Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Priča o biljci od koje ne kišu Amerikanci

Ambrozija hoće – insekt neće!

Ambrozija je iz svoje postojbine, prerija Sjeverne Amerike, kao slijepi putnik stigla u Europu krajem 19. stoljeća, gdje joj klima tako pogoduje da danas predstavlja glavni korov u zemljama središnje i jugoistočne Europe. Epicentar je naša regija i južni dio Mađarske i Vojvodine.

U Hrvatskoj je prvi put netko kihnuo od ambrozije daleke 1941. godine, da bi danas Zagreb dogurao dotle da je na alergološkim kartama Europe označen alarmantnom crvenom bojom. Čak 150.000 Zagrepčana muče alergije, a taj se broj tijekom kolovoza i rujna, kad cvate ambrozija, poveća i na 300.000. Pitate se, i to s pravom dragi čitatelji, pa kako su onda preživjeli Indijanci dok im bijelci nisu donijeli antialergene, iliti po domače: kako to da ta ista biljka u Americi ne stvara probleme? Evo i odgovora: U njihovom ekosistemu postoji insekt koji se njome hrani i na taj je način uspostavljena ravnoteža. Postojao je i pokušaj uvoza tog insekta na naše područje, međutim, ambroziji klima i okoliš kod nas pašu, ali navedenom insektu ne. To su stvari koje ne mogu predvidjeti niti naši vrli novi znanstvenici.

Tako se danas ta biljka nesmetano širi i to 6 do 20 kilometara godišnje, a najbolje raste na sunčanom, nedovoljno obrađenom zemljištu, pokraj putova, uz ceste i željezničke pruge, na obalama potoka i rijeka, u zapuštenim vrtovima, gradilištima i nekultiviranim mjestima. Ako ju vidite i poštedite joj život, u Hrvatskoj ćete biti kažnjeni s novčanom kaznom od 200 do 1.000 kuna.

Nenad Kobasić

Umirovljenici su zaustavili prodor ambrozije

Rakov Potok je čist!

Udruga umirovljenika Rakovog Potoka u suradnji sa svojim mjesnim odborom organizirala je 25. kolovoza čišćenje javnih površina Rakovog Potoka od neumorne ambrozije.

U tmurno kolovoško jutro okupilo se dvadesetak umirovljenica i umirovljenika koji su puni entuzijazma, oboružani kosama, motikama i srpovima krenuli čupati i kositi ambroziju usprkos laganoj kišici.

Počelo se od školskog igrališta, potom se očistio put do crkve, pa sve tako redom, jedno po jedno ambrostično mjesto - sve do zajedničkog ručka kada se sjelo, jelo i rezimiralo nove pobjede nad ovim napasnikom iz Sjeverne Amerike.

Svi su bili jedinstveni: Rakov Potok neće pasti!

N.K.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Obustavljeni radovi na gradnji samoborske kamionske obilaznice

Kamo dalje rođače...?

Radovi na gradnji samoborske obilaznice na lokaciji u Dubravi Samoborskoj obustavljeni su sve dok se ne ishodi pravovaljana građevinska dozvola. Znakovi zabrane radova su postavljeni i to je jedino što je sigurno u ovom sve zamršenijem vrijednom projektu koji bi trebao centar Samobora poštedjeti kamionskog prometa.

Građani Luga, kroz koji je dio trase trebao proći po spuštanju iz Dubrave, a koji već mjesecima vode nesmiljenu borbu za očuvanje svojih dvorišta, prvi su "osumnjičeni" da su prijavili nelegalno započete radove.

- Mi nismo tražili obustavu radova na Dubravi niti znamo na čiji je to zahtjev učinjeno. Jedino što smo mi učinili je to da smo tražili da građevinska inspekcija izađe na teren u Otruševcu - rekla je Martina Glasnović Horvat.

Danijela Kalafatić, predstojnica Ureda gradonačelnika, također nema saznanja tko je predao zahtjev za obustavom radova.

- Grad Samobor je u lipnju predao zahtjev za građevinsku dozvolu za radove na Dubravi gdje su svi imovinsko - pravni odnosi riješeni na obostranu korist - i lokalnog stanovništva i Grada. Nadamo se da ćemo već ovaj tjedan, početkom rujna, dobiti građevinsku dozvolu i da ćemo nastaviti radove - rekla nam je Danijela Kalfatić, dodavši da su radovi započeli samo s načelnom dozvolom iz razloga da se ne izgubi građevinska sezona.

No, kada se radovi uskoro nastave, a nadamo se da hoće, smjer ceste nakon Dubrave potpuno je neizvjestan, baš kao i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.

Naime, na zadnjoj, ljetnoj i iznenada sazvanoj sjednici Gradskog poglavarstva inženjer Zoran Hebar iz Urbanističkog zavoda Grada Zagreba predložio je dvije alternativne trase koje bi se, uz postojeću, ucrtale u novi Prostorni plan, dok se predložena trasa mještana Luga nije uzela kao jedna od mogućih varijanti. Doduše, mještani Luga tvrde da je upravo ta trasa prije svih drugih bila ucrtana te da je ucrtana i danas.

- Predlažemo formiranje jedne nove trase ceste, koja ide od Ulice grada Wirgesa po koridoru današnjeg potoka. Znači, ne po nekim trasama postojećih cesta, nego da se ispita mogućnost da se u potoku napravi kanal i iznad njega cesta, tako da ne prolazi nikome pored kuća, a onda da ona ima dvije varijante trase. Jedna ide tamo kroz onaj kompleks iza Bistraca, pa se onda dalje kroz šumu penje do samoga groblja, a druga varijanta trase je da ide nešto sjevernije pa opet dolazi do samog groblja Otruševec. Koja će od tri varijante biti izabrana odlučit će se naknadno, kada se one vrednuju i ispitaju - rekao je inženjer Hebar na sjednici Poglavarstva.

A što o tome misle stanovnici Luga, jedini dosadašnji pobjednici u ovoj igri mačke i miša, i koju će oni trasu sada podržati?

- Više ne mislimo predlagati nove trase, već da struka, ali struka koja nije u funkciji politike, nađe jednu pravu i pravednu varijantu koja će biti dobra i nama i našim unucima. Ako ta obilaznica Gradu Samoboru toliko treba, a treba, tada se mora dobro odriješiti kesa kako bi se svi ti radovi izveli kako valja i kako bi svi bili zadovoljni - rekla je Martina Glasnović Horvat, ističući da su predložene trase njima još potpuno nejasne, dok je ona o prekrivanju potoka Bistrac potpuno neekološka.

- Trasa preko Bistraca je potpuno van pameti i ja mislim da ona služi samo za mazanje očiju ljudima ne bi li im se odvratio pogled od pravih problema - završila je Martina Glasnović Horvat.

Sve u svemu, jedno je sigurno: obilaznica će najesen i u mjesecima koji dolaze biti Samoborcima nezaobilazna tema.

Nenad Kobasić

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (5)