10.05.2010.

Otvoreno Lions prvenstvo Hrvatske u gradskom orijentacijskom kretanju

Tragom anđela

Otvoreno Lions prvenstvo Hrvatske u gradskom orijentacijskom kretanju

Lions Club Sveti Nikola iz Varaždina organizirao je 17. travnja dvije nove zanimljive priredbe pod zajedničkim nazivom Tragom anđela. Bilo je to otvoreno Lions prvenstvo Hrvatske u gradskom orijentacijskom kretanju, svojevrstan team-building u kojem su sudjelovale isključivo ekipe Lions klubova sastavljene od po 4 člana.

U pravom natjecateljskom duhu obilazilo se 7 kontrolnih točaka, rješavali su se zadaci, sudjelovalo na kreativnim radionicama i tražilo "svog anđela". Lions Club Samobor predstavljale su Ančica Bošnjak Praunsperger, Višnja Petek, Irena Borovečki i Diana Serdar i osvojile 1. nagradu i pripadajućih 5.000 kn.

Kod najpoznatijeg slikara anđela, Prsteca, održana je i jedna od kreativnih radionica, gdje su se Samoborke opet pokazale najuspješnijima, jer su čak dvije slike naših članica, dva anđela u tehnici akvarela, bile odabrane za prigodnu aukciju. U večernjem programu u Hotelu Turist, uz večeru, održano je i proglašenje pobjednika ove dobrotvorne akcije. Osvojenu nagradu Lions Club Samobor donirat će Sigurnoj kući u Samoboru.

I.H.

Samoborci prvi na Lions Cupu Cres 2010.

Kao i svake godine, tijekom proljeća Lionsi iz cijele Hrvatske organiziraju humanitarnu akciju Lions Cup "Jedrima protiv droge". Ove godine zajedničko druženje bilo je od 22. do 24. travnja u gradu Cresu i u akvatoriju tog predivnog otoka.

Lions Club Samobor može se pohvaliti izuzetnim rezultatom, osvajanjem 1. mjesta na regati od ukupno 26 posada, kao i činjenicom da je prvi puta pobijedila posada iz kontinentalnog dijela Lijepe naše. Nakon održane regate druženje sudionika nastavilo se u Marini Cres uz slavonske tamburaše Dyaco, sastav Evergreen iz Đakova i Vinka Cocu.

Svaka posada svojim je sudjelovanjem na ovoj 12. regati značajno pridonijela prikupljanju sredstava za sufinanciranje programa borbe protiv ovisnosti. Čisti humanitarni prihod bit će uplaćen za odabrane programe prevencije u sve četiri regije.

 
10.05.2010.

Ove godine obilježava se 20 godina od početka obnove kapele svetog Ilije na Svetoj Geri

"Smiješna ideja" koja je probudila Žumberak

Ove godine obilježava se 20 godina od početka obnove kapele svetog Ilije na Svetoj Geri

Na najvišem vrhu sjeverozapadne Hrvatske, na Svetoj Geri, svoje je mjesto našla kapelica posvećena nebeskom zaštitniku cijelog Žumberka i Žumberčana, velikom proroku svetom Iliji. Istoimena kapela, sagrađena na nadmorskoj visini od 1178 metara negdje sredinom 15. stoljeća, danas bi bila samo crtica iz povijesti, čudna ruševina na koju bi naišao pokoji rijetki planinar u lutanju tim krajem, da se prije točno 20 godina nije dogodila inicijativa skupine okupljene oko tadašnjeg stojdraškog župnika Mile Vranešića. Iz sadašnje perspektive teško je uopće zamisliti kakva je situacija dočekala obnovitelje kapele te 1990. godine, jer danas je kapela svetog Ilije mjesto koje privlači ne samo vjernike, nego i brojne planinare, izletnike i turiste koji znaju cijeniti bogomdanu ljepotu žumberačkog kraja te predstavlja mogući kamen temeljac revitalizacije tog prostora upravo kroz pozicioniranje u ponudi kontinentalnog turizma.

- Bila je ludost u ono vrijeme uopće najaviti da će se početi nešto događati na Svetoj Geri, jer su svetište svetog Ilije i Sveta Gera bili već stoljećima zapušteni, u blizini su bili objekti tadašnje JNA, a čitava lokacija je bila praktički nepristupačna zbog nedostatka cestovne infrastrukture. Jednostavno nije postojala bilo kakva svijest o tome da bi se gore moglo išta smisleno napraviti. Zato niti ne čudi da me dočekao smijeh kad sam rekao da ćemo krenuti u obnovu svetišta svetog Ilije – prisjeća se davne 1990. godine Mile Vranešić, kada ih je na Svetoj Geri dočekalo tri stoljeća nemara prema toj lokaciji.

Od kapelice je ostalo, kaže Vranešić, tek nekoliko kamenova koji su virili iz gustog žbunja pa se u ruševine kapelice moglo ući jedino "motorkama" i "flaksericama". A unutra ih je dočekao panj toliko debeo da su ga trojica mogla obujmiti, tako dobro ukorijenjen da ga je trebalo ukloniti dinamitom.

- Postepeno smo počeli otkapati ruševine i čistiti okoliš, da bismo u jednom trenutku otkrili dio starog oltara. Tada je počela prava "tarapana", jer to je trebalo konzervirati, sačuvati prvobitni oblik, a novaca, naravno, nije bilo. Ipak, na razne se načine uspjelo doći do nekih financija, dijelom kroz uključenje Regionalnog zavoda za kulturu Grada Zagreba i sada pokojnog gospodina Puškarića, dijelom je priskočio i Mate Granić, tako da smo se uspjeli nekako pokriti. A onda se s vremenom tamo počelo odvijati bogosluženje – kaže Vranešić i skače na 1993. godinu, u kojoj su se stekli uvjeti da se obnovljena kapelica svečano blagoslovi.

- Blagoslov kapele odradio je kardinal Franjo Kuharić, zajedno s križevačkim biskupom Miklošom i 50-ak svećenika, a svemu je nazočilo i nekoliko tisuća vjernika. Od tada su se tamo počele odvijati aktivnosti, a redovito se tri puta godišnje obavlja veliko bogosluženje – zimsko planinarsko hodočašće, zatim za 1. svibnja i na svetog Iliju. Računamo da je svih ovih godina kroz to mjesto prošlo više od 150 tisuća ljudi – opisuje Mile Vranešić, dodajući skromno kako ih je bio posjetio i bivši predsjednik Republike Hrvatske Stipe Mesić, ali i da su "inkognito" na Svetoj Geri bili i Milan Kučan te Janez Janša. Naime, Sveta Gera i dalje predstavlja kamen smutnje u slovensko-hrvatskim odnosima.

Ipak, 20. godišnjica obnove kapele svetog Ilije, najavljuje Vranešić, proći će bez politike, baš kao što su i sva dosadašnja hodočašća na Svetu Geru prolazila u hrvatsko-slovenskom zajedništvu. Proslava će biti u srpnju, a, prema najavama, bit će "radna" u smislu bogoslužja u kapeli svetog Ilije, ali i okrenuta turizmu.

- Obnova kapele je bila poticaj koji je pokrenuo dolazak ljudi na Svetu Geru i pokazatelj kako bi se u Hrvatskoj mogao i morao razvijati kontinentalni turizam. U vrijeme hodočašća tu dođe i tisuću ljudi i to je u neku ruku demonstracija onoga što možemo u budućnosti očekivati od takvih lokacija, ako se posvetimo razvoju tog vida turizma. Prezadovoljan sam kako je Sveta Gera zaživjela u ovih 20 godina upravo s turističko-planinarskog aspekta. Ali, trebalo bi ponuditi još sadržaja koji bi se mogli smjestiti u tamošnji objekt, koji sad služi vojci. Tada bismo na Svetoj Geri imali i vjerski turizam, rekreacioni, kontinentalni, planinski, kakav god hoćemo, što bi pridonijelo revitalizaciji čitavog tog kraja, jer bi se paralelno s novim sadržajima na vrhu moglo nešto slično organizirati i u selima u podnožju – gleda u budućnost Mile Vranešić, nadajući se da će se oni kojima takva vizija danas zvuči pomalo smiješno razuvjeriti jednako kao i oni koji su se prije 20 godina smijali ideji o obnovi kapele svetog Ilije.

K.S.

Obećana cesta ostala obećanje

Brojka od oko 150 tisuća hodočasnika, planinara i izletnika, koliko ih je u ovih 20 godina obnove kapele svetog Ilije posjetilo Svetu Geru, sigurno bi bila i veća da je uređena cestovna infrastruktura. Naime, svojevremeno se za gotovu stvar smatrala izgradnja ceste od Sošica do Svete Gere, za što je bilo osigurano i 15 milijuna kuna. Cesta je trebala nositi ime kardinala Franje Kuharića, a 15 milijuna kuna našlo se zahvaljujući amandmanu Slavena Letice na državni proračun za 2004. godinu. Međutim, o njima se pričalo, cestu se najavljivalo i sve je ostalo samo na tome. Nakon što je priča potrošena u dnevnopolitičke svrhe, sve je ostalo na postojećem makadamu.

Tudi tukaj je Hrvaška

Jedno od neriješenih pitanja na Svetoj Geri i dalje je sudbina tamošnje vojarne, koju nastanjuje slovenska vojska, unatoč priznanju "dežele" kako se ona nalazi na hrvatskom teritoriju. Vranešić kaže da je u Hrvatskoj jedino još Sveta Gera ostala pod "okupatorskom" vojskom. Ta se priča poteže još od 1991. godine, prisjeća se Vranešić, kada su u vojni objekt tadašnje JNA na Svetoj Geri ušli slovenski teritorijalci i blokirali kompletnu lokaciju, zbog čega su bili privremeno i stali radovi na obnovi kapele svetog Ilije. On je o situaciji na Svetoj Geri tada izvijestio tadašnjeg povjerenika hrvatske Vlade u Jaski Paseckog, koji je stvar javio stožeru Hrvatske vojske.

- Oni su mu pak javili da "nek' uhiti tog ludog popa", jer da je Sveta Gera na slovenskom teritoriju. Tada sam otišao u gruntovnicu i na druga mjesta potražiti dokumente kojima sam dokazao da je to hrvatski teritorij – sjeća se Vranešić. Nakon toga je napravljen makadamski put za Svetu Geru, jer se do tada do nje cestom moglo samo sa slovenske strane. Inače, kaže Vranešić, hrvatska Vlada je donijela odluku da se sporni vojni objekt da na korištenje Hrvatskom planinarskom savezu, s time da se dvije prostorije daju čuvaru svetišta svetog Ilije, a razrađeni su već i neki projekti koji bi se tamo mogli realizirati, u smislu obogaćenja ponude kontinentalnog turizma na Žumberku.

 

Otvoreno Lions prvenstvo Hrvatske u gradskom orijentacijskom kretanju

Ove godine obilježava se 20 godina od početka obnove kapele svetog Ilije na Svetoj Geri

Arhiva 2010

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002