Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Gradonačelnik Grada Samobora Krešo Beljak sabire rezultate i podvlači crtu pod godinu na izmaku i najavljuje narednu, u kojoj se planira izgradnja niz objekata društvene infrastrukture

Na red dolaze bazeni i suvremena tehnologiija

U godini koja se bliži kraju našeg smo gradonačelnika gotovo svakodnevno viđali i slušali posredstvom raznolikih medija javnog priopćavanja, kao saborskog zastupnika i predsjednika značajne hrvatske stranke, po čemu je vidljivo da je izrastao u političara od kojeg značajan broj hrvatskih građana i birača u budućnosti dosta očekuje.

O tome što možemo očekivati u Samoboru u godini koja je pred nama razgovarali smo s Krešom Beljakom za Samoborske novine.

Aktualna je godina na izmaku. Jesmo li u proteklom mini-razdoblju u Samoboru napravili neke pomake na bolje, i koje?

Brojke govore za sebe, a prema najnovijim podacima u razdoblju od 1. lipnja do 31. listopada bilježimo 49 novootvorenih obrta i njihov ukupan broj krajem listopada bio je 886, što je gotovo za stotinu više u odnosu na lani. Isto tako, u studenom ove godine bilo je 787 nezaposlenih osoba, što je najmanji broj u posljednjih 18 godina. Za usporedbu, lani je u ovo vrijeme taj broj bio 894, a 2015. taj je broj bio 1899 nezaposlenih. Pomaci su to koji se vide iz dana u dan i najbolje govore o uspješnosti samoborskih poduzetnika i obrtnika koji su se uspješno oporavili od krize. Naravno, sve to utječe i na pozitivnu financijsku situaciju u gradskom proračunu pa samo unatrag nekoliko mjeseci možemo govoriti o velikim investicijama, poput otvaranja novog dijela vrtića u Bregani, nove kino dvorane u zgradi Hrvatskog doma te novih EU projekata, među kojima je zasigurno najznačajniji Mali tehnopolis Samobor.

Samobor je među deset hrvatskih gradova u koje se više ljudi doseljava nego što se iz njih iseljava, odnosno broj stanovnika stalno raste. Čemu to možemo zahvaliti?

Prije nekoliko dana obradovale su nas najnovije statistike prema kojima je Samobor jedini kontinentalni grad među prvih 10 gradova u državi s najvećim brojem doseljenih stanovnika. To konkretno znači da se iz našega grada ne odlazi, o čemu svjedoči i kontinuirani porast broja stanovnika. Baš nasuprot, Samobor je grad u koji se dolazi. Prvenstveno je to zbog dobrog okruženja za rast i razvoj djece, ulaganja u obrazovanje i gospodarstvo, kvalitete kulturnih i sportskih sadržaja, ali i visoke razine sigurnosti. Svakako je ovdje bitno istaknuti i to da je Samobor jedini veliki grad bez prireza.

Samoborski ste gradonačelnik već skoro tri puna mandata. Vidite li sada naš grad u drugačijem svjetlu nego prije osam ili deset godina?

Samobor je nedavno proglašen trećim najboljim gradom za život u Hrvatskoj, čak i ispred naše metropole, Zagreba. Pokazali smo kako se može napredovati bez dodatnih opterećenja za građane, jer Samobor je jedini veliki grad bez prireza, a zadržavamo visoku razinu ulaganja u kvalitetu života. Treba tu prvenstveno istaknuti financijsku stabilnost i razvojni karakter gradskog proračuna koji održavamo već godinama. Značajni su kapitalni projekti u potpunosti promijenili vizuru grada. To je novi Autobusni kolodvor, koji je jedan od najmodernijih u Hrvatskoj, gotovo potpuno uređenje prostora bivše vojarne s kapitalnim projektima – zgradom Policijske postaje, novim vrtićem, zgradom Javne vatrogasne postrojbe, Centrom za mlade, prostorima za udruge, sportskim terenima... Tu su i tri nove sportske dvorane, nadogradnja i uređenje objekata škola i vrtića. Najveća se ulaganja vide u našim mjesnim odborima, gdje smo uložili znatna sredstva u komunalnu infrastrukturu, uređenje društvenih domova, dječjih igrališta... Vodili smo se idejom kako je nužno ljudima dati osnovne uvjete za život - vodu, plin, prometnice, a pritom i podizati kvalitetu života u gradu.

Samobor muče neki problemi koji se teško rješavaju. U ruke nam je pao "vrući krumpir" - održavanje prometnica na izuzetno velikom, djelomično i brdsko-planinskom prostoru. Kako se s time nositi u budućnosti?

Od 560 km prometnica koje održava samoborski Komunalac, 250 km nalazi se u brdskim područjima, a čak 100 km prometnica je iznad 700 m nadmorske visine. Izazov je svakako održavanje prometnica, ali i čišćenje snijega, s čime uvijek ima puno posla. Usprkos tome, trudimo se ulaganjima održati kakvu – takvu razinu, no i to će u budućnosti biti sve teže bez ozbiljnije pomoći sa županijske i državne razine. Samo da pojasnim, rok trajanja jedne prometnice je 20-ak godina, a da bi se održavale na visokoj razini potrebno je godišnje obnoviti više od 20 kilometara, što je red veličine 20 milijuna kuna i, za sada, nemoguće.

Naši su građani prilično nezadovoljni uslugama koncesionara u javnom prijevozu. Kakva rješenja na tom planu možemo očekivati?

Kada je riječ o lokalnim linijama, za koje smo nadležni, upravo je u tijeku postupak kojim će se utvrditi vozni red sukladno realnim potrebama stanovnika. Naime, postoje linije na kojima gotovo i nema putnika, jer nekada je to 1, nekada 2, a nekada niti jedan putnik, dok je na nekim relacijama potrebno uvesti više linija. I kod međužupanijskih (Samobor – Zagreb) i kod lokalnih linija nužno je uvesti promjene pa radimo na tome i ulažemo maksimalan trud kako bismo povećali kvalitetu javnog prijevoza. No, jedino pravo rješenje je integrirani sustav javnog prijevoza, o čemu se već naveliko razgovara, a nadam se da će se i realizirati.

Saborski ste zastupnik i predsjednik značajne hrvatske političke stranke. Kako gledate na promjene poreznih zakona i propise koji ponajviše idu na štetu lokalne samouprave i njenih građana? Kako uopće okrenuti taj trend?

Već dugo govorim o potrebi temeljite decentralizacije kao o jedinom rješenju za napredak države. Spor državni aparat nema razumijevanja za lokalne prilike i tu je najveći problem.

Reforma poreznog sustava negativno će utjecati na proračune jedinica lokalne samouprave, a tako, nažalost, i na samoborski.

Gradski je proračun za 2019. godinu donesen u sjeni baš tih i takvih poreznih izmjena. Što možemo očekivati u narednoj godini?

Ulaganjima u kulturne, sportske i ostale društvene sadržaje podižemo kvalitetu života, ali, naravno, povećavamo i troškove. To utječe na povećanje sredstava koja se u 2019. planiraju uložiti, što je i očekivano i ako samo uzmemo u obzir hladni pogon Bunkera, kina ili novog vrtića. Najveće je ulaganje u 2019. Mali tehnopolis Samobor, za koji je Grad povukao sredstva EU, zatim rekonstrukcija javne rasvjete u LED rasvjetu, nadogradnja OŠ Samobor, kupnja ili izgradnja stanova za socijalno ugrožene građane, nastavak ulaganja u komunalnu infrastrukturu – prometnice, društvene domove, ali i obnova kupališta na Vugrinščaku te izrada projekta za novi bazen.

(Samoborske novine)

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)