23.06.2007.

Sve poznatiji samoborski rock band nastupio u Tvornici

Paraziti među 11 odabranih

Sve poznatiji samoborski rock band nastupio u Tvornici

Samoborski rock nakon spektakla u Luxoru doživio je još jedan veliki uspjeh vrijedan spomena.

U organizaciji Hrvatske glazbene mladeži, 16. lipnja 2007. godine u Tvornici kulture održan je prvi po redu Imagine festival za glazbenike od 13 do 19 godina. Između velikog broja solista i ansambala svih stilova glazbe, među 11 odabranih našao se i mladi samoborski bend Paraziti.

Zbog slabe medijske pokrivenosti festivala Tvornica nije bila dubkom puna, no to nije zasmetalo Parazite da daju sve od sebe i pred zahtjevnom zagrebačkom publikom pokažu svoj talent,vještinu i osobnost. Za vrijeme nastupa bodrila ih je grupa vjernih obožavatelja na čemu su im Paraziti zahvalni.

Paraziti postoje manje od godinu dana pa su među svim odabranim bendovima bili najmlađi, i po godinama i po iskustvu. Nakon nastupa u Zagrebu, samoborski band u sastavu Daniel Cvetković, Dominik Gluščić, Svan Hlača i Filip Merčep kreće dalje. naredni nastup bit će koncert u Velom Lošinju u sklopu Rock večeri, a jedan od važnijih, nastup 27. srpnja 2007., u sklopu obilježavanja proslave Dana grada Samobora.

S.S.

 
23.06.2007.

Diplomirana etnologinja i povjesničarka umjetnosti Josipa Petrinić radi na prikupljanju građe za svetonedeljski dio Leksikona samoborskoga kraja

Leksikon za očuvanje identiteta

Diplomirana etnologinja i povjesničarka umjetnosti Josipa Petrinić radi na prikupljanju građe za svetonedeljski dio Leksikona samoborskoga kraja

Lijep regionalni običaj da se uglavnom puno priča, a malo radi, nikako se ne može vezati uz projekt Leksikona samoborskoga kraja. O njemu je posljednji put bilo govora u veljači, da bi se u međuvremenu o njemu malo pričalo, ali na njemu marljivo radilo. Za zaboravne, leksikon će biti interdisciplinarni prikaz lokalne povijesti i kulture Samobora i okolice, kapitalno djelo koje će obuhvatiti značajne i znamenite ljude, događaje, kulturne proizvode, ustanove, društva, toponime... ukratko, sve ono što obilježava povijest, kulturu i javni život ovoga područja. Dok veći dio stručne ekipe pokriva Samobor, prikupljanje podataka sa svetonedeljskog područja zadaća je mlade Josipe Petrinić. Prošle je godine diplomirala povijest umjetnosti i etnologiju, a trenutno radi kao vanjski suradnik na Odsjeku za povijest umjetnosti katedre za metodiku nastave povijesti umjetnosti.

- Kako je došlo do vašeg angažmana na projektu Leksikona samoborskoga kraja?

- To je bilo baš interesantno, jer kad sam diplomirala, jedna od prvih stvari koje sam napravila, bila je da sam otišla u svetonedeljsku općinu i našla se s gradonačelnicom Ines Balint, na sastanku na kojem sam se htjela zapravo predstaviti - tko sam i što sam. Naime, čovjek je dosta zbunjen i ne zna što bi kad završi fakultet pa mi se to činilo logičnim korakom. Tamo sam se upoznala i s nekima od ljudi koji su zaduženi za kulturnu promidžbu i za turizam Svete Nedelje. Naravno da im se dopalo to da znaju da imaju nekoga baš iz struke povijesti umjetnosti i etnologije, jer su i oni prepoznali da stari identitet svetonedeljskog kraja polako nestaje, a htjeli bi ga sačuvati. Tako su mi rekli da će me nazvati kada će imati nešto konkretno, neki posao vezano za to i čak su mi predložili da napravim neki svoj projekt, što je i u planu. Kada su gospoda Robert Škiljan i Danijel Vojak došli u Svetu Nedelju upoznati Grad s projektom Leksikona, u Gradu su se sjetili mene i dali im moj broj. I to je urodilo plodom. Bila sam iznenađena i sretna.

- Na čemu se konkretno sada radi?

- Sada, za početak, izrađuje se abecedarij, odnosno pojmovnik. Dosta velik dio tog abecedarija za uže samoborsko područje je već izrađen, a ja sam zadužena za svetonedeljski kraj. Znači, trebam pronaći pojmove i događaje vezane uz kulturu, školstvo, vjeru..., a sve vezano za svetonedeljski kraj.

- Na koji način dolazite do podataka?

- Postoje ključne ustanove u kojima se rade istraživanja, a temeljna je Nacionalna sveučilišna knjižnica u Zagrebu, zatim Zavičajna zbirka Gradske knjižnice Samobor te knjižnica i arhiv Samoborskog muzeja i župni ured u Svetoj Nedelji. Tu su još Leksikografski zavod, Arhiv grada Zagreba i slično. Počinje se od temeljne literature, na primjer, nekih povijesnih prikaza koji su, uglavnom, vezani za Samobor. Što se tiče Svete Nedelje u tim nekim temeljnim povijesnim prikazima ona je samo marginalno spomenuta, tj. sela svetonedeljskog kraja se tu i tamo spominju. Vjerujem da će se puno više podataka naći u spomenici Osnovne škole u Svetoj Nedelji i svetonedeljske župe, a za novije događaje u periodici. Vjerujem da će biti i terenskog rada, ali to je kasnija faza, kada će se baš početi pisati leksikografski članci, leksikografske jedinice. Nismo predaleko od toga, jer s tom fazom bi se moglo početi početkom 2008. godine.

Kruno Solenički

 
23.06.2007.

Predstavljamo samoborske obrtnike - Sandra Bubnić vlasnica Obrta za proizvodnju čarapa Line Samobor

Kvaliteta nasuprot masovnosti

Predstavljamo samoborske obrtnike - Sandra Bubnić vlasnica Obrta za proizvodnju čarapa Line Samobor

Prije 14 godina u Gornjem kraju 37 obitelj Bošnjak je krenula sa svojom "čaraparskom" pričom. U dvorištu privatne kuće uredili su pogon, nabavili potrebne strojeve i krenuli s poslom. Line Samobor polako je gradila svoju poziciju na hrvatskom tržištu, lagano se krenulo i izvan granica, stvorena je stabilna mreža trgovačkih partnera, a njihovu kvalitetu nedavno je prepoznalo i Ministarstvo gospodarstva koje im je dodijelilo nagradu "Vrijedne ruke". Asortiman Line Samobor danas se može razgledati na brojnim policama, ali i na www.line.hr, a kako se do toga stiglo rekla nam je Sandra Bubnić, mlada vlasnica obrta za proizvodnju čarapa.

- Kao mlada sam krenula u te vode, odmah nakon škole, praktički s 19 godina. Tata je radio u Slobodi, imao je znanja i zajedno smo krenuli u privatno poduzetništvo u privatnoj kući. To nam je olakšalo poslovanje utoliko što nismo morali ići u kredite za nabavu prostora. Iz godine u godinu išlo je sve bolje, proizvodilo se sve više. Dosta smo ulagali u programe i u nove tehnologije, tako da pratimo modu, trendove i konkurenciju. Sada smo došli na 10-ak pletaćih mašina, uz ostale strojeve koji su potrebni za doradu čarapa, a zaposleno je 10 ljudi. Tržište nam je cijela Hrvatska, možda nešto malo manje po Dalmaciji, ali u principu pokriveno je sve, a radimo i izvoz u Sloveniju.

- Line Samobor bavi se isključivo proizvodnjom ženskih, dječjih i muških čarapa. Je li naglasak na masovnosti ili kvaliteti?

- Koristimo vrhunske materijale, jer nam je najbitnije da je kupac zadovoljan kvalitetom. Naravno, i dezenom i izgledom, ali mogu reći da se takav naš početni stav pokazao dobrom odlukom, jer tako zadržavamo kupce i takva suradnja je dobra, uspješna i dugotrajna. Mjesečna produkcija nam je, s radom uvijek u 2 smjene, oko 30 tisuća pari čarapa. Kad je sezona, naravno, uvijek držimo i nešto na skladištu. Imamo oko 40 proizvodnih artikala - od ženskih čarapa, hulahopki, dokoljenki, sokni, s uzorkom ili bez njega, preko muških, kojih je nešto manje, do dječjih kojih opet imamo dosta. Koristimo dosta mikrovlakna, vrste poliamida koje koža lijepo podnosi. Uzorke uglavnom radimo sami.

- Koliko je pomogla tradicija Slobode?

- Pomoglo je utoliko što smo dosta radne snage uzeli iz bivše Slobode i to nam puno znači, jer su to već obučeni radnici koji znaju svoj posao. Kontrole kvalitete su stalne, pa je zato vrlo malo reklamacija. Naravno, i zbog kvalitetnog materijala na kojem inzistiramo, kao što sam rekla.

- Ipak, konkurencija se često odlučuje za masovnost koja rezultira nižim cijenama, a dosta ljudi se odlučuje za kinesku robu. Zabrinjava li vas takva konkurencija?

- Kina me ne zabrinjava, iako je ima dosta i jako je rasprostranjena. Ipak, mislim da ljudi sve više razmišljaju kako je bolje možda platiti malo skuplje, ali dobiti kvalitetu. O kineskim stvarima sam svašta čula i vidjela. Mislim da je to roba sumnjive kvalitete i deklaracija. Loše je to ne samo za tržište, nego najviše za potrošače. Teško je, naravno, izdržati taj period dok je takva roba na tržištu, ali mislim da će sve doći na svoje.

- Što se tiče konkurencije koja naglasak stavlja na kvalitetu, gdje je Line Samobor u tim okvirima?

- Svaka dobra konkurencija je zdrava za posao, jer se tada čovjek trudi učiniti više i bolje. No, da je manje uvoza svakako bi bilo bolje za sve hrvatske proizvođače, ali i za hrvatsko gospodarstvo općenito.

- Kako se vi snalazite s plasmanom proizvoda?

- Imamo mrežu malih, srednjih i velikih kupaca. Koristimo komercijaliste, ali smo došli i do toga da ljudi sada sami od nas naručuju. Ima, naravno, kupaca koje treba obići, no dosta njih naručuje faxom, mailom ili telefonom, tako da je to već sve, mogu reći, uhodano.

- Maloprodajom se ne bavite?

- Imamo jedan prodajni prostor u Konzumu u Rijeci, toliko da nas ljudi malo vide i da nas upoznaju. Uredili smo ga samo našim proizvodima i privikavamo ljude da ima još hrvatskih proizvođača. Više od toga ne bismo otvarali, jer ne volim mješati maloprodaju i veleprodaju, a sasvim smo, bar za sada, zadovoljni velikim kupcima, to jest samo veleprodajom.

- Razmišljate li o proširenju?

- U zadnje vrijeme nam je prostor problem, malo smo skučeni. S godinama smo prerasli ovaj postojeći prostor pa su nam planovi, osim nabavke neke još novije tehnologije, uložiti u proširenje prostora. Imamo i zemljište pa se nadam da bi za koju godinu mogli preseliti u novi prostor, sagraditi novi pogon. Vjerojatno ćemo tada zaposliti i više ljudi, jer nam iz godine u godinu prodaja raste.

Kruno Solenički

Štrafte, cvjetovi i rombovi

- Kakva je situacija s modnim trendovima među čarapama?

- Znate i sami da se trendovi mijenjaju. Moramo dobro pratiti modu, a koji puta i sami nešto kreiramo i imamo sreće da ljudi to prihvate. Ponekad čak "pogodimo" nešto što će tek doći. Prošle su godine bili moderni rombovi, a ove godine, na primjer, u modi su cvjetni uzorci. Isto je i s bojama - jedne godine smeđa, maslinasta, druge godine plava, bordo... Uvijek treba pratiti što se događa.

 

Sve poznatiji samoborski rock band nastupio u Tvornici

Diplomirana etnologinja i povjesničarka umjetnosti Josipa Petrinić radi na prikupljanju građe za svetonedeljski dio Leksikona samoborskoga kraja

Predstavljamo samoborske obrtnike - Sandra Bubnić vlasnica Obrta za proizvodnju čarapa Line Samobor

Arhiva 2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002