Prva faza brendiranja Grada Samobora dokazala da je naš grad idealan za život, ali i ukazala na neke nove odnose
Krah Fašnika kao branda!
Članovi Poglavarstva 11. prosinca imali su prigodu vidjeti prezentaciju o rezultatima prve faze brendiranja Grada Samobora. Tu prvu fazu, koja je obuhvaćala istraživanje, analizu i definiranje identiteta Samobora, predstavili su voditelji projekta - dr.sc. Božo Skoko i mag.nov. Igor Vukasović iz agencije Millenium promocija. Oni su istaknuli kako je cilj brendiranja ojačati prepoznatljivost Samobora, vezivati uz njega pozitivne vrijednosti i asocijacije te druga kvalitetna svojstva. Koliko će brendiranje utjecati na privlačnost grada i destinacije općenito ovisi o koleraciji ponude sadržaja i motivaciji stanovništva da brand zaživi u praksi. Prvi korak u brendiranju je utvrđivanje stvarnog identiteta grada. To je važno, jer u doba globalizacije gradovi se suočavaju sa sve većom konkurencijom, nerijetko različiti gradovi nude slične ulagačke mogućnosti, istovjetne standarde života, gastronomsku ili kulturnu ponudu. U tom slučaju ulagači ili posjetitelji izabrat će onaj grad koji se ističe od ostalih, koji ima veću razinu privlačnosti ili koji budi pozitivne asocijacije ili emocije, rekli su tijekom prezentacije voditelji projekta. Samobor ima sve to, mogli bismo zaključiti nakon prezentacije istraživanja kako Samobor vide stanovnici Hrvatske, Zagreba, Zagrebačke županije te sami Samoborci i Samoborke.
Rezultati su vrlo zanimljivi i vrlo pozitivni za Samobor. Naime, kako je pokazalo istraživanje, stanovnici Samobora svoje mjesto doživljavaju kao lijepo i ugodno mjesto za život, ponosni su na samoborsku povijest i tradiciju, uživaju u prirodi i žele je očuvati, baš kao i samoborski način života. Vole svoj grad onakav kakav jest, ali traže i da se kontrolirano razvija i pritom žele da on ostane grad ugodnog življenja i odlično mjesto za podizanje obitelji. Na pitanje koji grad smatraju idealnim za život 72% Samoboraca je odgovorilo da je to upravo Samobor, 15% Zagreb, 4% Dubrovnik, a 2% se opredijelilo za Varaždin, Rovinj i Split. Također, 65% ih je izjavilo da je zadovoljno životom koji Samobor nudi, a tek 6% ih je nezadovoljno. Kao ključna kulturološka uporišta identiteta u prvom planu se ističu Samoborski fašnik i Samoborska glazbena jesen, koji se smatraju centralnim događanjima koje grad može ponuditi gostima. Izgledom i uređenjem grada zadovoljno je 81% Samoboraca, 15% ih je neodlučno, a 4% nezadovoljno. Tijekom travnja, kada je rađeno istraživanje, istaknuto je da nekoliko derutnih fasada u samom centru kvare ukupni dojam. Što se tiče budućnosti grada, najveći broj ispitanika smatra da treba biti elitno zagrebačko izletište (46%), grad ugodnog obiteljskog života (44%), a najučestaliji stavovi na kojima bi Samobor trebao graditi svoju budućnost su: turizam, blizina Zagreba, prirodne ljepote, kulturna ponuda te gastronomija i mali tradicijski obrti. Na pitanje, pak, što smatraju najvećim samoborskim znamenitostima, odgovori su bili da su to stara gradska jezgra, kremšnita, Fašnik, Šmidhen, Samoborček, kristal, bermet, rudarska greblica, kraluš, muštarda i salama.
Kao svojevrsni zaključak istraživanja autori navode i vrijednosti Samobora, a to su njegovi prirodni, povijesni i kulturni potencijali, raznolikost i kombinirana ravnoteža. Primjerice, Samobor je dovoljno blizu da bude pristupačan, a dovoljno daleko da se pobjegne od stresa. Dovoljno je miran da boravak u njemu bude opuštajući, a dovoljno živ da se zabavite. Dovoljno je zelen da se stvori osjećaj boravka u prirodi, a dovoljno urban da se osjeti istinski život u malom gradu. Dovoljno je moderan da se ni u čemu ne oskudijeva, a dovoljno star da zrači aurom povijesti. Stoga Samobor svoj brend može temeljiti na sljedećim odrednicama: priroda, kultura, gastronomija, kvaliteta življenja, povijest i obrtništvo, navedeno je u analizi istraživanja, kao i to da Samobor u srži svojeg brenda posjeduje bliskost, dostupnost i otvorenost, bogatstvo ponude, skromnost, ljepotu i uređenost, prirodni sklad, romantičnost, zaigranost i bogatu tradiciju srednje Europe.
Dakle, nakon ovih zanimljivih rezultata slijedi i ona najvažnija faza – kreativni razvoj vizualnog identiteta te komunikacijsko i promotivno lansiranje i realizacija strategije brenda, navode autori. Napominju kako bi bilo loše da su pojedine stvari izgledale nametnute Samoborcima pa je zato bilo potrebno napraviti istraživanje i analizu i utvrditi što u pojedinom segmentu najbolje kotira te su se iz toga dobila saznanja o konkretnim povijesnim osobama, događajima i slično, na kojima se može graditi identitet.
U siječnju će početi radionice u kojima bi sudjelovali svi koji mogu doprinijeti prezentaciji Samobora, komunikaciji kroz zajednicu i nadogradnji pozitivnih asocijacija. Slijedit će i izbor ključnih poruka i slogana, osmišljavanje novih promotivnih materijala i novih manifestacija.
Voditeljica projekta u ime Grada, Daniela Kalafatić, rekla je da se u drugoj fazi planira nadogradnja vizualnog identiteta, u koju se već ušlo ranije pa već postoji knjiga standarda. Taj vizualni identitet ostaje i dalje te će se s vremenom samo oplemeniti. I Božo Skoko je potvrdio da je dosadašnji vizualni identitet podvrgnut stručnoj analizi i dobio visoke ocjene stručnjaka.
Božo Skoko je zahvalio cijelom timu koji je u ime Grada Samobora s njima surađivao. Kroz istraživanja došlo se do nekih saznanja koja su stavljena u brendbook, a koja će biti osnova za daljnja djelovanja, bilo kroz kreiranje novih plakata, manifestacija, bilo za sistematizaciju i standardizaciju poslovanja u ugostiteljstvu, turizmu itd. Istaknuo je još jednom da Samobor ima vrlo dobar imidž na razini države i da bi bilo šteta tu činjenicu ne kapitalizirati u gastronomiji, ugostiteljstvu, kulturnoj ponudi, pa sve do izletničkih sadržaja, uz nužne izmjene i nadogradnju. Rekao je da im je pomalo bilo iznenađenje koliko Samoborci vole svoj grad i cijene ono što se u njemu radi, pogotovo kad se taj postotak usporedi s drugim gradovima.
Mato Šipuš
Samoborske kremšnite poznatije od Fašnika!
Posebno zanimljivi su odgovori kako Samobor vide u Hrvatskoj, osobito u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Na osnovi ispitivanja 1200 ljudi može se zaključiti, pokazalo je istraživanje, da Samobor ima vrlo dobar imidž. Naime, 90% stanovnika Zagreba i Zagrebačke županije ima pozitivno mišljenje o našem gradu, odnosno 92% onih koji su ga posjetili. Uz to, 15% ih smatra idealnim gradom za življenje, odmah iza Zagreba koji je dobio 52% glasova. Kao najvažniji izbor za tu odluku naveli su standard i kvalitetu života te ljepotu grada. Najčešće asocijacije koje Zagrepčani vežu uz Samobor su samoborske kremšnite (32%), krajolik (25%), Fašnik (19%), zagrebačko izletište (17%). Presudnim razlogom za posjet Samoboru Zagrepčani su istaknuli da je to ugodno izletište s puno prirode. Zanimljivo je da su i Samoborci i Zagrepčani Samobor poistovjetili sa zelenom bojom.
Rezultati istraživanja na području Hrvatske približno su slični onima na razini Zagreba i Zagrebačke županije. Najčešće asocijacije koje građani Hrvatske vežu uz Samobor su kremšnite (38%), Fašnik (19%) te samoborski krajolik (18%). Oni koji su posjetili Samobor najviše cijene njegov krajolik. Ukupno 71% ispitanika je imalo pozitivno mišljenje o našem gradu, dok ih je svega 2% vezalo negativne konotacije. Od onih koji su posjetili Samobor, čak 88% ima pozitivno mišljenje, a 13% ga smatra idealnim gradom za življenje, po čemu ga pozicioniraju na treće mjesto, iza Zagreba i Varaždina. Hrvati Samobor prvenstveno doživljavaju kao izletište i mjesto za odmor (33%) te mjesto ugodnog življenja (30%). Da bi bio još bolji domaćin, prema stajalištima građana Hrvatske, Samobor bi trebao imati bolju povezanost sa Zagrebom (29%), niže cijene nekretnina (26%), bolju infrastrukturu (15%) i više sadržaja za mlade (14%).
- Registrirajte se za komentiranje
- Pregled komentara (28)