24.12.2019.

Gradonačelnik Grada Samobora Krešo Beljak

Prošla je godina bila iznadprosječna po svemu

Gradonačelnik Grada Samobora Krešo Beljak

O godini koja je iza nas, ali i onom što možemo očekivati u narednoj, razgovarali smo s gradonačelnikom Krešom Beljakom, koji, unatoč brojnim obavezama i činjenici da plaću prima “s drugog naslova”, svoj posao gradonačelnika smatra izuzetno ozbiljnim i stalno je prisutan u gradskoj upravi.

Uobičajeno, prvo se pitanje odnosi na Vašu ocjenu godine koja je pri kraju i stanju u Gradu Samoboru, kojem ste na čelu. Je li bilo značajnijih iskoraka i što građani mogu očekivati u sljedećoj godini?

Ova godina bila je iznadprosječna po svemu, a bilo bi još bolje da nije bilo određenih zakonskih rješenja koja nam je zadala Vlada Republike Hrvatske, a koja su nam iz gradske kase u posljednjih 10 godina izbila oko 30.000.000,00 kuna. No, sretan sam što je taj novac ipak završio u džepovima naših građana, tako da su oni tu ipak na dobitku.

Još uvijek se osjeća porast doseljavanja u Samobor. Imamo li kakvu statistiku i što to znači za Grad u financijskom, ali i u općedruštvenom smislu?

Nemamo točnu statistiku i brojke, ali s pozicije koju Grad ostvaruje temeljem poreza na dohodak vidljivo je da broj stanovnika Samobora raste, a po popisu stanovništva 2021. godine znat ćemo točno koliki je taj rast. Ako pratimo tržište nekretnina, a znamo da je u gradu vrlo malo slobodnih stanova, jer sve što je izgrađeno je i prodano, taj priljev stanovništva je evidentan. To se, naravno, osjeća i u gradskom proračunu, koji lagano raste. Zadovoljni smo što, unatoč zadanim poreznim reformama, možemo održati standard i još ga povećavati. Tu svakako treba spomenuti projekt Mali tehnopolis Samobor, koji će biti temelj za budući razvoj Samobora, jer je riječ o modernim tehnologijama namijenjenima prvenstveno mladima koji će ih koristiti u godinama koje dolaze.

Grad Samobor konstantno je, prema brojnim anketama, u vrhu po različitim kategorijama. Ima li i to utjecaja na općenito dobru sliku našega grada u javnosti?

Ne bih se baš oslanjao na te ankete, jer nisu svi gradovi u startu s istim pozicijama, a posebno se to odnosi na Zagreb ili, recimo, Dubrovnik, s kojima smo u istoj kategoriji velikih gradova. Poznato je da Dubrovnik, odnosno udruga koja brine o starinama grada, godišnje samo od tih zidina uprihodi više nego što je cijeli njihov gradski proračun. To su neke komparativne prednosti koje Grad Samobor, ali ni ostali gradovi u toj konkurenciji nemaju. Doduše, Samobor također ima neke prednosti, kao što je blizina Zagreba i povijesna tradicija, pa smo zadovoljni što smo posljednjih godina kontinuirano u vrhu.

I u Samoboru, nažalost, ima dosta privatnih objekata i lokala koji su neuređeni, godinama zatvoreni, a neki su i u stanju za rušenje. Ima li Grad kakvo rješenje za njih?

Ne. Ne postoji zakonski okvir kojim bismo mi mogli zbog toga urgirati, jer se radi o privatnom vlasništvu. I to je u redu, to se mora poštovati, ali nije u redu da Grad baš ništa po tom pitanju ne može učiniti i natjerati vlasnike da svoje nekretnine održavaju ili prodaju. Ljudi bi prodali, ali traže takve cijene da nitko ozbiljan to ne može prihvatiti, a nama ostaje nagrđen grad.

U zadnje vrijeme puno ste se angažirali oko problema javnog prijevoza, a održane su i dvije tribine s građanima na tu temu. Koja su moguća rješenja?

Nadam se da će se pitanje javnog prijevoza riješiti na pozitivan način za korisnike. Svoje nade temeljim na budućim zakonskim rješenjima, koja su na pomolu, a koja će znatno unaprijediti javni gradski prijevoz ne samo u Samoboru, već i na državnoj razini. Tada ćemo drukčije moći razgovarati i pregovarati s koncesionarima i prijevoznicima. To je dugogodišnji problem, koji je eskalirao zbog raznih razloga, a ponajprije radi otvorenog tržišta. Puno je vozača otišlo na bolje plaćena radna mjesta diljem Europe, a došli su neki novi ljudi, koji još ne poznaju dovoljno ni sustav ni same prometnice. K tome, enormne gužve nastale su i zbog radova na glavnim pravcima koji vode prema i iz Zagreba, "špica" se protegnula na cijeli dan, a mi na to ne možemo utjecati.

Proračun za 2020. je prilično ambiciozan. Koliko je on utemeljen na stvarnim i predviđenim priljevima od poreza koji idu lokalnoj samoupravi?

Unazad desetak godina ova gradska uprava ima tempo da otprilike svake druge godine zapne malo više, što znači da jednu godinu, recimo, održavamo stanje, a onda sljedeće nadograđujemo, jer situacija je takva da ne možemo baš svake godine linearno ići s projektima i ostvarenjima željenog. Za 2020. proračun je malo jači upravo radi toga da bismo zakoračili stepenicu više što se tiče komunalnih projekata i siguran sam da ćemo u tome uspjeti, jer i u godinama krize smo uspijevali napraviti barem najnužnije. Sada imamo i možemo odraditi sve potrebno.

Ne možemo izbjeći političko pitanje – gradonačelnik ste, predsjednik HSS-a i saborski zastupnik. Reflektira li se to i na koji način u vidu praćenja ili kočenja projekata koji se tiču Grada Samobora, bilo s državne ili županijske razine?

Mislim da se ništa od toga nije odrazilo na Grad Samobor. Imamo iskustava od dana kada smo bili dio vlasti, a sada smo u opoziciji, i svo to vrijeme nismo značajnije profitirali. Što se tiče županija, moje je mišljenje poznato i jasno – treba ih čim prije ukinuti, kako bi gradovi i općine samostalno mogli učinkovitije funkcionirati. Županije su apsolutno nepotrebna stepenica i razina vlasti unutar države.

(Samoborske novine)

 

Gradonačelnik Grada Samobora Krešo Beljak

Arhiva 2024

2023

2022

2021

2020

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002