Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Željko Stanec, zamjenik gradonačelnika Grada Samobora

Život na vodi je opasan i tvrd

Zamjenik gradonačelnika Grada Samobora Željko Stanec od 2009. godine, kada je i izabran na ovu dužnost, zadužen je za brojne poslove i projekte koji se tiču komunalnih djelatnosti, a koji se svakodnevno odvijaju na području Grada i neposredno utječu na životni standard svih stanovnika Samobora.

Uz svakodnevnu suradnju s gradskim poduzećima zaduženima za ovaj resor, velik dio njegovih aktivnosti iziskuje i stalne kontakte sa županijskim i državnim institucijama koje pak, u skladu sa svojim ovlastima i mogućnostima, često zbog administrativnih i financijskih razloga usporavaju lokalne vlasti u rješavanju ovih problema. Jedan u nizu, koji bi trebalo riješiti prije jesenskih kiša i zime, su poplave i stanje vodotokova na području Grada - Gradne, Bregane i Save, bio je i povod ovom razgovoru.

U Samoboru se i ove godine odvijaju radovi na saniranju vodotoka zbog poplava i plavljenja nekih dijelova grada. Najveći radovi odvijaju se na području Ruda, gdje je uslijed jačih kiša i ovog proljeća bilo problema. Iako su za to zadužene Hrvatske vode, građane zanima kada će konačno biti riješen taj problem.

Općenito na području Samobora u zadnjih nekoliko godina imamo učestale probleme plavljenja nekih dijelova grada. Jedan od razloga za to jesu i očigledne klimatske promjene. Nekoliko je kritičnih točaka na području Grada Samobora. To su na nekim mjestima vodotokovi Rudarske i Lipovečke Gradne te potok Bregana. Mogu čak biti zadovoljan što su Hrvatske vode ove godine prionule malo većem opsegu radova na ovim samoborskim vodotocima, od kojih je najveći zahvat na Rudarskoj Gradni kod kućnog broja 74, gdje se radi kompletna rekonstrukcija vodotoka, odnosno stavljanje nove sigurnosne zaštite na tom dijelu toka Gradne. Mi nemamo točnu tehničku dokumentaciju što sve tamo Hrvatske vode rade, ali nama je najvažnije da nakon toga više neće biti izlijevanja vode pa će Rudari moći svakodnevno sigurno putovati po toj cesti. To je naš jedini interes i s naše strane smo učinili sve da poguramo i požurimo taj projekt, jer je bilo i više imovinsko-pravnih problema koje je trebalo riješiti.

Radi se i na rješavanju toka Lipovečke Gradne.

Da, jer nakon što je napravljena retencija na Rudarskoj Gradni, koja je bila najveći problem, nešto slično bi trebalo napraviti i u Malom Lipovcu, kojim teče Lipovečka Gradna. Projektna dokumentacija postoji i nadam se da će Hrvatske vode osigurati potrebna sredstva i već sljedeće godine krenuti u taj zahvat. Za to treba otprilike 10 milijuna kuna, koliko je koštala i ova već napravljena retencija. Građani također trebaju znati da te retencije, napravljene na kritičnim mjestima, prema izračunima stručnjaka, čuvaju naš grad od većih poplava.

Ostaje još i treći slučaj – vodotok Bregane, koji konstantno plavi područje Grdanjaca i Breganjskog Sela.

Da, a najviše štete trpe privatni objekti. Grad Samobor je Hrvatskim vodama u tome pripomogao gradnjom nogostupa od Vilinskih jama do ulaska u Grdanjce te je podignut parapet od kamenih blokova, koji bi zajedno trebali spriječiti izlijevanje vodotoka na prometnicu. No, kako smo vidjeli ove godine, ni to nije bilo dovoljno, jer se korito konstantno naplavljuje i tako podiže razina vode. Zato nam treba retencija i u Koretićima, za koju je već predviđena lokacija, kako bi se izbjegle ove situacije.

Mi smo zaista u stalnom kontaktu s Hrvatskim vodama, koje to trebaju odraditi, i na sve načine požurujemo realizaciju tih radova i projekata. Napokon, i njima je u interesu da to čim prije riješe, jer inače moraju sanirati nastale štete od poplava, što je i njima dodatan trošak.

Samobor je, zapravo, i grad na Savi. Već desetljećima se najavljuje povezivanje mostom sa susjednim Zaprešićem i Brdovcem, a bila je i planirana gradnja hidrocentrale. Ima li kakvih pomaka u tom smjeru?

Što se toga tiče, trebali bismo se ugledati na Slovence, koji su, nama uzvodno, na Savi uspjeli izgraditi već pet hidrocentrala na području Brežica, Jesenica i Krškog, u našem neposrednom susjedstvu. Tu i mi imamo velike potencijale i konačno je i Hrvatska elektroprivreda krenula s planom projektiranja naše prve hidrocentrale na Savi. Radi se o protočnoj hidrocentrali, koja koristi stalan vodostaj rijeke, bez akumulacije, a ista bi se nalazila na području Grada Samobora, iznad Medsava. To bi nama bilo idealno, jer bi se onda tu izgradio i most prema Zaprešiću, a koristili bismo i dio proizvedene energije. No, ni mi, ni Zaprešićanci, pa ni cijela županija, nemamo dovoljno vlastitih sredstava za taj veliki projekt. Tu moraju ući HEP i država kroz EU fondove, a mi lokalno možemo doprinijeti izgradnjom pristupnih prometnica i ostalim manjim infrastrukturnim projektima.

(Samoborske novine)

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)