24.03.2012.

U obitelji Fabek proizvodnja bermeta prešla iz hobija u profesionalne vode

Bermet treba izaći iz samoborskih okvira

U obitelji Fabek proizvodnja bermeta prešla iz hobija u profesionalne vode

Damira Fabeka ne treba posebno predstavljati, jer ga većina Samoboraca zna iz sportskih, obrazovnih te društvenih djelatnosti. No, jedan dio ga zna i kao proizvođača bermeta. Prije 15 godina krenuo je, na nagovor obitelji i rodbine, s proizvodnjom iz čistih hobističkih pobuda u jednoj bačvi od 90 litara. No, ne sasvim slučajno, jer je kao dijete zapamtio dane kada se bermet proizvodio u stričevoj i još nekim kućama, a on je kao i ostala djeca volio probati taj bermet, jer je bio dosta sladak, bez obzira na pelin. No, posljednjih pet godina kod obitelji Fabek proizvodnja je krenula u profesionalnije vode.

- Prvih 5 godina iskušavao sam recepturu, dodavao i oduzimao razne sastojke, da bi kroz cijelo to vrijeme prijateljima i rodbini taj bermet bio vrlo prihvatljivo i dobro piće. Na nagovor užeg dijela obitelji i prijatelja krenuo sam s još jednom bačvom, uz prvu bačvu od 90 litara, s onom od 150 litara. Tada sam počeo proizvodnju u svojoj kleti pa sam stigao i dalje usavršavati recepturu, a stigla je i prodaja prvih litara. Tako je slijedila nabava još jedne bačve (od 310 litara), što je već predstavljalo značajniju količinu. Inače, iz četiri – pet naših naselja (Konščica, Manja Vas, Klokočevec...) prikupio sam tradicionalnu recepturu za proizvodnju bermeta, nešto sam našao na internetu i cijelo sam vrijeme tražio omjer koji meni najbolje odgovara – kaže Damir Fabek i ističe da je na nagovor supruge počeo prozvodnju u podrumu svoje obiteljske kuće.

Budući da finalizacija proizvoda zahtijeva dosta vremena, uključila se cijela uža obitelj. Uređen je novi podrum od 20-ak kvadrata, s predprostorom u kojem se planira izložiti i prodavati bermet. Kupljeno je i 10 novih barik hrastovih bačvi (svaka kapaciteta 225 litara), a najvažniji korak bila je prijava na Zavod za vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo, koji je izdao rješenje za puštanje u promet.

- Iz Zavoda smo dobili ocjenu za koju mnogi moji prijatelji nisu vjerovali da može biti tako visoka za prvu proizvodnju. Do sada ocjena Zavoda nikada nije bila ispod 79, a kada sam ih pitao što napraviti da ocjena bude još veća, uvijek izuzetno susretljivo osoblje tog Zavoda reklo mi je da zapravo proizvod vrijedi onoliko koliko se dopada krajnjim konzumentima i da nije ocjena ta koja prodaje i plasira proizvod. Naš bermet je dobio dobre prve reakcije u obitelji i kod prijatelja te smo stoga krenuli iz hobija u profesionalnu proizvodnju – kaže Fabek, koji je postao i članom Samoborske vinarsko–vinogradarske udruge.

Osim samog proizvoda, za prodaju je važna i prezentacija, a tu Damir Fabek ističe da je imao sreću što su dizajn napravili vrhunski dizajneri iz Studija Grozić.

- Moram priznati da sam na početku imao nedoumice oko dizajna, jer sam ja sve to zamišljao na neki svoj način, imao sam viziju da na etiketi bude klet ili vinograd, ali reakcije obitelji i poznanika na rješenje bile su i više nego pohvalne pa sam morao priznati da nisam bio u pravu. Kada smo krenuli s izradom etiketa, špagica, pečatnjaka i kada smo počeli plasirati boce prema van kao darove, svatko tko je vidio dizjan bio je oduševljen, baš kao i ljudi potom na sajmovima. Svi koji vide naš bermet prvo ga doživljavaju kao suvenir, a tek kasnije kao piće.

Fabek ističe i da većina Samoboraca ima krivu percepciju o bermetu, jer ga ljudi na sajmovima hrane i pića izvan Samobora ne prepoznaju kao samoborski proiozvod.

- Uvjerili smo se u to nedavno na sajmu hrane i vina u Zagrebu, gdje smo, uz Igo-Mat, bili jedini izlagači iz Samoobra. Puno ljudi iz Zagreba je prišlo i pitalo što je bermet, što je nama bilo čudno, ali smo shvatili da je to proizvod, kao i još neki, koji su ostali dosta zatvoreni u naše gradske okvire i da trebamo dosta poraditi na promidžbi. Mislim da svima nama predstoji još puno posla oko prezentacije bermeta. Puno prostora otvara se u ponudi prema restoranima. Mislim da bi bilo vrlo korektno spomenuti tu obitelj Filipec, koja je svima nama utrla put u proizvodnji tog izvrsnog pića. Poslije se pridružila obitelj Pavlin, moja je obitelj treća s markicom, a pridružila se sada i obitelj Župančić iz Velike Rakovice. Možda će to nekima zvučati čudno, ali mene veseli svaki novi proizvođač bermeta, jer mislim da za sve nas ima prostora na tržištu i trebali bi staviti glave skupa i zajedno ga promovirati. Tvrdim da jedno takvo piće, koje ima više od 10 sastojaka i sazrijeva do 9 mjeseci, koje je jako dobro izbalansirano u svim okusima i specifično po tom slatko-gorkom okusu, koje je ujedno i aperitiv i digestiv, ima svoje mjesto na tržištu. Ono je posebno, samoborsko, zdravo. Kada se samo pogledaju svojstva biljke pelin, vidjet će se da ima niz zdravih supstanci u listovima i cvijetu, a i svi ostali sastojci imaju svoju ljekovitu komponentu – napomenuo je Fabek i najavio daljnje sudjelovanje na sajmovima. Do sada je sve napravio vlastitim sredstvima pa ističe da je zajedno s obitelji više uložio u bermet nego što je od njega dobio. No, vjeruje u svoj proizvod, a posebno mu je drago što ima podršku supruge i obje kćeri te bake. Cijela obitelj svoje slobodno vrijeme koristi za proizvodnju ili pakiranje bermeta, budući da se sve radi ručno. Tako svatko ima svoj zadatak; od punjenja, lijepljenja etikete, stavljanja kapice, vezanje špage, do stavljanja pečata. Pitamo za planove.

- Sljedeći korak je i povećanje kapaciteta. Mogu reći da sam imao sretnu okolnost da sve proizvedeno u toj ekonomskoj kategoriji u posljednjih 5 godina uspijem prodati čak i prije novog procesa proizvodnje pa su nekad stalni kupci imali dovoljno razumijevanja da pričekaju nove količine, na čemu im se i ovaj puta zahvaljujem. Zato idemo na onoliko sajmova koliko nam to ne remeti obiteljske i poslovne planove, jer supruga i ja smo zaposleni, kćeri studiraju i nitko si ne može dopustiti da zanemari svoje obveze. Cilj je biti svake godine na Proljetnom i Božićnom sajmu u Samoboru. Mislim da se moramo više posvetiti zagrebačkom tržištu, kako bi pojedinačno ili zajednički nastupili na njihovim manifestacijama. Meni je cilj nastupiti i na specijaliziranom sajmu izvan Zagreba i Zagrebačke županije, dati bermet na ocjenjivanje u njegovoj kategoriji aromatiziranih vina te dobiti ili ne dobiti potvrdu struke. Volio bih da se proizvod razvija, ali to onda zahtijeva dodatnu logističku podršku, a htio bih da se nastavi i ova obiteljska tradicija, jer preuvjeti postoje – odgovara Fabek.

Prirodni sastojci

Bitno je napomenuti da je svih 12 sastojaka koje stavljamo u bermet isključivo prirodno, unutra nema nikakvog ekstrakta ili dodatka. Imamo prijatelje koji nam šalju friške mediteranske plodove čim ih uberu, kao što su, primjerice, rogač i smokve. Pelin uzgajamo u svom vrtu, jer ga je sada jako teško pronaći. Naime, pelin nije trajnica, nego dvogodišnja biljka i potrebno ju je zasijati. Najodgovorniji posao je naći pravi omjer stavljanja pelina, jer njega se stavlja svega nekoliko grama, pa ako ga se stavi premalo neće biti dovoljno gorak, a ako ga se stavi previše otići će u drugu sferu koju ne želimo. Naime, naša je namjera da bermet Fabek ima malo slađu komponentu u odnosu na druge proizvođače. To je ta naša razlika.

 

U obitelji Fabek proizvodnja bermeta prešla iz hobija u profesionalne vode

Arhiva 2012

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002