Samobor je imao značajno mjesto u obilježavanju Dana Frankofonije
Neraskidive veze Samoboraca i Francuza
I površnom poznavatelju samoborske povijesti ne treba puno objašnjavati o utjecaju francuske kulture na naš grad. Iako je za vrijeme Napoleona francuska vojska i uprava tek nekoliko godina boravila u ovim krajevima, ispostavilo se da nisu bili samo prolaznici i osvajači, već ljudi s idejama i vizijom. Možda je tada i bilo pokojeg ekscesa, ali dvjestotinjak godina nakon njihova boravka cjelokupna je tematika pozitivno intonirana.
Daljnjem oslikavanju te cjeline pripomoći će i vodič kroz arhivsko gradivo "Napoleon i njegova uprava na istočnoj obali Jadrana i na području istočnih Alpa 1806-1814", kojeg su na prigodnom skupu povodom Dana Frankofonije u Hrvatskom novinarskom domu predstavili profesori Josip Kolanović i Dragutin Roksanić. Predstavljajući koncepciju vodiča naglasili su da on sadrži i kronologiju za sve zemlje koje su od 1796. do 1814. bile pod Napoleonovom upravom. Središnji dio sadrži prikaz arhivskog dijela prema međunarodnim normama, a tekstovi su pisani službenim jezikom svake zemlje, želeći tako naglasiti i multikulturalnu politiku koju je vodila Napoleonova administracija, koja je za službeni jezik htjela zadržati i jezik svake od tih zemalja.
Vodič bi trebao biti poticaj za daljnja istraživanja i izdavanje sličnih vodiča. Naime, inicijativa za izdavanje ovog vodiča potekla je prije nekoliko godina iz Hrvatske i Francuske, a naknadno se proširila i na ostale zemlje (Italija, Austrija, Slovenija i Crna Gora).
Nekoliko je zanimljivih detalja koje ćemo izdvojiti, a to je činjenica da upravo u to doba izlaze prve novine u Hrvatskoj te da nadareni učenici i zapovjednici idu na dodatno školovanje i usavršavanje jezika. I samoborski gradonačelnik Antun Dubravko Filipec podsjetio je na nekoliko zanimljivih činjenica koje su obilježile francusku upravu u Samoboru. Primjerice, Samobor je bio sjedište kantona i u njemu je 1810. osnovana pošta, koja je bila važno sjedište poštanske linije od Ljubljane prema Karlovcu, a koji je tada bio sjedište francuske vojne i civilne uprave u Hrvatskoj. I neka samoborska prezimena vuku porijeklo iz toga vremena, a svakako upečatljiv trag ostavili su gastronomski specijaliteti bermet i muštarda.
Odlična glazbena podloga ovom događanju bili su songovi iz pučkog mjuzikla Janica i Jean, libretista Roberta Škiljana i autora glazbe Siniše Leopolda, koji je prije dvije godine bio tjednima na repertoaru Kazališta Komedija. Kroz stihove o ljubavnoj vezi Samoborke Janice i mladog francuskog poručnika Jeana oslikana je i tadašnja atmosfera u Samoboru, na što su svojom interpretacijom ponovno podsjetili Vlatka Burić i Đani Stipaničev. Stoga je i prirodna bila želja okupljenih da se mjuzikl ponovno nađe na kazališnim daskama Komedije.
Organizatori ovog događanja bili su Hrvatska sekcija frankofonskih novinara, čija je predsjednica Silvija Luks u uvodnom dijelu ukazala na važnost Dana Frankofonije u Hrvatskoj, a potporu su pružili Hrvatski državni arhiv i Grad Samobor. Svojim dolaskom skup je uveličao i veleposlanik Republike Francuske u Hrvatskoj Francois Saint-Paul, koji je također govorio u značaju ove manifestacije.
Inače, ovogodišnji Dani Frankofonije odvijaju se od 16. do 26. ožujka u nekoliko hrvatskih gradova, a programom su obuhvaćeni koncerti francuske šansone, predstavljanja knjiga, projekcije filmova, školske kazališne predstave i slična događanja.
U službenim najavama pojašnjeno je kako sam izraz "Frankofonija" ima tri značenja. Prvo označava skup osoba, diljem svijeta, kojima je zajednička uporaba francuskog jezika. Drugo označava političku zajednicu zemalja koje sudjeluju na konferencijama šefova država i vlada zemalja kojima je zajednička uporaba francuskog jezika. I treće, najvažnije značenje, označava zajednicu onih kojima je zajednička duboka veza s francuskim jezikom i frankofonskom kulturom i onih koji zajednički brane humanističke vrijednosti solidarnosti i pluralizma. Frankofoniju čini četrdeset i devet zemalja članica, četiri pridružene zemlje i deset zemalja promatrača, među kojima je i Hrvatska.
Samobor je svoj doprinos ovoj večeri dao u već spomenutom, glazbenom dijelu, ali i gastronomski, jer su okupljeni, a među njima ugledni Samoborci i televizijski novinari, mogli kušati specijalitete koje je pripremio naš poznati ugostitelj Mirko Šintić i restoran Gabreku 1929.
Mato Šipuš
- Registrirajte se za komentiranje
- Pregled komentara (7)