Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Ljetna arheološka iskapanja na Budinjaku

Posude su riječi, a grobovi rečenice

Tijekom trajanja šestodnevnog edukativnog Eko-kampa Čuvam svoje gorje, kojeg je Javna ustanova Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje organizirala u svojem Eko-centru u Budinjaku, mladi istraživači - osnovnoškolci koji žive na području Parka prirode okušali su se i u novinarskom poslu.

Naime, krajem lipnja provodila su se arheološka iskapanja u Budinjačkom polju, gdje su pronađene gotovo 3000 godina stare grobnice (tumuli) iz starijeg željeznog doba. Istraživanja su provođena i na Gradini, brijegu na kojem se nalazilo naselje stanovnika starijeg željeznog doba. U nedalekom selu Bratelji prije desetak godina istraženi su pak grobovi iz rimskog doba, koji datiraju iz 1. i 2. stoljeća poslije Krista. Mladi novinari imali su priliku od najboljih stručnjaka iz tog područja saznati sve što ih zanima o drevnim stanovnicima Žumberačkog gorja. Na njihova pitanja spremno je odgovarao Želimir Škoberne, voditelj arheoloških istraživanja u Budinjaku i muzejski savjetnik Muzeja grada Zagreba.

- Koliko duboko treba kopati kada se istražuju tumuli da bi se došlo do prvih nalaza?

- Grobovi nisu istih dubina i različiti su načini kopanja. Najdublje smo kopali 2-3 metra u dubinu. Postoje mali tumuli i oni veliki, u kojima se nalazi i do 10 grobova, kao što je kneževski tumul koji je bio visok 2 metra, dubok 3,5 m i širok 20 m, što navodi na to da je bio bogat. Grobovi najmoćnijih članova zajednice bili su veliki i široki, a oni siromašniji, u kojima su bili pokapani obični i manje imućni ljudi, bili su manji.

- Kako vam je palo na pamet da baš ovdje počnete kopati?

- Pregledavajući područje Žumberka uočili smo da se u Budinjačkom polju nalazi veći broj tumula, umjetno stvorenih briješčića, u koje su ljudi starijeg željeznog doba ukopavali svoje pokojnike. Nalazi koje smo pronašli u tumulima bogati su i mnogobrojni pa ovdje kopamo već 20 godina.

- Što ste sve iskopali i što očekujete pronaći u iskopinama?

- Do sada smo iskopali 50 tumula, što je jedna trećina tumulske nekropole u Budinjaku. Pronašli smo različite predmete: posude, koplja, kopče, fibule i igle, a to su sve krhki predmeti koji se teško sačuvaju. Radi se o vrlo vrijednim, a ponekad i jedinstvenim nalazima, pa takve očekujemo i u budućnosti. Oni će nam pomoći da bolje razumijemo kako je izgledao život stanovnika Budinjaka u dalekoj prošlosti.

- Odakle vam podatak da je na Gradini živjelo istovremeno sedamdesetak stanovnika?

- Uzeli smo u obzir broj tumula, odnosno grobova i to da je naselje trajalo oko 300 godina. Tako smo došli do brojke od otprilike 70 stanovnika koji su u isto vrijeme živjeli na istom mjestu.

- Kako znate da su stanovnici Gradine živjeli tu baš prije 3000 godina, a ne u neko drugo vrijeme?

- Postoje stručnjaci koji pomoću posebnih suvremenih metoda datiranja mogu ustanoviti stvarnu starost predmeta. Starost predmeta može se odrediti i usporedbom više predmeta s različitih nalazišta iz istih ili bliskih vremenskih razdoblja.

- U svakom grobu u Brateljima između ostalih predmeta pronađen je i po jedan novčić. Kako to tumačite?

- Postoji legenda o novčiću koja potječe iz antičke Grčke, a od Grka su je preuzeli Rimljani. Novčić u grobu bio je namijenjen pokojniku kako bi mogao platiti lađaru put do druge obale preko mitske rijeke Stiks, odnosno putovanje na "drugi svijet".

- Kakav je bio život ljudi toga vremena? Čime su se hranili i čime su se bavili?

- Ljudi koji su rimsko doba živjeli u Brateljima bavili su se poljodjeljstvom, stočarstvom i lovom, a hranili su se životinjama i biljkama koje su sami uzgajali, kao i onime što bi ulovili ili prikupili u prirodi.

- Koliki je bio životni vijek osobe u to vrijeme?

- Prema analizama osteološkog materijala, procjenjuje se da je prosječni životni vijek ljudi u to vrijeme bio između 40 i 45 godina.

- Jeste li dobili odgovore na sva pitanja koja vas zanimaju?

- Nismo dobili sve odgovore na sva pitanja, jer svaka posuda je kao jedna riječ. U znanosti nema konačnih odgovora, stalno stječemo nova znanja.

Novinarska ekipa: Dražen Bedeničić, Domagoj Cipurić, Martina Ćuk, Monika Jakić, Ivan Martić, Domagoj Novosel, Ana Obradović, Anita Stanec, Ivona Špoljar, Anja Žakula

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Novosti u istraživanju bosanskih piramida: senzacija je koja je pokolebala i arheologe!

Osmanagić predstavio bosanske piramide u Bolu

U prepunoj „Kući u kući“, alternativnom kulturnom sjedištu u Bolu na Braču pred nekoliko je dana Semir Osmanagić, „bosanski Indiana Jones“, predstavio nova otkrića u iskopavanju tzv. bosanskih piramida nedaleko Visokog u Bosni. Složene satelitske snimke NASA-e nedvojbeno dokazuju postojanje višekilometarskih tunela ispod kompleksa piramida, a na samom vrhu piramide očišćen je poveći plato od ravnih kamenih ploča. Odzvanjanje udaraca o plato čuje se i na 30 metara a stručnjaci su uvjereni da se ispod nalaze velike dvorane o čijim se dimenzijama može samo nagađati. Ovo otkriće staro svega tjedan dana ponovo je uznemirilo duhove, jer bi otkrivanje podzemnog kompleksa takovih razmjera postavilo ono glavno pitanje: tko je, zašto i čime podigao ovakav kolosalni objekt viši čak 80 metara od Keopsove piramide?

Plato nije jedina novost. U dubinama tunela, nakon uklanjanja pokrova od prašine pronađeno je stotinjak različitih znakova koje Osmanagić hrabro i uprkos skepsi eksperata proglašava „najstarijim poznatim pismom koje je nastalo pred 12,500 godina“. Osmanagić je autor desetak knjiga i uspješni biznismen iz Houstona u SAD, a nepokolebiv je u uvjerenju da su njegova otkrića revolucionarna za arheologiju. U Bolu je iznio podatke o „stotinama kamenih kugli u Bosni, nalik onima iz Gvatemale, od kojih su neke visoke i do 2 metra“, a Bosnu je proglasio „zemljom piramida“. Tvrdi da je svijet prepun takvih građevina koje su označavale i koristile „točke energetskih moći“ što je opisano u starim spisima, a na izravni upit da li to pripisuje vanzemaljcima odgovorio je da su „vanzemaljci dali tehnologiju“ a Zemljani bili graditelji. Zato nema nigdje grobova, kostura ili ostataka onih koji su pri gradnji zaglavili.

Jedino što je također pronađeno pred nekoliko dana su dva kamena polukružna svetišta, donekle nalik Stonehengeu. Nedaleko su samih piramida. Najviša je Piramida Sunca, a najistraženija Piramida Mjeseca. Treća od trokuta piramida jest Piramida Bosanskog Zmaja, a zanimljivo je da su stranice svih piramida potpuno pravilne i pod 60 stupnjeva. Dužina stranica je 365, što su neki odmah povezali s brojem dana u godini, no ne mora biti da se vrijeme računalo na isti način kao u vremenima kada su ove građevine podizane.

Do sada su istraživači uočili niz raznih geometrijskih pravilnosti u „dolini bosanskih piramida“, pa je sve više onih koji ne mogu povjerovati da se radi o igri prirodnih sila.

Predavanju je nazočila i Osmanagićeva majka, koja je rođena i sada živi u Bolu na Braču, kao i niz novinara i znatiželjnika. Na kraju predavanja, o novim je otkrićima govorio Osmanagićev gost i naš suradnik Drago Plečko. Tradicionalno nešto oprezniji od ostalih istraživača ovakovih neobičnosti na kraju je konstatirao da je „moguće rušiti svaki pojedini argument koji je iznio Osmanagić, ali je to praktički nemoguće kada se sve pronađe na istom mjestu i poklopi na ovakav način“.

Robert Škiljan

FOTO: Na kavi prije prezentacije u Bolu: Semir Osmanagić, dipl.ing. Milivoj Jelaković (ekspert za magnetske anomalije) i Ivana Plečko

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (3)