Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

STRATEŠKI PROGRAM RAZVOJA GRADA SAMOBORA

Primjedba - peticija građana

na Prijedlog za javnu raspravu u segmentu Cilj D-3 - Smirivanje prometa u gradskom području Samobora toč. D 3-4 pod opisom:

"Izgraditi razvojnu gradsku obilaznicu od Krležine preko Stražnika iznad Suda na Starogradsku iza Đačkog doma". (Odgovorna institucija Grad Samobor, stupanj prioriteta II., razdoblje izgradnje 2002 - 2005.

Uvažavajući potrebu rasterećenja gradskog prometa i teškoće na koje Grad u rješavanju tog problema nailazi, prvenstveno zbog, ne bas sretne, konfiguracije zapadnog dijela grada, gdje je velika izduženost na relativno uskom prostoru, zapreke izgradnji paralelnih prometnih pravaca (Šmidhenova, Obrtnička, Starogradska, (građani tog dijela Samobora ipak se ne slažu s predloženim rješenjem spomenute obilaznice pod toč. D3-4, navodeći niz argumenata protiv tog rješenja kao:

1.) Stražnik je jedino sjeverno plučno krilo Grada. Taj je prostor već i sada previše narušen izgradnjom u poslijednje vrijeme i to visokih stambenih objekata na ranijem prostoru šuma, voćnjaka i vinograda, pa se time narušavaju ekološki uvjeti življenja. Dosta je pogledati Stražnik sa suprotne strane, iz nove šetnice, Ulice sv. Ane, pa da se čovjek pita čemu toliko betona, visokih zgrada, te betonskih potpornih zidova nekih objekata. Umjesto da se zeleni pojas približi sve više do šume i svježeg zraka.

2.) Planirana obilaznica na potezu od Krležine do Suda prelazila bi isključivo preko malih privatnih vrtova i voćnjaka, dakle okućnica usputnih obiteljskih kuća kojima i vrtovi i voćnjaci predstavljaju i izvor podmirenja vlastitih potreba domaćinstva, što nije nevažno u sadašnjim teškim ekonomskim uvjetima življanja.

3.) Planirana investicija od 15.000.000 Kn za tu obilaznicu nije mali novčani iznos, a obilaznicom se ne rješava zagušenje prometa jer je riječ o kratkom segmentu paralelne saobraćajnice. Činjenica da se 20-tak metara sjeverno od planirane obilaznice nalazi paralelna Vukasovićeva ulica možda otvara mogućnost njenog produženja i korištenja kao paralelnog pravca. Praktički 20-tak metara južnije od planirane trase je i Šmidhenova ulica, pa je upitna opravdanost 3 paralelna pravca od Krležine do Suda, uz velika novčana ulaganja na kratkom potezu.

4.) Građani koji iznose svoje neslaganje s planiranom obilaznicom nemaju točan uvid u predviđenu trasu, pa svoje primjedbe iznose na temelju uočenog rada promjere geodetskih stručnjaka i kratkog opisa razvoja gdje, primjerice piše, da ulica treba ići "iznad suda".

Gotovo neposredno iznad Suda je zgrada škole. Znači li to da bi dio nove zaobilaznice došao praktički "do praga" škole sa svim opasnostima koje takva blizina ulaza u školu i prometnice donosi? Ta bi prometnica prekrila i prostor iza Suda koji oni očekuju kao nužan parkirališni teren praktički jedino moguć u njihovom okruženju.

5.) Ako je pak smisao tog trasiranja mogućnost nove stambene izgradnje na području Stražnika (posebno na dijelu od Vatrogasnog doma do Starogradske iznad Đačkog doma, onda je to najgora moguća varijanta ekološkog nasilja na toj, ionako skučenoj zoni zelene površine, koja zajedno sa južnim ogrankom (Anindol, Stari grad) omogućava zdraviji život i apsorpciju nepoželjnih plinova koje središnja prometnica stare gradske jezgre neminovno proizvodi.

6.) Što tek reći za potrebna dodatna ulaganja u novu infrastrukturu u slučaju nove stambene izgradnje kad postojeći kapaciteti, kažu, već nisu optimalni za sadašnji broj stanovnika.

Navedeni argumenti, a moglo bi ih biti i više, daju pravo nama, građanima ovog dijela grada, da se energično protivimo ovoj prometnoj trasi i novoj stambenoj izgradnji na tom dijelu Stražnika, pa u tom smislu i iznosimo naš stav, uvjereni da se borimo za standard zdravog življenja nas i Samobora u cjelini, a posebno stare gradske jezgre kroz zaštitu zelenih površina bez kojih nema zdravog življenja a niti izletničke ni turističke budućnosti.

Protivimo se bilo kakvoj gradnji na tom dijelu jer je izgradnja samo jedne kuće ili objekta na tom terenu prvi korak do uništenja prostora o kome je sve poznato.

Predlažemo da Grad Samobor otkupi od vlasnika tu zemlju i uredi ju kao zelenu trajno zastićenu površinu, za nas i buduća pokoljenja. Za to nam primjer može poslužiti Ljudevit Šmidhen koji je ozelenio Samobor a mi sve činimo upravo suprotno.

Samobor, 23.10.2002

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Usprkos uspjesima, Poduzetnički centar i dalje bez direktora

Bošković - v.d., Noršić - "vanjski suradnik"

Na stranici Zbivanja pišemo o prijemu u Gradskoj vijećnici za samoborske dobitnike vrijednih priznanja s ovogodišnjeg međunarodnog turističkog sajma u Splitu.

U relaksiranom ozračju u Gradskoj vijećnici oporo su pred kraj primanja zazvučale riječi Miljenka Boškovića, već više mjeseci "vršitelja dužnosti" direktora Poduzetničkog centra Samobor. Natječaj za imenovanje "pravog" direktora završen je još u šestom mjesecu, a imenovanja nema. Čeka se odluka Nadzornog odbora, čeka se odluka Gradskog poglavarstva (ujedno Skupštine Poduzetničkog centra Samobor d.o.o.), čekaju se politički dogovori, "političke koordinacije", konzultacije i sve ono što gospodarstvu jednostavno - šteti. Na ovom se primjeru pokazuje istinitom tvrdnja brojnih gospodarstvenika po kojoj za hrvatsko gospodarstvo nisu kamen oko vrata porezi, doprinosi i slična davanja, već političari, njihove politikantske spletke i njihovi osobni interesi koji su prije i iznad svega.

Inače, osim imenovanja direktora Poduzetničkog centra, nejasan je i status Mladena Noršića, koji je kroz ovo krako vrijeme pokrenuo i realizirao nekoliko projekata čiji su rezultati vidljivi svima koji to žele vidjeti. Međutim, budući da se u njegovom slučaju radi o angažiranju pameti, znanja i iskustva, mala je vjerojatnost da će se u ovom gradu izboriti za primjeren status.

Bilo bi nam drago da smo u krivu.

Robert Škiljan

FOTO: Miljenko Bošković i Mladen Noršić - "Što će sutra s njima biti, dal to netko zna?"

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)