08.09.2008.

U Rudama prezentiran projekt Sveta Barbara – bogatstvo podzemnog svijeta nekad i danas

Otvorenje za svetu Barbaru

U Rudama prezentiran projekt Sveta Barbara – bogatstvo podzemnog svijeta nekad i danas

Osim po greblici, na turističkoj karti samoborskog kraja, ali i Hrvatske, Rude će se uskoro upisati i zbog rudarsko – botaničke poučne staze koja će počinjati obilaskom mineraloške zbirke i rudnika u Rudama, a završavati u Manjoj Vasi u Botaničkom vrtu Suban. Tih 1500 metara staze s visinskom razlikom od 200 metara planira se svečano otvoriti 4. prosinca, na blagdan svete Barbare, zaštitnice Ruda.

Bit će to točka na "i" projekta koji je započeo 2002. godine kada je profesor Boris Šinkovec (geolog zadužen za provedbu istražnih rudarskih radova u Rudama 50-ih godina, koji je i zatvorio rudnik 1956. godine) došao u Rude s idejom otvaranja rudarskog muzeja na lokaciji rovova Kokel i Sveto Trojstvo. Ta njegova inicijativa odmah je prihvaćena u KUD-u Oštrc čiji su članovi, uz pomoć još nekih mještana, prionuli na posao i sami počeli otkopavati prve metre zatrpanih rovova. Pri tome su morali riješiti i ilegalnu deponiju otpada, a uz pomoć Romea Ibriševića pokrenuli i akciju uklanjanja automobilskih olupina iz obližnjeg potoka Mrzlak. Tek nakon saniranja metar po metar urušenog dijela na početku rova Kokel, otvorilo se podzemno blago brojnih hodnika pa se projekt mogao prijaviti na natječaj Europske Unije raspisan u okviru INTERREG IIIA Programa za susjedstvo Slovenija - Mađarska - Hrvatska. Projekt je ocijenjen s visokih 92,5 bodova (od mogućih 100) i jedan je od dvadesetak projekata koji su nakon stroge evaluacije dobili zeleno svjetlo stručnog međunarodnog povjerenstva i koji su predloženi za financiranje iz PHARE predpristupnog fonda EU.

To je bliža povijest projekta, koji službeno završava 31. kolovoza, a za koji je ukupno osigurano 277.645 eura. Od toga je iz PHARE programa došlo 208.206 eura, a 69.439 eura osigurano je kroz vlastito financiranje, od čega je Grad Samobor osigurao 44.439 eura, a Zagrebačka županija i Turistička zajednica Zagrebačke županije po 12.500 eura.

U projektu sudjeluju sa slovenske strane Općina Senovo, Turističko društvo Senovo, Rudnik Senovo (u zatvaranju) i OŠ Senovo, a s hrvatske Grad Samobor, Zagrebačka županija, Turistička zajednica Zagrebačke županije, OŠ Rude, KUD Oštrc i Rudarsko-geološko-naftni fakultet iz Zagreba. Slovenska strana u sklopu projekta obnavlja 5 lokomotiva i 10 vagona iz rudnika ugljena Senovo. Glavni cilj entuzijasta s naše strane bila je obnova 250 metara rovova Kokel i Sveto Trojstvo i osnivanje rudarskog muzeja u prirodi. Voditelj tog projekta bila je zamjenica gradonačelnika Marica Jelenić, a u timu su još bili Josip Lebegner, Lovorka Vlahović, Štefica Lustek, Silvija Koščica i Lidija Mišćin.

Ovi podaci izneseni su 28. kolovoza u OŠ Rude na zajedničkom sastanku svih partnera, nakon kojeg je slijedilo i predstavljanje pojedinih dijelova projekta Sveta Barbara, što su učinili Josip Lebegner, Silvija Koščica, Vesnica Garašić, Lidija Mišćin i Marica Jelenić. Uslijedilo je razgledavanje dosad učinjenog. Buduća rudarsko – botanička poučna staza počinje već kod same škole, gdje je postavljen ogledni ormar u kojem se nalazi oko 200 minerala. Tu je postavljena i jedna od prvih info ploča koje će redom biti postavljene uz stazu, s potrebnim objašnjenjima za posjetitelje o mineraloško – petrografskoj zbirci, povijesti rudnika, talionici željeza i bakra i flori tog dijela Samoborskog gorja. Staza potom ulazi u šumski predio koji vodi do rova Vlašić (Sveti Anton), koji je i dalje zasad zatrpan, a potom i do talionice. Te dvije točke će se sada obilježiti, a Josip Lebegner se nada da će se i urediti u drugoj fazi projekta. Na stazi su izrađene stube, rukohvati i klupe, a ona dalje vodi do najatraktivnijeg dijela, ulaza u rov Sveto Trojstvo, gdje je već postavljena info kućica u kojoj će biti spremno i 60 kuta i kaciga za buduće posjetitelje rudnika. Sada je obnovljeno 70 metara od planiranih 170 metara rova.

Što se sve napravilo i kako se radi na zanimljiv je način objasnio mr.sc. Ivan Miljenko Tvrtković koji obavlja nadzor nad rudarskim i zemljanim radovima. Najsloženiji zadatak bio je drvenim potpornjima osigurati slobodan prolaz i to na način kako se i nekad radilo. Sljedeća postaja je rov Kokel, koji je obnovljen u dužini 90 metara od ukupno 165 metara. Slijedi obnova spojnog puta Kokel – Sveto Trojstvo za uspostavljanje zračne struje kako bi se uklonila mogućnost nastajanja ugljičnog dioksida u nižim dijelovima. Spojni dio dugačak je 80 metara. Članovi radnog tima ističu da preostali dijelovi rovova nisu ni približno tako zahtjevni kao dosadašnji radovi. Ukupno će za posjetitelje biti prohodno 340 metara rovova. Nakon što izađu iz rudnika posjetitelji će moći do krajnje postaje rudarsko – botaničke poučne staze, a to je Botanički vrt Suban u Manjoj Vasi.

Treba reći da se već školuju turistički vodiči, njih 18 iz Ruda i 2 iz Samobora. Inače, po završetku rudarskih radova brigu o rudarskom muzeju preuzet će Samoborski muzej, jer je to bila najoptimalnija zakonska norma. Naime, jedan od najvećih problema s kojima su se članovi radnog tima susreli je nepostojanje zakonske regulative koja bi definirala status rudnika u kojima je prestala eksploatacija.

Do otvorenja bit će napravljena nova, ažurirana hrvatsko-slovenska brošura, već su spremne brošure na engleskom i njemačkom jeziku, a sve informacije mogu se naći i na stranici www.samobor.hr/sv_barbara.

Mato Šipuš

Povijest

Tijekom obilaska posjetitelji će moći čuti i mnoštvo zanimljivih podataka o povijesti rudarstva u mjestu Rude. Najstariji podaci govore da se već 1210. godine vadila bakrena ruda, a u to vrijeme selo Rude imalo je naziv Rovi. Prvi pouzdani podaci potječu iz 16. stoljeća, gdje se spominje da je u to vrijeme vlasnik rudnika bio Leonard Gruber i da je prodavao bakar. Rudnik je često mijenjao vlasnike, uglavnom zbog financijskih kriza.

Redovitiji podaci o proizvodnji bakra postoje od 1773. godine i iz njih se vidi da je rudnik radio uglavnom neprekidno, ali je proizvodnja varirala. Najveća proizvodnja od 573 centa bakra (1 cent = 56,006 kg) zabilježena je 1634. godine, a 1791. godine proizvedeno je 546 centi bakra. Iz 1777. godine potječe sačuvana jamska karta na kojoj se vidi velika razgranatost podzemnih radova. Smatra se da je to bio jedan od najvećih rudnika bakra u ondašnjoj Austro - Ugarskoj. Eksploatacija bakrene rude prestala je 1851. godine. Godinu prije započela je proizvodnja željezne rude (siderita), koja je većim dijelom taljena u Rudama u visokoj peći kapaciteta 25.000 centi godišnje, a jedan dio odvožen je u Sloveniju. Radi nerentabilnosti rudnik je zatvoren 1859. godine.

Nakon napuštanja eksploatacijskih radova, u više navrata obavljani su istražni radovi s ciljem ponovnog oživljavanja rudarstva u tom kraju. Osim istraživanja ležišta željezne i bakrene rude, istraživao se i vadio gips, ali je daljnje vađenje gipsa obustavljeno uglavnom zbog toga što sadrži preveliki postotak anhidrita (oko 15%), iako su njegove količine značajne. Zadnji istražni radovi vršeni su između 1952. i 1956. godine, kada je 1956. godine rudnik zatvoren.

Planovi

U KUD-u Oštrc i u projektnom timu ne misle stati nakon službenog otvorenja rudnika i poučne staze. Ponovno će se javiti na projekte predpristupne pomoći, jer u planu je izrada talionice željeza u blizini rudnika s prezentacijom taljenja za posjetitelje, obnova preostalih 65 metara rova Kokel (koji završava 12 metarskim šahtom i naslagama gipsa), planira se i obnova preostalih dijelova rova Sveto Trojstvo i dvorane promjera dvadesetak metara, kao i uređenje rova Classenbruch. Također, planira se i obnoviti mlin na Gradni.

Za otvorenje rudnika planira se premijerno izvođenje rudarskih plesova u novim rudarskim uniformama.

Boris Šinkovec

Potaknut turističkim bumom u Austriji, gdje postoje na desetine rudnika koji su prilagođeni turističkoj svrsi, prof. Boris Šinkovec sjetio se odmah Ruda i rudnika koji je igrom slučaja zatvorio 1956. godine, jer daljnja eksploatacija bakra i željeza nije bila isplativa. Početkom 2002. godine ideju otvaranja rudarskog muzeja na lokaciji rovova Sveto Trojstvo i Kokel iznio je članovima KUD-a Oštrc, koji su prepoznali značaj te ideje pa su i krenuli u realizaciju projekta Sveta Barbara - bogatstvo podzemnog svijeta nekad i danas, uz pomoć Grada Samobora i Zagrebačke županije.

 

U Rudama prezentiran projekt Sveta Barbara – bogatstvo podzemnog svijeta nekad i danas

Arhiva 2008

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2007

2006

2005

2004

2003

2002