08.07.2008.

Prijeti li Samoboru zatvaranje autobusnog kolodvora?

Ističe i drugi rok

Prijeti li Samoboru zatvaranje autobusnog kolodvora?

Na javnom natječaju prošle godine tvrtka Že-za d.o.o. od ZET-a je, tj. od Zagrebačkog holdinga, za 8,5 milijuna kuna kupila samoborski autobusni kolodvor. Početna cijena bila je tek nešto manja od 8 milijuna kuna, a Grad Samobor se na natječaj nije javio. Od prije 14 mjeseci tvrtka Že-za je u posjedu kolodvora i nekoliko puta održani su sastanci s predstavnicima Grada i koncesionarima javnog prijevoza Samoborčekom i Autoturistom kako bi se riješilo pitanje plaćanja naknade za korištenje. Na svojoj sjednici 23. lipnja samoborsko je Poglavarstvo odbilo ponuđenu zakupninu u iznosu 130.000 kuna mjesečno i predložilo svoj izračun prema kojem bi taj iznos bio oko 30.000 kuna. Od tada se u javnosti pojavljuju informacije da bi moglo doći i do zatvaranja autobusnog kolodvora. Kako je došlo do ove situacije pitali smo Željka Glasera, savjetnika i koordinatora tvrtke Že-za, vlasnika Željka Zadre, vlasnika šećerane Viro iz Virovitice.

- Mi smo, na žalost, u ovom trenutku bili prisiljeni prekinuti pregovore s Gradom – potvrđuje Glaser i pojašnjava da je, čim su kupili kolodvor, napravljen razgovor na kojem su bili u ime Grada zamjenik gradonačelnika Tomislav Masten i pročelnik Roland Gajšak te vlasnici Samoborčeka i Autoturista.

- Na tom sastanku Grad nas je zamolio da razgovore oko najma vodimo direktno s njima, a ne s koncesionarima javnog prijevoza, iako Grad formalno s kolodvorom nema veze. Zbog dobrih odnosa i ranijih ugovora ja sam, i kao Samoborac, tražio od vlasnika Željka Zadre da se tako i postupi i on je pristao. No, plaćanje do dana današnjeg nije riješeno. Koncesionari su besplatno koristili kolodvor, jer im je to ugovorom omogućio Grad, ali to je, naravno, u potpunosti nevažeći ugovor, jer Grad nikad nije bio vlasnik kolodvora – kaže Željko Glaser i naglašava:

- Tvrtka Že-za nije kupila ovaj prostor da bi na njemu zarađivala u smislu korištenja, već zato što bi izmještanjem kolodvora na novu poziciju u Ulicu grada Wirgesa, prema GUP-u, ovdje dobili mogućnost gradnje poslovnog centra, vjerojatno i hotela, te podzemnih garaža, kako bi se maknulo parkiranje iz Gajeve i okolnih ulica pa da se mogu napraviti biciklističke staze i slično. To je naš glavni interes.

Željko Glaser napominje da su u proteklih 14 mjeseci u kolodvor uložili oko milijun kuna i uredili ga, osobito infrastrukturu. Osim uređenja, tvrtka Že-za je uredno podmirivala i sve troškove potrošnje (vodu, struju, komunalije) i nema nikakvog duga prema bilo kome. A od 1. svibnja prošle godine, kada su preuzeli kolodvor, za njegovo korištenje nisu dobili niti jedne kune.

- Mi smo prvo ponudili Gradu (koji nas je molio da s njima pregovaramo, što je znak naše dobre volje, jer za to nema pravnih temelja), cijenu od 160.000 kuna. Uz to smo predočili ZET-ov cjenik iz 1998. godine i rekli neka i dalje vrijede te cijene, od prije 10 godina. Zna se da prosječno ima oko 180 ulazaka i izlazaka autobusa i po tom cjeniku ispada 160.000 kuna korištenje kolodvora. To je bila naša osnovna cijena. Predstavnici Grada su rekli da im je to puno. Mojim angažmanom to pitanje je cijelo vrijeme čekalo na rješenje, sve dok nismo vidjeli da se ništa ne mijenja i tada smo inzistirali na potpisu ugovora. Prije mjesec dana ponovno smo se sastali gospodin Zadro i ja s gospodom Mastenom i Gajšakom i tada je ponovljeno da je to Gradu preskupo, što je nama bila čudna situacija, jer se nismo našli na placu pa ćemo se cjenkati. Tada sam ipak nagovorio Željka Zadru da ponovno popustimo i cijenu smo spustili na 130.000 kuna, što je naša osnovna cijena kapitala da bi poslovali na nuli. Tada smo postavili rok 20. lipnja za potpisivanje ugovora ili ćemo zatvoriti kolodvor, a datum smo odredili prema završetku nastave u školama. No, tek su me novinari 23. lipnja obavijestili da je Grad odbio našu ponudu i da nudi između 20.000 i 30.000 kuna. Taj zaključak smo dobili tek 1. srpnja. Našu dobru volju i odnos prema Samoboru pokazali smo uređenjem ovog prostora, iako na to nismo bili dužni, a sada smo dovedeni u neugodnu situaciju. Važno je naglasiti da mi cijelo vrijeme tražimo rješenje, jer bez ikakvih pravnih problema možemo odmah zatvoriti kolodvor koji nema uporabnu dozvolu. Stoga smo se obratili i koncesionarima, koji su bili prisutni našem prvom sastanku, i čekamo njihov odgovor na naš dopis i ugovor. Rok je bio do 6. srpnja. Ako se ni s njima ne postigne dogovor, mi ćemo zatvoriti kolodvor, iako je svima jasno da ova žila kucavica ne može biti zatvorena. Ako zatvorimo kolodvor i promet ostane iza rampi ljudi neće moći ići na posao, ni doma, nastat će kolaps i zato smatram da je neracionalna odluka Grada da se ovako postavi prema nama koji smo jedini vlasnici – objasnio je kronologiju događaja Željko Glaser i još jednom istaknuo:

- Svi koji dobronamjerno misle shvatit će da smo, kako nismo dobili niti jednu kunu za ovaj kolodvor, dovedeni u situaciju da više ne možemo plaćati troškove i održavanje kolodvora da bi ga koristile druge privatne tvrtke (koncesionari Samoborček i Autoturist), koje također posluju po ekonomskim principima i ne voze putnike uokolo besplatno. Ovdje moram napomenuti da je inače suradnja s koncesionarima i njihovim djelatnicima odlična. Sami vozači su vrlo zadovoljni, jer su im poboljšani uvjeti za rad u odnosu na ranije. Kao što vidimo, jedini problem koji se mora rješiti je reguliranje statusa najma. Vjerujem i nadam se da će se to ipak riješiti potpisivanjem ugovora, što je, po mom mišljenju, i jedino kvalitetno rješenje ovog problema.

Budući je Grad spomenuo i mogućnost kupnje kolodvora, Željko Glaser kaže da je sve na prodaju, ali je pitanje za koju cijenu. Kaže da bi se cijena u tom slučaju kretala oko 20 milijuna kuna.

Mato Šipuš

Grad će učiniti sve

Stav Grada Samobora prema kolodvoru iznio nam je pročelnik Odjela za financije Roland Gajšak. On je potvrdio da je tvrtka Že-za poslala ponudu za zakup autobusnog kolodvora, tj. svih prostora koji nisu komercijalni prostori, zapravo ponudu za zakup dijela kolodvora koji ne uključuje ugostiteljske sadržaje.

- Za zakup tih prostora tvrtka Že-za je tražila 130.000 kuna i moram reći da je Grad ocijenio tu ponudu previsokom, jer kad se u isti kontekst stave kriteriji i mjerila koje Grad ima kada daje svoje prostore u zakup, dolazimo do računice da bi za taj prostor maksimalno trebalo plaćati 30.000 kuna mjesečno – rekao je pročelnik Gajšak.

U odgovoru na ponudu tvrtke Že-za Grad Samobor je upravo ta mjerila i kriterije ponudio kao obim plaćanja zakupa. Pročelnik je pojasnio i da je Grad potpisao koncesijski ugovor s prijevoznicima Samoborčekom i Autoturistom, u kojem se obvezao osigurati prometnu infrastrukturu, što znači da se obvezao osigurati kolodvorske usluge bez naknade.

- U tom smislu su se i vodili razgovori s tvrtkom Že-za, jer bi inače to sami koncesionari trebali plaćati. No, sada nas je tvrtka Že-za obavijestila da će kontaktirati direktno koncesionare pa ćemo vidjeti hoće li se oni nešto dogovoriti – kaže pročelnik Gajšak i dodaje:

- Iako Grad nije bio vlasnik kolodvora, taj ugovor je do sada bio konzumiran i stvari su funkcionarale kako jesu, a Samoborček i Autoturist nisu plaćali naknadu za kolodvorske usluge. Sada imamo nove okolnosti, a činjenica je i dalje da kolodvor nije kategoriziran, jer ni Že-za nema svu dokumentaciju da bi uopće mogli davati u zakup tako nešto, dakle ne posluju prema propisima koji to reguliraju. S druge strane, mi ne možemo biti sretni kada slušamo takve, rekao bih, prijetnje da će se zatvoriti autobusni kolodvor. To nas je malo iznenadilo, jer smo smatrali da se Že-za ne namjerava baviti kolodvorskim uslugama, nego čeka da Grad uredi novi autobusni kolodvor kako bi na mjestu starog gradili druge objekte. Ovako ispada da se oni ipak namjeravaju baviti kolodvorskom djelatnošću – zaključuje pročelnik Roland Gajšak.

Pročelnik se još i zapitao zbog čega se inzistira na ovako visokoj cijeni zakupa kada su svi svjesni da taj odnos neće dugo trajati, jer Grad čini sve da što prije izgradi i uredi novi kolodvor. Dodaje i da će Grad sve učiniti da osigura građanima kolodvorske usluge.

 
08.07.2008.

Stanovnici Domaslovca i dalje čekaju komunalna rješenja

Čekajući visoki standard

Stanovnici Domaslovca i dalje čekaju komunalna rješenja

Iako se o Samoboru govori kao o gradu visokog standarda, gledano naravno u hrvatskim okvirima, postoje brojne lokacije koje se ne vide s balkona na Trgu kralja Tomislava, a koje Samobor smještaju ipak u čisti hrvatski prosjek. Barem što se komunalne opremljenosti tiče.

Konkretan primjer o kojem je riječ ovaj put, a na kojeg su nas upozorili čitatelji, vezan je uz Domaslovec. Friški nogostup lijepo je za vidjeti, no, kažu stanovnici tamošnjih ulica, još bi ljepše bilo vidjeti kanalizaciju i rješavanje problema odvodnje oborinskih voda. Naime, kako objašnjava jedan od mještana Skendrovićevog puta u Domaslovcu (podaci poznati uredništvu), pri svakoj iole obilnijoj kiši vlasnici kuća su u strahu da im voda ne uđe u domove.

- Kiša ne otječe, događaju se poplave, stvara se blato, jer je dobar dio ulica neasfaltiran. Rješavanje tog problema bi nam bio prioritet, a možda bi se to dalo riješiti spajanjem na postojeće kanale za odvodnju s poljoprivrednih površina – kaže naš sugovornik i upozorava kako je u Domaslovcu problematična i kanalizacija, točnije njen nedostatak. Tako su trenutno rješenje septičke jame o kojima mnogi niti ne brinu na odgovarajući način. Na opće "veselje" najbližih susjeda.

- Samo u mojoj ulici na proljeće će se dovršiti 10-ak novih kuća i bojim se da će problemi biti još veći – kaže žitelj neasfaltiranog dijela Skendrovićevog puta. Naime, početak ulice asfaltiran je davnih dana iz sredstava prikupljenih samodoprinosom, dok rezultate trenutnog plaćanja komunalnog doprinosa željno iščekuju. Kako ističe naš sugovornik, oni uredno i obilno pune gradski proračun pa ne čudi što očekuju nešto zauzvrat od Grada visokog standarda.

K.S.

Nije jednostavno, ali radi se

U stručnim službama Grada kažu da znaju za probleme Domaslovca i općenito nizinskog dijela Samobora te da rade na njihovom rješavanju. Tako je predviđeno da bi se tijekom ove godine riješio fekalni kolektor, kako bi se 2009. godine moglo nastaviti s daljnjim aktivnostima. Doduše, kanalizacijski poslovi su privremeno zastali u natječajnoj fazi, koja se mora ponoviti, jer su cijene pristigle po prvom natječaju bile previsoke. Inače, završeni su projekti I. kanalizacijske etape pa je tako napravljena neophodna crpna stanica koja samo još čeka struju.

Što se oborinske odvodnje tiče tu je situacija nešto složenija, obzirom na konfiguraciju terena na čitavom nizinskom području. Međutim, trenutno se radi na rješenju idejnog projekta kako bi se moglo do potrebih lokacijskih dozvola. Naime, potrebno je napraviti i kolektor oborinske odvodnje, a očekuje se da bi realizacija projekta rješavanja oborinske odvodnje trebala početi 2010. godine.

 
08.07.2008.

Stambeni objekt u Ulici Bele IV. svojim dimenzijama privlači pažnju

Novi GUP, nove zgrade, stari problemi

Stambeni objekt u Ulici Bele IV. svojim dimenzijama privlači pažnju

Na kraju Ulice Bele IV. u Samoboru gradi se zgrada koja je privukla pažnju jednom našem čitatelju. Naime, upoznat s činjenicom da je u novom samoborskom GUP-u predviđena maksimalna veličina objekta prizemlje - dva kata - potkrovlje, naš je čitatelj, kao i svi ostali koji se služe vidom, poprilično sumnjičavo promatrao oblik i katnost objekta u Belinoj. Da je kojim slučajem na mjestu izgradnje postavljena tabla s imenom investitora i opisom objekta možda bi stvari bile jasnije (ne nužno i logičnije), no, ovako, gledajući izvana, zgrada više sliči četverokatnici nego dvokatnici s potkrovljem.

Provjera situacije u gradskim službama kaže pak da se radi o višestambenoj građevini investitora Oktala i DP gradnje. Obzirom da su upozoreni na neisticanje ploče na gradilištu s nazivima investitora, izvoditelja i nadzornih organa, za očekivati je da će tabla jednog dana stvarno i osvanuti. Naravno, dok smo fotografirali zgradu, 1. srpnja, table i dalje nije bilo.

Što se katnosti tiče, službeno je situacija sljedeća: građevina ima četiri etaže, a najgornja etaža tretira se kao potkrovlje budući da se potkrovljem smatra i etaža ravnog krova koja ima 75% površine etaže ispod. Ta i takva mogućnost omogućila je, dakle, investitorima da im za izgradnju građevine bude izdana potvrda glavnog projekta (u starom zakonu građevinska dozvola) KLASA: 361-03/08-03/145. Drugim riječima, sve je super, sva je po "pe-esu", jedino što se zgrada u zonu obiteljskih kuća uklapa kao senf na sladoledu.

Kao što je napisao naš čitatelj: zašto sam morao gotovo godinu dana obijati vrata raznih ustanova da dobijem dozvolu za obiteljsku kuću, a sad će mi netko sagraditi neboder tik do te iste kuće? Čemu onda uopće GUP?

K.S.

 

Prijeti li Samoboru zatvaranje autobusnog kolodvora?

Stanovnici Domaslovca i dalje čekaju komunalna rješenja

Stambeni objekt u Ulici Bele IV. svojim dimenzijama privlači pažnju

Arhiva 2008

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2007

2006

2005

2004

2003

2002