Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Razgovor: Matej Meštrović, pijanist i kompozitor, autor najboljeg albuma klasične glazbe za 2016. godinu po izboru renomiranog portala SoloPiano.com

Klasika se bori za opstanak

Našeg sugrađanina Mateja Meštrovića, kojeg u najkraćim crtama možemo opisati kao nadarenog glazbenika i kompozitora, poznavateljima klasične glazbe ne treba posebno predstavljati. Dovoljno je reći, onima koji to još ne znaju, da je Matej odrastao u glazbenoj obitelji pa njegovo glazbeno obrazovanje počinje već od 4. godine, a Muzičku akademiju u Novom Sadu upisuje sa 16 godina. Nakon povratka u Hrvatsku posvećuje se komponiranju, a posebice ga u tome zanima i primjena novih tehnologija u klasičnoj glazbi.

Njegov izniman i raznolik glazbeni opus dostupan je na svim relevantnim internet portalima, a jednako tako otvoreno i pristupačno nam je za Glasnik odgovorio na nekoliko pitanja.

Nagrada portala SoloPiano.com za najbolji album klasične glazbe, koju je dobio Vaš autorski album My Face Music Book, vjerojatno je i Vas iznenadila. Koja je njezina stvarna "težina" u krugovima klasičara općenito, ali i suvremenih skladatelja poput Vas?

Osobno mi kao kompozitoru svako priznanje znači neizmjerno puno. Jer, danas u poplavi svih mogućih glazbenih stilova klasična glazba se na neki način bori za opstanak. Utoliko mi ova nagrada, pogotovo zato što dolazi sa specijaliziranog američkog portala vezanog samo za solo klavir, znači jako puno. Osim toga, iskustvo me do sada naučilo da svaki napredak u životu otvori neka nova vrata, za koja niti ne znamo da su se u tom trenutku otvorila.

Klasična glazba je kroz "crossover" pridobila brojne nove slušatelje. Što mislite o tome – je li to dobro ili taj način predstavljanja klasika nosi u budućnosti možda i neke druge, ne tako dobre, konotacije?

Danas je došlo vrijeme obrada. Ono što je meni najvažnije je koliko su te obrade kvalitetne. Termin "crossover" kod nas ima uglavnom negativne konotacije. Međutim, "crossover" je i Barcelona s Queenom, što je po meni jedno od takvih vrhunskih djela. Zato mi je teško odgovoriti što prije - da li original ili kvalitetna obrada. Ono što nikako u svemu tome ne volim i ne prihvaćam je obrada koja uključuje "podloženu" ritam mašinu ispod originalnog djela klasične glazbe.

Što i na čemu trenutno radite?

Ovih dana u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu radim s dvojicom sjajnih kolega - Matijom Dedićem i Hakanom Ali Tokerom iz Istanbula, gdje snimamo moju autorsku obradu Vivaldija, radnog naslova "4 godišnja doba za 3 klavira", za najveću izdavačku kuću na svijetu NAXOS. Izlazak CD-a na svjetsko tržište zakazan je u 8. mjesecu ove godine. To je projekt od kojeg očekujem jako puno, budući da kompletan mix, mastering, dizajn CD-a, distribuciju i marketing rade zaista najveći profesionalci na svijetu upravo u prodručju klasične i jazz glazbe. Budući da se radi o iznimno velikoj produkciji, ovo snimanje nikako ne bi bilo moguće bez podrške MSU-a, Eurounita iz Čakovca, koji su dopremili tri najbolja koncertna klavira za snimanje, i tvrtke SBS iz Samobora. Ovim putem im od srca zahvaljujem.

Razmišljate li o tome da se u budućnosti posvetite prenošenju svog bogatog znanja i iskustava budućim mladim glazbenicima?

Da, definitivno razmišljam o tome. Tim više što sam za računalom, jednako kao i za klavirom, već 30 godina paralelno. Ništa se danas ne može bez računala. Naša djeca obožavaju računala. I glazba se danas radi na računalu. No, bez teorije, poznavanja instrumenata, osnova glazbe, harmonije i svega ostalog, računalo ne može samo stvarati glazbu. To su područja u kojima imam veliko iskustvo i rado ću ga prenijeti djeci.

Slijedi pitanje koje nije vezano uz ovaj povod, ali zanima samoborsku javnost – zašto je došlo do prekida suradnje s udaraljkašima iz SUDAR Percussiona?

Postoje situacije u životu kada dođe vrijeme da ljudi krenu odvojenim putevima. Naša suradnja, dok je trajala, bila je sjajna, no u jednom trenutku došlo je do razilaženja u viđenju daljnjeg zajedničkog djelovanja, kako u glazbenom, tako i u poslovnom smislu.

Ja od najmanjih nogu živim glazbu, kod mene glazba ne poznaje granice i važno mi je da kao kreativac i kao slobodni umjetnik mogu letjeti kroz glazbene svjetove nesputano. Kreativnost u mojem životu zauzima najvažnije mjesto, a da bih bio kreativan potrebna mi je sloboda. Odlučivši se za život slobodnog umjetnika ja sam si tu slobodu priuštio, možda i nauštrb financijske sigurnosti. Važno mi je da mogu raditi samostalno i graditi projekte koji su mi kreativno izazovni, uz, ako je moguće, zadovoljavajući financijski efekt.

M.K.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)