže se slika o graditeljstvu u prošlosti.

FOTO: Detalj nacrta kuće Jakopec, 1897. godina

Čitateljima i uredništvu Glasnika autorica podlistka želi sretan Uskrs!

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)