Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Ivančica Pogrmilović, umjetnička voditeljica FA Mladost o 40 godina djelovanja ansambla

Godina u znaku jubileja

Folklorni ansambl Mladost djeluje u Samoboru neprekidno od 1972. godine, a izrastao je iz Folklorne grupe KUD-a Iskrice pri Osnovnoj školi Samobor. Kroz ansambl je prošlo nekoliko stotina plesača-pjevača i svirača i sve te godine ansambl je imao niz zapaženih nastupa u zemlji i inozemstvu. O djelovanju FA Mladost u njegovih 40 godina razgovaramo s umjetničkom voditeljicom Ivančicom Pogrmilović.

Ove godine FA Mladost obilježava 40 godina rada. Vjerojatno je najljepše prisjetiti se svih generacija koje su prošle kroz ansambl?

Ne samo prisjetiti se, nego i raditi ponovno s nekima od njih. Kako bismo što bogatije obilježili 40. obljetnicu, krajem prošle godine u ansambl se vratio dio veterana. Već su nastupili na dva koncerta pa je tako cijela priča oko 40. godišnjice dobila novu dimenziju, jer s nama su opet plesači i plesačice koji su tu bili među prvim generacijama. Moram istaknuti da je u ansamblu divna atmosfera, jer su se izmiješali iskustvo i mladost. S obzirom na ime ansambla, znamo se našaliti da smo po godinama nikad stariji, a zapravo nikad mlađi, što se osjeti na svakom koncertu i na svakoj probi. Već smo imali puno događanja – nastupili smo po prvi puta i na Svjetskom danu plesa, što mi je jako drago, jer je u njemu i folklor našao svoje mjesto kao preteča tog pokreta uz glazbu, a nastupili smo kao gosti i na godišnjem koncertu Folklornog ansambla KUD-a Petar Zrinski u Vrbovcu. Treba spomenuti i nastup s našim gostima iz Vukovara na Trgu kralja Tomislava dan poslije cjelovečernjeg koncerta, zatim nastup na otvorenju atletskog mitinga, a u povodu Dana Europe, te jednosatni nastup na Proljetnom sajmu u Samoboru.

Imali ste 6. lipnja i veliki koncert u kino dvorani POU Samobor?

Najveće događanje do sada, u jubilarnoj godini, bio je dvosatni koncert na kojem su nastupile sve aktivne generacije u ansamblu. To su zapravo tri plesne ekipe – od najmlađih (djeca od 6 do 12 godina), zatim omladinski ansambl, te ekipa veterana, koja je već sudjelovala u četiri koreografije. Tu je i naš tamburaški sastav koji prati sve plesne ekipe. Znači, na sceni je bilo više od 80 "mladostaša". Na koncertu gosti su nam bili folkloraši iz HGKUD Dunav iz Vukovara. Naša dugogodišnja praksa je da svake godine na barem jednom od dva cjelovečernja koncerta ugostimo neki ansambl. Krajem godine planirano je naše gostovanje u Vukovaru. To je početak suradnje za koju se nadam da će prerasti u nešto više.

Inače, tijekom godine u planu su još i promenadni koncerti, subotnje ili nedjeljne matineje na Trgu Matice hrvatske. Želimo oživjeti taj trg, da ne bude samo šetnica, jer je prirodna pozornica i idealan je za ovakve aktivnosti. Te matineje imali smo tijekom lipnja, a nastavit ćemo ih u rujnu i listopadu. Mislim da je to akcija koja će skrenuti pozornost na naš rad i aktivnost, jer ovakva događanja široj javnosti pokazuju čime se bave mladi ljudi. Naime, rad s mladima na ovakav način sigurno je najbolja preventiva. Samobor je nedavno proglašen najsigurnijim gradom u Hrvatskoj, a ja mislim da svi mi koji radimo na nekim društvenim, kulturnim i sportskim aktivnostima, imamo pravo vjerovati da dio tih zasluga pripada i nama. To mogu reći iz iskustva rada svih ovih godina u FA Mladost. Mladi ljudi koji su se bavili sviranjem, plesom, pjevanjem, sportom rijetko kreću krivim putem u životu, jer od početka se susreću s pravim sustavom vrijednosti.

Upravo želimo potencirati da okupljate mlade ljude i da je uz rad i nastupe usađivanje tih pravih vrijednosti jedna od značajki za koju zaslužujete pohvale.

Mi radimo s djecom od najranije dobi, od vrtićke igraonice. To je segment odgoja koji je izrazito bitan, osobito kada se zna da se u školama sve manje bave odgojem, jer su nastavni programi prenatrpani. Često se upozorava da osnovne stvari trebaju krenuti iz obitelji. I mi kažemo da je to tako, ali kada djeca dođu u dob kada nisu vezana samo uz obitelj, kada krenu tražiti i druge primjere i idole, tada je najvažnije da imaju pozitivne primjere i uđu u grupe koje nešto pozitivno stvaraju i rade. Na našim probama usađuju se osnovne kulturne vrijednosti, ali i znanja. Cilj nije samo da članovi dođu i nauče korake nekog plesa, već i da znaju odakle potječe taj ples, kako je nastao i slično. Važno je učenje i druženje, jer folklor je skupna aktivnost pa djeca kod nas moraju naučiti dijeliti, podržavati jedni druge, naučiti se kompromisima. Ako smo 40 godina opstali uz ovo brojno članstvo, onda mislim da sve to skupa nešto i vrijedi.

Mislim da je važna Vaša uloga i u oživljavanju zaboravljenih igara i tradicije?

Folklor je tradicija. Ljuti me kad se neprimjereno ponašanje navijača i divljaštvo bilo koje vrste komentira sintagmom: "Sve je to dio folklora"! Folklor je širok pojam, ali kod nas on znači nešto drugo. To je čuvanje dobrih narodnih običaja i tradicije. Zato mi s djecom od najmlađe dobi radimo na tome. Moramo ih podsjetiti što je to igra, jer sada su to već generacije asfalta i video igrica pa ih se ponekad zaista mora učiti kako se igrati. No, brzo se u njima probude prava djeca i instinktivno se počnu sama igrati, upoznavati osnove dijalekata, naše legende, kao i tradicijska glazbala. Sve je to dio baštine koju se trudimo očuvati. Vodimo brigu i o tome da publiku naučimo raznovrsnosti našeg foklora, jer u Hrvatskoj gotovo svako selo ima svoju specifičnost - bilo u nošnji, načinu pjevanja ili plesnom pokretu. Mislim da je sreća što se u zadnje vrijeme situacija ipak mijenja. I ja se u posljednje vrijeme bavim mikrozonama, tj. izvlačenjem dokumenata o manjim i nepoznatijim stvarima. Svi znamo za bećarac i drmeš pa prosječni gledatelj misli da je to sve od folklora. No, onda nađete zapise iz sela s tridesetak stanovnika na samoj obali Save u kojem istraživači pronalaze dvjestotonjak starinskih napjeva. Išla sam tragom tih istraživanja i ponosna sam što smo u program uvrstili i takvu točku, koja obogaćuje našu scenu i kulturnu ponudu te izvlači iz zaborava ono što se ne smije zaboraviti.

A sada jedno praktično pitanje. Kako rješavate pitanje opreme?

Bez obzira na skromna sredstva koja imamo, u zadnjih dvadesetak godina trudimo se da svake godine pribavimo nešto opreme, bilo da je sašijemo ili nabavimo na terenu. To je jako teško, jer originalni primjerci puno koštaju. Nama po koreografiji treba otprilike 20 nošnji, a na koncertu imamo 12 koreografija pa onda možete izračunati koliko nam nošnji treba. Imamo sreću što imamo dobru suradnju s kolegom Miličevićem iz Folklornog ansambla Turopolje, koji sam izrađuje narodne nošnje i ima bogat fundus pa nam pomaže i posuđuje ono što nemamo. Sada imamo 7 do 8 koreografija za koje imamo vlastitu opremu. Trudimo se svake godine kompletirati jednu koreografiju pa je tako koncipiran i program na koncertima. Inače, svojedobno sam predlagala da i Grad Samobor svake godine uloži sredstva za nabavu nošnji, kako bi se nabavio fundus za sva društva na području Samobora, a on bi se kasnije sam mogao održavati, kao što funkcionira posudionica u Zagrebu, kada se svaka posudba naplaćuje. Tako smo i mi u Samoboru mogli imati vlastitu posudionicu, u kojoj bi se čuvale i održavale nošnje. Na taj način bi samoborska društva besplatno posuđivala nošnje, a fundus bi se mogao održavati i obogaćivati sredstvima koja bismo dobili naplaćivanjem posudbe društvima van samoborskog područja.

Što je planirano za proslavu obljetnice?

Sada odlazimo na malu ljetnu turneju i tjedan dana bit ćemo u Sv. Filipu i Jakovu, gdje omladinski i stariji ansambl imaju dva cjelovečernja koncerta. I tamo ćemo, a osobito po povratku, raditi na novom CD-u, koji planiramo promovirati na jesen prilikom proslave Dana grada Samobora. U rujnu i listopadu planiramo nekoliko promenadnih koncerata te cjelovečernji koncert u Dugoj Resi. Završna proslava i svečani koncert u planu su u prvom tjednu prosinca, koji je zapravo naš tradicionalni termin za godišnji koncert. Nadam se da ćemo za taj obljetnički koncert izdati bilten u kojem ćemo objaviti popis svih dosadašnjih članova pa pozivam ovom prigodom sve one koji su bili u ansamblu ili znaju nekog tko je bio da nam se slobodno jave kako nikoga ne bismo zaboravili.

Kako se svi zainteresirani mogu uključiti u proslavu 40. obljetnice rada, kome se mogu javiti?

Svi koji se žele priključiti organizaciji proslave, od rujna, svake srijede i petka od 18 i 30 do 22 i 30 bit ćemo u našim prostorijama i svatko tko nam se želi pridružiti s idejom ili željom da pridonese može u tim terminima navratiti.

M.Šipuš

Mi vam nesemo ljepi dar

Na tradicionalnom koncertu (održanom 6. lipnja u velikoj kino dvorani POU Samobor) FA Mladost se predstavio s 12 koreografija, obuhvaćajući žetvene običaje, pjesme i plesove zaprešićkog kraja, dječje pjeme i plesove Međimurja, potom Donje Letine, Bilogore, Jezera na otoku Murteru, uz praizvedbu pjesama i plesova iz Like. U nastavku su slijedili pjesme i plesovi te dječje igre iz Valpovštine. U realizaciji programa sudjelovali su umjetnička voditeljica Ivančica Pogrmilović, vokalni pedagog Bojan Pogrmilović, voditelj orkestra Natko Gaberc, asistentica za ples i pjevanje Jana Pogrmilović te voditeljica garderobe Tatjana Foršner. Koreografkinja gotovo svih točaka je Ivančica Pogrmilović, a glazbene obrade potpisuju Dražen Varga i Duško Topić. Gosti koncerta bili su članovi Folklornog ansambla HGKUD Dunav iz Vukovara, koji su prikazali stare splitske plesove i pjesme i plesove Slavonije.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)