30.10.2017.

Martina Glasnović, ravnateljica Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije

"Stari sjaj" Anindola prošao 1. fazu!

Martina Glasnović, ravnateljica Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije

Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije osnovana je 2008. godine temeljem Zakona o zaštiti prirode. Osnivač joj je Zagrebačka županija, a upravlja s 22 zaštićena područja različitih kategorija zaštite. Sjedište ustanove se nalazi u Samoboru, 151. samoborske brigade HV 1, na Autobusnom kolodvoru. Osnovne djelatnosti ustanove su zaštita, očuvanje, održavanje, edukacija, promicanje i održivo korištenje zaštićenih područja. Od njezinog osnutka 2008. godine na njezinom je čelu naša sugrađanka Martina Glasnović.

Gdje se unutar županije nalazi najviše zaštićenih područja o kojima brine Vaša ustanova?

Na području Grada Samobora nalazi ih se najviše pa je to i glavni razlog što Javna ustanova Zeleni prsten ima sjedište u Samoboru. Na području Samobora nalazi se i Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje, kojim upravlja Javna ustanova PP Žumberak-Samoborsko gorje. Ostalim zaštićenim područjima upravlja naša Javna ustanova Zeleni prsten. To su park-šume Tepec, Palačnik i Stražnik, geomorfološki spomenik prirode Grgosova špilja, spomenici parkovne arhitekture: park u Lugu, park u Bistracu, park u Langovoj te parkovi Mojmir i Tisa u Perkovčevoj.

S kojim drugim institucijama surađujete po pitanju zaštite ovih područja?

Najveće područje kojim upravljamo je Park-šuma Tepec-Palačnik-Stražnik. Radi se o području u vlasništvu Republike Hrvatske, kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o. - Šumarija Samobor, s kojima imamo dobru suradnju. To područje je omiljeno šetalište i prostor za rekreaciju Samoboraca, a Tepec i Stari grad su nezaobilazna atrakcija za turiste. No, područje je potrebno revitalizirati i vratiti mu stari sjaj. Moram istaknuti i ulogu Udruge Oživljena povijest Samobora, koja potiče i rado se uključuje u sve oblike suradnje, u stručnom smislu kroz istraživanje i poznavanje povijesti i tradicije Samobora te organiziranjem i sudjelovanjem u manifestacijama (Majales) i radnim akcijama (Zelena čistka).

Već nekoliko godina intenzivno radite na vraćanju starog sjaja upravo Anindolu. Što se sve radi i kako će se taj prostor urediti?

U travnju 2017. godine Javna ustanova kao nositelj, Grad Samobor i Turistička zajednica Samobor kao partneri, prijavili su projekt Multifunkcionalna obnova dijela Park-šume Tepec-Palačnik-Stražnik - Aninog perivoja, s ciljem postizanja očuvanja prirodne baštine, edukacije posjetitelja i turističkog razvoja Samobora i okolice, a kroz projekt "Vraćanje starog sjaja" i na Poziv za dostavu projektnih prijedloga "Promicanje održivog razvoja prirodne baštine". Glavni cilj projekta je povećanje privlačnosti, obrazovnog kapaciteta te uspostava upravljanja posjetiteljima na području Anin-perivoja. Vrijednost projekta je 16.156.000 kuna, od čega Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj sufinancira 75% prihvatljivih troškova. Krajem rujna zaprimili smo obavijest Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) da je projektni prijedlog "Vraćanje starog sjaja" uspješno prošao 1. fazu, tj. administrativnu provjeru, te se naš projekt upućuje u 2. fazu postupka dodjele bespovratnih sredstava, tj. na provjeru prihvatljivosti projekta i ocjenu kvalitete. Konačni rezultati 2. faze očekuju se do kraja 2017. godine. Moram istaknuti da bez podrške Grada Samobora, koji je sufinancirao projektnu dokumentaciju, geotehničke istražne radove nosivosti tla i glavni krajobrazno-arhitektonski projekt u iznosu od 209.000 kuna, Javna ustanova ne bi bila u mogućnosti prijaviti ovaj projekt.

U iščekivanju rezultata za projekt obnove Anin-perivoja, u suradnji s Udrugom Oživljena povijest Samobora, Javna ustanova priprema projektni prijedlog za uređenje poučne staze na Stražniku. Planirano je oživjeti i to područje, za početak uz radnu akciju, a zatim i prijavom na program Ruralnog razvoja i Mjeru 8.5.2. "Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture".

Neka od tih zaštićenih područja su u privatnom vlasništvu. Što ustanova može učiniti kada vlasnici ne mogu ili ne žele brinuti za svoj okoliš?

Za održavanje zaštićenih područja odgovorni su zapravo njihovi vlasnici. Javna ustanova redovito obilazi zaštićena područja, surađuje s vlasnicima u stručnom smislu, a uključujemo se i kod hitnih intervencija. Najvažnija je sigurnost ljudi. To se osobito odnosi na spomenike parkovne arhitekture, npr. park u Langovoj, gdje smo imali sanacijsku sječu i čišćenje terena, kao i uklanjanje opasnih grana i stabala u parku u Lugu nakon nevremena.

Koji dijelovi na području Samobora su posebno ugroženi?

Jedno od najugroženijih zaštićenih područja je Posebni botanički rezervat Brežuljak kod Smerovišća. Nalazi se uz rub kamenoloma u Smerovišću, a najznačajnije biljke u vrijeme proglašenja rezervata, 1963. godine, su bile mala sapunika (Saponaria bellidifolia), koja je tercijarni relikt, te samoborska, tj. brdska gromotulja (Alyssum montanum ssp.). Nakon zajedničkog terenskog obilaska s Hrvatskom agencijom za okoliš i prirodu nađene su nove jedinke samoborske gromotulje, što je izuzetno važan nalaz obzirom da se smatralo da je gotovo izumrla. Posebno priznanje za brigu o samoborskoj gromotulji pripada našoj Samoborki, biologinji Barbari Žitković.

U suradnji sa Speleološkim klubom Samobor na području Samobora provodi se i monitoring speleoobjekata. Nažalost, velik problem i dalje ostaje bacanje otpada na području Medjama u naselju Dubrava. U 2017. smo izradili geodetski situacijski nacrt Medjama te se tijekom iduće godine planira izrada prijedloga stručne podloge za zaštitu ovog jedinstvenog geomorfološkog spomenika prirode.

Krajem 2016. godine Uprava za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliše i energetike prihvatilo je zamolbu Javne ustanove Zeleni prsten da se ispravi naziv zaštićenog područja iz Otruševečka špilja u Grgosova špilja. Tako je nakon četiri desetljeća svima poznata Grgosova špilja i službeno dobila taj naziv. To je svakako i potvrda doprinosa i priznaje Josipu Grgosu, koji je otkrio špilje i uredio ih za posjet.

(Samoborske novine)

 

Martina Glasnović, ravnateljica Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije

Arhiva 2024

2023

2022

2021

2020

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002