05.06.2013.

Dvadesetak hrvatskih novinara posjetilo Litvu i uvjerilo se u dobro korištenje EU fondova

Po ideje za projekte - u Litvu!

Dvadesetak hrvatskih novinara posjetilo Litvu i uvjerilo se u dobro korištenje EU fondova

Upravo s ulaskom Hrvatske u EU, od 1. srpnja Litva preuzima i predsjedanje Unijom. Četverodnevni posjet Litvi za dvadesetak hrvatskih novinara organiziralo je krajem svibnja izaslanstvo Europske komisije u Zagrebu, kako bi hrvatsku javnost upoznali s uspješnim investicijskim projektima financiranim pozamašnim iznosima iz europskih fondova.

Litva je članica Europske Unije od 2004. godine, a njen razvoj u tom razdoblju obilato su poduprli fondovi Europske Unije, pojasnile su hrvatskim novinarima sugovornice iz Ministarstva financija i Središnje agencije za upravljanje projektima, najveće od pet agencija u Litvi koje se bave projektima za EU fondove.

Voditeljica Odjela za javno-privatno partnerstvo ove Središnje agencije, Jekaterina Šarmavičiene, bila je savjetnica na dvogodišnjem twinning projektu u Hrvatskoj "Jačanje kapaciteta za učinkovito upravljanje fondovima EU-a za kohezijsku politiku" pa upozorava Hrvatsku da se treba dobro pripremiti, kako bi mogla povući izdašna sredstva iz strukturnih i kohezijskog fonda EU-a: "Ako budete dobro pripremljeni, ako budete razmišljali o svojim prioritetima i dobro investirali, imat ćete dobre rezultate i napredno gospodarstvo kroz slijedećih deset godina. IPA pomoć razlikuje se od pomoći strukturnih fondova, koji su 'injekcija' nacionalnom gospodarstvu, a ne više 'vježbe' za pripremu. Oni su normalne investicije u nacionalne fondove, proračun i gospodarstvo".

Poučna iskustva

Kod povlačenja sredstava iz EU fondova i u Litvi je najveći problem bila projektna dokumentacija, no uspjeli su postići visok stupanj efikasnosti na tom području i sada su nam uzor. Potvrđuje nam to i Iva Gašparić iz hvatske Agencije za javno – privatno partnerstvo, koju smo sreli na konferenciji u Vilniusu, o twinning projektu s Litvom, koji je u završnoj fazi: "Iskustva Litve nama su dobrodošla. Projekt učinkovitog upravljanja fondovima EU-a pomogao nam je da odgovorimo na brojna pitanja i nepoznanice vezane uz EU fondove i javno – privatno partnerstvo. Ta će nam procedura biti omogućena ulaskom u EU i ta nova saznanja pokušavamo primijeniti u Hrvatskoj".

I za Hrvatsku već sada postoje natječaji za projekte javno – privatnog partnerstva, no oni su za sada uglavnom usmjereni na pripremu dokumentacije, ističe Iva Gašparić te dodaje da je procedura dobivanja sredstava u projektima javno – privatnog partnerstva dosta komplicirana. Ipak, već su neki projekti u pripremi. Najzastupljeniji su projekti iz ekološke sfere, kao energetska učinkovitost, štedljiva rasvjeta...

I u Litvi se iz EU fondova najviše ulagalo u okoliš i održivi razvitak, zatim u transeuropsku prometnu infrastrukturu, lokalni i urbani razvitak, kulturno nasljeđe i turizam te zdravstvenu i socijalnu zaštitu i obrazovanje.

Može i bez korupcije!

Potvrdio nam je to i obilazak pogona Arginta Grupe, uspješnog metaloprerađivača s tristotinjak zaposlenih, koji izvozi sto posto svoje proizvodnje. Novi pogon sufinanciran je s desetpostotnim učešćem europskog novca, a Grupa se bavi i pročišćavanjem voda te postavljanjem solarnih panela, djelatnostima koje se obilno financiraju iz EU fondova.

Da je u litavskom gospodarstvu ulagano uglavnom u moderne tehnologije, pokazuje nam i obilazak male nanotehnološke tvornice Brolis, koja proizvodi laserske diode na poluvodičima. U nju je uloženo pet milijuna eura; pola iz fondova EU-a, a pola iz litavskih investicijskih fondova. Vlasnici su tri brata Vizbaras, u ranim tridesetim godinama. Nakon školovanja u inozemstvu, odlučili su pokrenuti posao u domovini, ohrabreni poreznim olakšicama za znanost i, kako kažu, dobrim, nekorumpiranim radom državnih institucija koje distribuiraju novac iz europskih fondova. Zapošljavaju svega sedam radnika, no izvoze diljem svijeta i jedni su od najkonkurentnijih na tom tržištu.

Projekti čekaju natječaje

Brojne ploče s logotipom Europske Unije označavaju projekte koji su sufinancirani njenim sredstvima. Jedan od najvećih koje smo obišli je turistički gradić Druskininkai, s 18 000 stanovnika, udaljen oko 150 kilometara od glavnog grada Vilniusa, poznat kao klimatsko lječilište s mineralnim izvorima i tradicijom od gotovo dva stoljeća.

Nakon što su Rusi krajem devedesetih godina prestali dolaziti na liječenje s uputnicama zdravstvenog osiguranja, njihov glavni problem postala je kratka turistička sezona od samo dva ljetna mjeseca i gradić je, zajedno s lječilištem, počeo propadati, tumači nam zamjenik gradonačelnika Linas Urmanavičius. Tada su donijeli odluku da se orijentiraju na cjelogodišnji turizam.

Sami su razradili projekte, potražili zainteresirane investitore, koje su privukli poreznim olakšicama, kvalificiranom radnom snagom i drugim pogodnostima, a onda su se, zajedno s njima, natjecali za sredstva EU fondova. I tu su bili vrlo uspješni.

Gradić je obnovio svoju nekadašnju privlačnost i razvio se zahvaljujući atraktivnim projektima sufinanciranim iz europskih fondova. Obnovili su hotele i parkove te dodali nove sportske i kulturne sadržaje. Uz renoviranje lječilišta i rehabilitacijskog centra te izgradnju vodenog parka, sagrađena je u neposrednoj blizini i snježna arena, u kojoj se može skijati cijelu godinu.

Ukupno je iz europskih fondova Druskininkai povukao nešto manje od 100 milijuna eura. Turističku sezonu uspjeli su produljiti, a s pripremljenim novim projektima čekaju da se raspiše neki novi, odgovarajući natječaj za EU fondove.

Zamjenik gradonačelnika pohvalio se i padom nezaposlenosti s 33 posto u 2000. na 14 posto danas. Ipak, u Litvi je smanjenje nezaposlenosti prije svega rezultat emigracije, najviše mladih, nakon ulaska u EU: broj stanovnika pao je sa 4 na 3 milijuna!!!

Šaroliki projekti

U glavnom gradu Vilniusu brojni su primjeri europskih projekata, od komunikacijsko-informacijskog centra i knjižnice u okviru sveučilišta, umjetničkog inkubatora u starom dijelu grada, obnovljene utvrde Staroga grada s muzejom i uspinjačom, galerija i medijskih projekata, pa do restorana Mano Guru u središtu, koji potiče socijalnu inkluziju te zapošljava bivše narkomane i zatvorenike kako bi se pripremili za povratak u društvo. Iz EU fondova financiran je najvećim dijelom i futuristički Etno-kozmologijski muzej, stotinjak kilometara od Vilniusa, kao i obnova ladanjskog imanja iz 19. stoljeća u nacionalnom parku Trakai.

Hrvatskoj će od ulaska u EU biti na raspolaganju strukturni fondovi i kohezijski fond, puno izdašniji od dosadašnjih pretpristupnih fondova. U razdoblju 2014.-2020., Hrvatska će moći povući do 11,7 milijardi eura. Također, Hrvatska će se moći natjecati i za sredstva namijenjena za neke zajedničke programe Unije, a moći će koristiti i sredstva iz inicijative namijenjene za zapošljavanje mladih. Zato je važno da dobro pripremimo kvalitetne projekte i osiguramo dio sredstava koji moramo sami namaknuti.

A u obilasku malog gradića Druskininkaija nametnula mi se usporedba s našim Samoborom. Toliko je sličnosti da su mi se usporedbe same nametale.

EU Šmidhen

Ne samo da smo slični po veličini, broju stanovnika i tradiciji turizma, već me je njihovo lječilište i kupalište podsjetilo na naš Šmidhen, od kojega je još samo ime ostalo, ili još stariju tradiciju Hidropatičkog kupališta i lječilišta podno Staroga grada u idili Vugrinščaka. Prirodni izvori tople vode, koliko znam, još uvijek u bušotinama na Šmidhenu čekaju neke nove fantastične investitore, iz Rusije ili možda opet poraste interes Slovenaca? A zašto mi ne bismo bili ti koji ćemo pokrenuti taj proces donošenjem makar idejnih projekata, pa onda, po receptu Litvanaca, potražimo zainteresirane investitore i zajednički se natječemo za sredstva iz EU fondova?

Zašto mi ne razmišljamo o produžetku turističke sezone u Samoboru izgradnjom zatvorene skijaške staze iz EU fondova? Recimo, postojala je ideja za skijašku stazu na brijegu Črnec u Rudama – mogla bi dio godine raditi kao zatvorena, a dio kao otvorena, jer, za razliku od gradića Druskininkai, mi snijega imamo barem zimi!

A naš Stari grad? Tko je kriv što tamo nije zatvorena barem jedna kula, pretvorena u muzejski prostor, uređene pristupne staze ili možda i uspinjača, koja bi turiste, bez muke, povela do njega? Imamo li takvih projekata za strukturne fondove koji su nam pred vratima?

Zašto pred jedinim takvim projektom, financiranim iz EU fondova, Rudnikom sv. Barbare u Rudama, nema prodavaonice "greblice" i Suban čaja, možda i s radionicama, kratkim tečajem za turiste tipa "Umijesite sami rudarsku greblicu!" ili "Uzgojite svoj vrt ljekovitog bilja!"

Nadam se da su takvi projekti barem planirani Strategijom razvoja Grada Samobora od 2012. do 2020. godine, jer već smo u 2013. godini, a uskoro i u Europskoj Uniji!

Diana Koller

 

Dvadesetak hrvatskih novinara posjetilo Litvu i uvjerilo se u dobro korištenje EU fondova

Arhiva 2013

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002