Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Renata Glojnarić, izvršna direktorica Samoborske glazbene jeseni i umjetnički ravnatelj Srećko Bradić

Iako otežano, nastavljamo istim tempom!

4. listopada počinje 39. izdanje Samoborske glazbene jeseni, koja se u posljednjih desetak godina etablirala među najznačajnije glazbene priredbe u Hrvatskoj. Entuzijazmom organizatora, stalnim inovacijama i uvrštavanjem u program novih sadržaja, izrasla je u glazbeni festival internacionalnog značaja i dometa.

No, kako Samoborska glazbena jesen djeluje u realnim društvenim okvirima i okolnostima, naziru se i mogući organizacijski problemi.

O svemu tome razgovarali smo sa Srećkom Bradićem, umjetničkim ravnateljem i Renatom Glojnarić, izvršnom direktoricom priredbe.

Kreće 39. Samoborska glazbena jesen. Ima li ih i koje su promjene u njenom ovogodišnjem izdanju?

- Bradić: Uvijek se trudimo napraviti neki kvalitativni iskorak, a ove smo godine dobili zaista izvrsne i kvalitetne izvođače svjetske reputacije. Na samom otvaranju u goste nam dolaze Stefan Milenković i Aleksandar Kalajdžić sa Simfonijskim orkestrom Hrvatske radiotelevizije. Spomenut ću i Arditi Quartet, koji će nas počastiti sa čak dva koncerta, 6. i 7. listopada, a da približim njihovu kvalitetu reći ću da su oni "svjetski broj 1" za suvremenu glazbu. Nama je velika čast ugostiti ih u Samoboru, jer znamo da oni "izgaraju" na svojim koncertima i doslovce, kako bi mi glazbenici rekli, "jedu svoje instrumente".

- Glojnarić: Dodala bih još samo da Arditi Quartet ove godine slavi svoju 40. obljetnicu i da su do sada svirali u najvećim i najslavnijim dvoranama širom svijeta. Zaista je velika čast što će u Samoboru odsvirati dva koncerta, jer su posljednji puta u Hrvatskoj svirali prije 12 ili 13 godina na Biennalu.

- Bradić: Arditi Quartet su i integralni dio našeg natjecanja. Ove godine na natječaj New Note za najbolju kompoziciju pisanu za gudački kvartet stiglo je čak 85 partitura iz cijelog svijeta, što je izuzetan broj. Dodijelili smo dvije druge nagrade, a ta djela bit će praizvedena upravo na drugom koncertu Arditi Quarteta, uz svečanu dodjelu nagrada kompozitorima.

- Glojnarić: Treba reći da je New Note jedino natjecanje takvog tipa u Hrvatskoj, međunarodnog je karaktera, a žiri je sastavljen od svjetski priznatih glazbenih stručnjaka i umjetnika. Sam natječaj je anoniman pa ne postoji mogućnost za bilo kakvu pristranost ili lobiranje, jer tek nakon što žiri odluči o nagradama, tada se otvaraju omotnice s imenima kompozitora.

Tko su članovi žirija?

- Glojnarić: Iz Hrvatske su to dr. Davorin Kempf, profesor na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji i ugledan skladatelj, i Srećko Bradić kao umjetnički ravnatelj Glazbene jeseni, zatim Dušan Bavdek, tajnik Društva skladatelja Slovenije, Irvin Arditi kao predstavnik Arditi Quarteta i akademik Nikša Gligo. Inače, imali smo i engleskog predstavnika, maestra Aluna Fancisa, ali se razbolio i nije prisustvovao žiriranju.

Kako stojite s finacijama? Bilo je i nekih problema oko prostora...

- Bradić: Situacija je financijski, znamo svi, jako teška. Kao umjetnički ravnatelj divim se organizatoricama, Renati i Jasmini, koje uspijevaju sve to izvesti i financijski pokriti, a da nijedan umjetnički segment i kvaliteta ne trpe. Jako smo se trudili da dobijemo, a i dobili smo direktan prijenos otvaranja Samoborske glazbene jeseni na HRT-u, ali zbog neadekvatnog prostora to je tehnički jednostavno nemoguće izvesti i moralo se odustati. Stoga je nužno da se i na široj razini, a pritom ponajprije mislim na Samobor, ozbiljno počne razmišljati o tome što napraviti s ovakvom dvoranom, jer Samoborska glazbena jesen je prerasla naše lokalne okvire, njezin značaj je puno širi. No, nije to samo nama problem, jer ni druga društva i orkestri nemaju gdje nastupati.

Što je s prostorom i koncertima u franjevačkoj crkvi?

- Glojnarić: Naša dugogodišnja dobra suradnja traje i dalje i dio koncerata će biti održan u crkvi, no, ove godine nam nisu dozvolili televizijsko snimanje. Pokušali smo to organizirati u kino dvorani, ali nakon što je dvoranu pregledala ekipa tehničkih stručnjaka iz HRT-a, zaključili su da jednostavno nema uvjeta. Ne treba naglašavati koliko bi nam značio direktan TV prijenos.

Zašto se više ne dozvoljava snimanje u franjevačkoj crkvi? Koji je razlog?

- Bradić: Treba reći da smo s franjevcima godinama imali zaista dobru suradnju i uvijek su nam izlazili u susret. Ta suradnja traje i dalje. No, ove godine je tako, ali bit će snimljena tri koncerta koja će se održati u crkvi sv. Anastazije.

Obzirom da je otvorenje u kino dvorani, hoće li se za tu priliku dvorana ipak malo urediti?

- Glojnarić: Gradska uprava i novi pročelnik Juro Horvat najavili su uređenje kino dvorane i mi se tome jako veselimo, ali ne znamo točno kada će to biti. Ove godine je tako kako je.

Robert Škiljan

SVJETSKI MEDIJI O ARDITI QUARTETU

Ovo se može opisati jednom riječju: neumorno. Ne samo činjenica da Irvine Arditti već četiri desetljeća vodi gudački kvartet te predstavlja stotine novih

djela, već i njihova 40. obljetnica postojanja. Bio sam očaran; prvenstveno tehničkom izvrsnošću njihova sviranja i strašću koju ovaj kvartet unosi i u najzamršenije moderno djelo, ali i time koliko djela iz sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća sada zvuče kao poznati klasici.

The Times, travanj 2014.

Čak i cijeli dan pun koncerata, s tri programa i 15 djela, od čega tri praizvedbe, nije bio dovoljan da nam otkrije sva dostignuća kvarteta Arditti u

protekla četiri desetljeća i kako bi povijest ove umjetničke forme bila sasvim drugačija bez njih.

The Guardian, travanj 2014.

40. obljetnica kvarteta Arditti, Milton Court: “parada čuda”.

The Telegraph, travanj 2014.

Izvedba ovog kvarteta bila je očaravajući prikaz potpuno fokusiranog i duboko angažiranog uvjerenja.

Boston Globe, ožujak 2014.

Polovica onoga što je Arditti ovdje učino činilo se fizički nemogućim. Ipak, izgleda da je moguće.

LA Times, ožujak 2014.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)