13.06.2012.

Članovi BBK Krpelj na putu na 30. Olimpijske igre

U 30 dana 3000 km do Londona

Članovi BBK Krpelj na putu na 30. Olimpijske igre

Članovi Biciklističkog kluba Pedalinac krenuli su prije četiri godine biciklima na Olimpijske igre u Peking, a ove godine kreću put Londona. Njima će se ovaj puta pridružiti i članovi samoborskog Brdsko biciklističkog kluba Krpelj Željko Vlahović i Tomislav Barbić te predsjednik kluba Hrvoje Vešligaj, s kojim smo i razgovarali.

Kako je došlo do suradnje i kako ste se odlučili na ovaj pothvat?

Čitali smo dnevnik Pedalinaca, tj. Mladena Gaćeše i Marka Mitića, kada su išli u Peking i uživali u tome. "Krive" su tu i neke knjige poput Samo nek se kreće, Davora Rostuhara, te je nastao plan da i mi jednog dana odemo na sličnu turu. Logičnim slijedom oni su odlučili napraviti grupni odlazak u London pa su i nas pozvali da im se pridružimo, jer smo u međuvremenu stupili u kontakt, upoznali, vozili po Žumberku i zajedno organizirali prezentaciju njihova putopisa do Pekinga u samoborskoj knjižnici. Tako će tri člana našega kluba s njima u London.

BBK Krpelj je još mlad klub pa je ova suradnja i dodatna promocija kluba?

Osnovani smo 1. siječnja 2011., no neslužbeno djelujemo od 2009. godine. Nastali smo totalno spontano, okupili su se lokalni biciklisti - rekreativci, vozili smo zajedno po šuma, a nakon tih tura skidali krpelje sa sebe te smo se spontano nazvali i krpelji. Sada radimo vikend i tjedne vožnje, posjećujemo lokalna izletišta po Samoborskom gorju i Žumberku.

Pamtimo akcije okupacije Japetića i Slanog Dola pa bismo se mogli našaliti i reći da sada idete okupirati i London.

Da, ali ne u tolikom broju. Za sada je u planu da nas dvadesetak krene prema Londonu, a put će trajati 30 dana po 100 kilometara dnevno, ukupno 3000 km. Planiramo krenuti 25. lipnja, na Dan državnosti. Mi ćemo iz Samobora krenuti u 7 ujutro s Trga kralja Tomislava te se pridružiti Pedalincima u Zagrebu na Trgu Dražena Petrovića, odakle u 8 i 30 svi zajedno planiramo krenuti na prvi dio rute prema Mađarskoj.

Koliko sam vidio plan puta, cilj nije najkraćom rutom do Londona, već obići što više zemalja i na taj način promovirati Hrvatsku i biciklizam?

Točno, ruta nije najkraća. Prvo idemo prema Mađarskoj te ćemo se kod Budimpešte spojiti na EUROVELO 6, biciklistički koridor koji povezuje Atlantski ocean i Crno more. Iz Budimpešte idemo prema Bratislavi, a potom prema Beču i Baselu, onda idemo sve do Strasbourga, Bruxellesa i belgijske luke Ostende. Tamo ćemo prijeći kanal trajektom do Dovera te nastaviti pedalirati do Londona, u koji ćemo stići uoči početka igara.

Kakve su pripreme kada se kreće na ovako duže putovanje?

Vozimo se redovito, vikendom pogotovo. Tih 100 km dnevno do Londona nije puno, ali je u kontinuitetu, pa se osjeti u nogama i leđima. Pripremamo se tako da vozimo uglavnom po Samoborskom i Žumberačkom gorju, često do Svete Gere. Nastojimo se što više pripremati na brdu, kako bi se dobila snaga i izdržljivost. Onaj tko redovito pedalira treba mu mjesec ili dva da se pripremi za ovakvo putovanje.

Nekad je na ovakvim putovanjima teže sve pripremiti s one birokratske, papirnate strane. Kako je vama išlo?

Pripremamo se već pola godine i još je ostalo nekoliko logističkih stvari za riješiti. Mi ćemo svu opremu voziti na biciklima, od šatora, vreća za spavanje do osobnih stvari i rezervnih dijelova. Za svaki slučaj na putu će nas pratiti i servisno vozilo. No, kada krenemo bit će to znak da smo riješili 50% posla i da onda samo preostaje odvoziti to.

Kakav je plan u Londonu?

Cijelim putem spavat ćemo u kampovima pa tako i u Londonu. Tamo ćemo biti dva do tri dana i posjetit ćemo hrvatsku olimpijsku kuću. Nećemo se tamo duže zadržavati, jer London je skup grad, a za vrijeme Olimpijskih igara još je skuplji. Iz Londona ćemo se vratiti zrakoplovom, a bicikli idu natrag vozilom. Bila je želja vratiti se i biciklima natrag, ali nedostatak vremena i financija te poslovne obveze to jednostavno ne dopuštaju.

Treba naglasiti da članovi kluba nisu profesionalni biciklisti, već da im je ovo hobi i zadovoljstvo.

Možemo reći da smo malo žešći rekreativci. Uglavnom se vozimo po Samoborskom gorju pa možemo reći da smo "planinari na biciklima". S planinarima dijelimo staze, naravno, poštujući ih i čuvajući pri prolasku. I sami planinarimo, osobito zimi kada je malo teže voziti pa stoga što dijelimo isti prostor smatramo da mora postojati obostrana tolerancija. To, naravno, treba biti i u redovitom prometu.

Samobor je, zapravo, idealan za biciklizam i u nizini i u gorskom dijelu.

Samobor je položajem idealan. Sam grad je površinom malen, jer se šire područje biciklom može prijeći uzduž i poprijeko za 15-ak minuta. Zato je zabrinjavajuće kada vidimo koliko je automobila na cesti, jer u Samoboru se sve može obaviti biciklom. Vrijeme je krize, kada se pazi na svaku kunu, pa možemo preporučiti vožnju biciklom čak i do trgovačkih centara, jer vas košarica na biciklu ograničava da kupite manje i samo najpotrebnije. Tako štedite, a usput se rekreirate i vodite zdraviji život.

Budući da recesija ne jenjava, moglo bi biti sve više biciklista na ulicama. No, to s druge strane otvara i problem biciklističke infrastrukuture?

U vrijeme krize ljudi sve više pribjegavaju tom načinu prijevoza, jer je bicikl idealan za prijevoz do posla, do dućana, za rekreaciju. Naša je inicijativa da Grad Samobor krene izdvajati iz proračuna minimalna sredstva, nekih 0,5% proračuna i krene u uređenje staza i pripremu infrastrukture, jer je to i gospodarski isplativo za potrebe turizma i rekreacije. Kada se osigura infrastruktura građani će sigurno još i više koristiti bicikle. To vam je isto kao i s dječjim igralištima - ako ih nema, djeca se na njima ne mogu ni igrati, a kada ih uredite onda su ona na njima.

Što se infrastrukture tiče, mislim da dosta ljudi ne zna da postoji ta europska biciklistička transverzala?

Istina. Vani je biciklizam na znatno višoj razini nego kod nas pa su te zemlje uvidjele da je uređenje infrastrukture primarni cilj kako bi se bicilistima omogućilo sigurnije putovanje. I to ne samo putovanje do posla, gdje građanima država omogućava i porezne olakšice, jer cijelu Europu možete proći po biciklističkim stazama da se minimalno ili u niti jednom trenutku ne nađete na cesti i u prometu. Nadamo se da ćemo na putovanju napraviti dovoljno fotografija i sakupiti informacije da bi i našim vlastima prezentirali kako je to izvedeno i da ih potaknemo da naprave nešto slično. Ništa ne treba osmišljavati i projektirati od nule, jer sve već postoji kod susjeda. Samo treba vidjeti, pitati i prenijeti one dobre stvari kojima svi težimo, zar ne?

Za kraj, planira li se putopis o putovanju do Londona?

- Definitivno. Svakodnevno ćemo nastojati objavljivati kratak blog – dnevnik s puta, koji ćete moći pratiti na našim stranicama www.bbk-krpelj.com. Na kraju ćemo sve nastojati objediniti i napraviti dokumentarac o tome. A do onda, bicikle van, pozovite prijatelje i krenite. U društvu je lakše, a toliko neistraženih puteljaka i cestica čeka odmah iza ugla...

M.Š.

 

Članovi BBK Krpelj na putu na 30. Olimpijske igre

Arhiva 2012

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002