Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Provođenje postupka legalizacije objekata u Gradu Samoboru

Za sada stigla 162 zahtjeva

Kao što je poznato, hrvatska je Vlada u posljednje vrijeme usvojila nekoliko uredbi s ciljem sređivanja stanja u prostoru i pozvala građane da do 30. lipnja 2013. iskoriste povoljnije odredbe o legalizaciji bespravno sagrađenih objekata. Na sjednici Vlade 23. kolovoza ministar graditeljstva i prostornog uređenja Ivan Vrdoljak rekao je da su nove odredbe o naknadi puno jednostavnije i pravednije, jer će se izračun provoditi prema tri kriterija: obujmu, položaju u prostoru i namjeni objekta.

Zanimalo nas je kakva je situacija u Samoboru od kada su počeli stizati pozivi za legalizaciju. Pročelnik Upravnog odjela za provođenje dokumenata prostornog uređenja i gradnju Mladen Ogrinc rekao nam je da su do sada u Samoboru podnesena 162 zahtjeva za legalizaciju objekata, a najvećim dijelom u njima se traži legalizacija dograđenih i nadograđenih dijelova obiteljskih kuća, spremišta i garaža, kao i kuća za odmor. Od ova 162 zahtjeva do sada su tri odbijena, a pročelnik pojašnjava da zakon određuje da se ne može legalizirati zgrada koja je u zaštićenom području, ako je sagrađena na javnoj površini, ako ima otvore na međi ili ako zgrada u dijelu krovišta prelazi na susjednu parcelu. Upravo ovo potonje je najčešći razlog da se investitorima odbijaju zahtjevi. No, tada se im ostavlja mogućnost zazidavanja otvora koji su na međi ili preprojektiranja dijelova koji ulaze u susjednu parcelu, kako bi se zgrada mogla ozakoniti, napominje Ogrinc.

- Uputio bih građanima poziv da u legalizaciju krenu što ranije i da ne čekaju krajnji rok, tj. 30. lipnja sljedeće godine. Preproručam im da se konzultiraju s projektantima i arhitektima te da svakako uzmu stručnu osobu koja će im napraviti sve potrebne papire za legalizaciju. Investitor ili vlasnik uz zahtjev treba priložiti snimku izvedenog stanja i geodetski elaborat. Zakon razlikuje četiri stupnja složenosti zgrade. Zahtjevne zgrade imaju građevinsku bruto površinu veću od 400 m2, manje zahtjevne zgrade do 400 m2, jednostavna zgrada je ona čija građevinska bruto površina nije veća od 100 m2, dok pomoćna zgrada ima jednu etažu i tlocrtna površina nije joj veća od 50 m2 (najčešće garaže i spremišta). Za potonje je procedura najjednostavnija, jer geodet u elaboratu treba označiti visinu, tlocrtnu povšinu i obujam zgrade. Izračun naknade ovisi o zoni gdje je zgrada sagrađena, radi li se o građevinskom području ili ne, a naknada je znatno veća ako se, primjerice, radi o zgradi izgrađenoj u priobalnom pojasu unutar zone 100 metara od mora.

Naravno, građani mogu doći i u naš Upravni odjel u Zagorskoj 41 u Samoboru i zatražiti informacije i mi ćemo im objasniti što im je činiti, ali mislim da je dobro informirati se i kod ovlaštenih osoba koje se time bave, kako bi dobili uvid i koliko će ih sve to koštati. Naime, mi u odjelu cijenu koštanja možemo okvirno reći, no konkretan izračun komunalnog dorinosa, vodnog doprinosa i izrade projekata i elaborata im ne možemo reći. Važno je još napomenuti da se zahtjev predaje u zgradi gradske uprave na Trgu kralja Tomislava 5, i to u Urudžbeni zapisnik u sobi 118 – rekao nam je pročelnik Mladen Ogrinc.

Oni koji su zahtjev predali prema starim odredbama zakona sami mogu odlučiti žele li da im se zahtjev rješeva prema starom ili novom zakonu. Krajnji rok za podnošenje zahtjeva je 30. lipnja 2013. godine, no oni koji su već dobili prijavu građevinske inspekcije zahtjev moraju riješiti do 31. prosinca ove godine.

Pročelnik Ogrinc pojašnjava da u Gradu Samoboru cijena komunalnog doprinosa ovisi o zonama. Ukupno su određene četiri zone. U prvoj je cijena kubični metar 110 kuna, u drugoj 90 kuna, u trećoj 50 kuna, a u četvrtoj 20 kuna po kubnom metru. Vodni doprinos je oko 15 kuna po kubnom metru. Na kraju, naknada koju treba platiti ovisi o obujmu zgrade, području na kojoj se nalazi i o njenoj namjeni, kaže Ogrinc, budući da je Vlada usvojila uredbu u kojoj je formula prema kojoj će se izračunavati naknade prema ovim propisanim elementima. Vodni doprinos plaća se Hrvatskim vodama, a komunalni doprinos izračunava jedinica lokalne samouprave prema određenim parametrima. Grad Samobor odredio je da se komunalni doprinos može platiti u ratama, ako je iznos veći od 50.000 kuna.

Pročelnik Ogrinc podsjetio je kako je i prije usvajanja ovog zakona Grad Samobor imao odluku prema kojoj se pri legalizaciji objekta komunalna naknada umanjivala za 30%, no taj je "popust" prestao vrijediti s provođenjem novog zakona.

M.Š.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)