Zamjenik gradonačelnika Željko Stanec
Osigurano kupanje na Hidropatskom, a gradit će se i dva nova rotora
Već skoro pola godine je iza nas. Prošli su i lokalni izbori, na kojima su Samoborci odmah u prvom krugu potvrdili staro vodstvo i tako izrazili zadovoljstvo svime do sada učinjenim u našem gradu, kao i smjerom u kojem se Samobor razvija. O tome što sve građani mogu očekivati do kraja godine po pitanju komunalne infrastrukture, koje probleme treba riješiti i kako školarci mogu provesti ljetne praznike u svojem gradu, govori zamjenik gradonačelnika Željko Stanec.
Ljeto je pred nama. Što sve samoborski školarci i građani mogu planirati ljeti, a posebno nas zanima najavljeni Ljetni sportko, odnosno bazeni na Hidropatskom. Je li postignut dogovor s tvrtkom Nakus o korištenju bazena tijekom ovog ljeta?
Što se tiče Ljetnog sportka, Grad Samobor je, uz ostale sportske i zabavne programe za naše učenike, i ove godine osigurao korištenje bazena na Vugrinščaku. Ugovor su potpisali Samoborski školski športski savez i tvrtka Taborec za razdoblje od 16. lipnja do 1. rujna ove godine. Bez obzira što Grad Samobor vodi sudski spor s koncesionarom, tvrtkom Nakus d.o.o., tvrtka Taborec u sastavu je Nakusa i s njome je postignut dogovor. Bazene u jutarnjim satima mogu koristiti djeca, a kasnije i svi ostali Samoborci i njihovi gosti.
Iz Vlade najavljuju zakon prema kojem će se se cijena prikupljenog otpada u kućanstvima u cijeloj državi obračunavati prema njegovoj količini. Što to znači za naš Komunalac i u konačnici za građane Samobora?
Temeljem ove odluke i zakona, koji će tek stupiti na snagu, radi se o prikupljanju i odvajanju mješovitog komunalnog otpada, za koji će se obračun raditi temeljem njegove mase ili, što je važno napomenuti, njegovog volumena. U Gradu Samoboru se već od 2010. godine komunalni otpad organizirano prikuplja, odvozi i obračunava temeljem volumena. Dakle, već onda smo predvidjeli što će se dogoditi u budućnosti i zato je naš Grad, što se toga tiče, već zadovoljio zakonski okvir što se tiče gospodarenja mješovitim komunalnim otpadom.
Što točno podrazumijeva volumen otpada koji se obračunava?
Volumen se odnosi isključivo na volumen kanti koje se koriste, a u našem gradu su za domaćinstva one od 80, 120 ili 240 litara, a za višestambene objekte imamo kontejnere od 1100 litara. K tome, već niz godina Komunalac organizira prikupljanje glomaznog otpada, o čemu su građani na vrijeme obaviješteni i zaista mogu sav svoj glomazni otpad zbrinuti besplatno.
U kojoj fazi je projekt dodatnog razvrstavanja i odvajanja otpada?
Puno smo o tome pričali i s time se počelo već prije skoro dvije godine, kada su postavljeni prvi podzemni kontejneri na samoborskoj tržnici. Na početku je bilo poteškoća, jer su građani, svjesno ili iz neznanja, bacali i miješali otpad u te različite kontejnere. Nakon toga krenulo se u akciju naziva Zavrtimo otpad, najprije za višestambene objekte i gradske ustanove, s četiri zasebne kante za pojedini otpad, a koje onda odvozi poseban kamion u kojem se otpad ne miješa i vozi na reciklažno dvorište. Po taj razvrstani otpad dolaze tvrtke koje se bave recikliranjem određene vrste otpada, no za sada je plaćanje regulirano samo za papir, dok za odvoz stakla, plastike i ostalog otpada Komunalac plaća tim tvrtkama prijevoz.
Što je s najavljenom sortirnicom na Trebežu?
Sve ovo što sam spomenuo zapravo je uvod u početak gospodarenja komunalnim otpadom u Samoboru. U pripremi je projekt koji bi zaokružio tu cjelinu, a to znači najprije izgradnju sortirnice i kompostane na Trebežu, za koje je prostor predviđen uz sam deponij koji je saniran 2016. U prvoj fazi izgradila bi se kompostana, čime bismo nakon izgradnje dobili kompost za uređenje zelenih površina, a višak bismo mogli plasirati i u prodaju, nakon čega slijedi i izgradnja sortirnice.
To je druga faza, jer ne možemo biti posve sigurni da sve što je već prije odvojeno zaista samo plastika, staklo, papir ili metal. Sortirnicom dobivamo 100% čistu sirovinu, koja ima svoju komercijalnu vrijednost na tržištu.
U planu je i rješavanje nekih još uvijek problematičnih prometnih čvorišta u Samoboru. Koja su to i kada i kako će se rješavati?
Samobor je već do sada dio prometnih problema riješio izgradnjom rotora, što se pokazalo zaista dobrim rješenjem za prometne gužve koje nastaju u određenim periodima tijekom radnog dana, ali i vikendima kada nam dolaze turisti. U planu su još dva ključna rotora – onaj na križanju Ulice grada Wirgesa i Gundulićeve na ulazu u grad, odnosno čuveni ipsilon, te onaj na križanju Ulice Matice iseljenika i Hebrangove. Što se tiče rotora na ipsilonu, u tijeku je izdavanje lokacijske dozvole, a prethodi joj rješavanje jedne privatne parcele koja se nalazi u obuhvatu tog rotora, dok je za rotor prema Bobovici napravljen idejni projekt. Sva dokumentacija za oba rotora predana je Hrvatskim cestama, koje su za njih i nadležene. Prema tome, sljedeće godine u planu je i rekonstrukcija stare "Betonske ceste" od malograničnog prijelaza u Bregani do novog Autobusnog kolodvora.
Robert Škiljan
- Registrirajte se za komentiranje
- Pregled komentara (0)