Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Tragom primjedbi Rudara na lošu situaciju s vodoopskrbom

Konačno stiže i vodosprema Rude

Kao što se moglo primijetiti i na stranicama Glasnika, posebno unazad 2-3 godine, stanovnici Ruda, pogotovo viših dijelova, vrlo često muku muče s vodom našom svagdanjom. Gotovo redovito u rubrici namijenjenoj pismima čitatelja tako osvane tekst u kojem se upozorava kako vode ili nema ili je tlak u cijevima slab pa stradavaju bojleri i strojevi za pranje rublja ili pak učestali problemi s opskrbom vodom svako malo dovedu do toga da dijelovi Ruda po nekoliko dana ostanu bez vode koja se uredno plaća.

Iako radnici Vodovoda uredno izlaze na teren kako bi sanirali kvarove, očito je da je vodovod u Rudama sve samo ne u reprezentativnom stanju. Nakon zadnje (ali ne i posljednje) serije kvarova u Rudama i još jednog podsjećanja na obećanje staro nekoliko desetljeća - da će se u Rudama napraviti vodosprema koja bi trebala riješiti dio problema - odlučili smo neke odgovore potražiti kod koordinatora vodoopskrbe Samobora u samoborskoj ispostavi Vodoopskrbe i odvodnje Zagrebačkog holdinga Silvija Matijaščića.

- Problem vodoopskrbe Ruda je starost vodoopskrbnog cjevovoda (izgrađen 1914. godine), jer materijal takvog cjevovoda ne podnosi vibracije današnjeg prometa (teški kamioni, autobusi, loš kolnik, tj. udarne rupe), a pogotovo spojevi koji su izvedeni prema standardima ondašnjeg vremena. Problem je također i nepostojanje akumulacije (rezervoara) za vršne momente potrošnje kada viši djelovi Ruda ostaju bez vode – pojasnio nam je Matijaščić situaciju i dodao da nepostojanje rezervoara uzrokuje i otežano otkrivanje puknuća cjevovoda. Naime, kod puknuća cjevovoda sustava s akumulacijom vode zadržava se tlak u sustavu, a voda pod tlakom izbija na površinu, dok kod sustava na Rudama pada tlak u sustavu vodoopskrbe, a voda se polagano izlijeva u podzemlje i potok Gradnu. Naročit je problem u Rudama, dodaje Matijaščić, to što je vodoopskrbni cjevovod skoro cijelom svojom dužinom lociran uz potok Gradnu.

Naravno, istaknuo je samoborski koordinator, ekipe Vodovoda izlaze na teren i saniraju puknuća bez obzira na vrijeme, no objektivna je teškoća što, osim problematičnog pronalaženja mjesta puknuća, sanacija u Rudama uglavnom zahtijeva prekid cestovnog prometa pa se sanancijama pristupa kada ne voze autobusne linije i slično, tako da čitav proces traje duže nego bi itko volio.

- Pod sanacijom se smatra i puštanje popravljenog vodovoda u pogon, što znači polagano puštanje vode u ispražnjeni cjevovod, ispuštanje zraka iz cjevovoda, kako ne bi došlo do hidrauličkih udara koji bi izazvali nova puknuća, pa i ta faza vremenski ponekad traje do dva dana – pojašnjava Matijaščić razloge često puta produženog vremena sanacije, što dovodi i do dužeg vremena neredovite vodoopskrbe.

Što se pak tiče izgradnje vodospreme Rude, o kojoj Rudari slušaju već godinama, a koja bi trebala pomoći stabilnosti lokalnog sustava opskrbe vodom, izgleda da je ona konačno stigla i do završne faze.

- Za rezervoar Rude učinjene su sve potrebne predradnje, tj. otkupljena je parcela za izgradnju, izrađena je projektna dokumentacija, dobivene su lokacijska i građevinska dozvola. U ovom trenutku rezervoar Rude je u postupku javnog nadmetanja i očekuje se odabir najpovoljnijeg izvođača kroz 20-ak dana – otkriva Silvio Matijaščić. Na taj način bi se stvorili preduvjeti i za temeljitu rekonstrukciju rudarskog vodovoda koji bi sa svojih gotovo 100 godina starosti mogao dobiti injekciju nužno potrebne vitalnosti.

U međuvremenu, dobro je znati i sljedeću stvar - cjevovodi Vodoopskrbe i odvodnje su osigurani kod osiguravajućeg društva tako da, kada se dogodi puknuće i kada se dogode neželjene štete, potrebno je takve događaje prijaviti lokalnoj ispostavi kako bi se takva šteta mogla prijaviti osiguravajućem društvu koje zatim vrši procjenu i obeštećenje oštećene stranke.

Čisto da se zna, zlu ne trebalo.

Kruno Solenički

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (3)