Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Zamjenik gradonačelnika Željko Stanec najavljuje intenzivnu građevinsku sezonu na području Grada Samobora

Sve prometnice dolaze pod ingerenciju Grada, a vodovod i dalje izvan gradske kontrole

S početkom svibnja na području Samobora bi u režiji Grada trebalo biti otvoreno nekoliko lokacija na kojima će dominirati građevinska mehanizacija. Naime, kreću radovi na prometnoj, vodovodnoj i odvodnoj infrastrukturi, a graditi bi se ovih dana trebalo početi i na prostoru bivše vojarne. Što je točno u planu, kako će konačno preuzimanje županijskih cesta utjecati na planove njihovog održavanja te zašto je potrebno biti oprezan prilikom najave radova na vodovodnoj mreži, pojasnio nam je zamjenik gradonačelnika Grada Samobora Željko Stanec.

Počnimo s onime što će uskoro biti najvidljivije, a to su radovi na prometnicama. Što nas čeka?

Što se tiče uređenja prometnica, najveća investicija u ovom razdoblju bit će radovi u Perkovčevoj ulici od Griča do Mirnovečke ulice. Radit će se preasfaltiranje kolnika i uređenje kosih parkirališta ispred OŠ Bogumila Tonija. Također, preasfaltirala bi se Svetonedeljska cesta od Mirnovečke do Perkovčeve, a zatim i Ulica kralja Petra Krešimira od Mirnovečke do ulice Grada Wirgesa. Ta je ulica i u programu pojačanog održavanja županijskih cesta, koje bismo trebali formalno preuzeti od 26. travnja, a sada smo u završnim dogovorima o preuzimanju sa Županijskom upravom za ceste, gdje nam je još samo ostalo neriješeno pitanje financijskog transfera novca za održavanje tih cesta.

Hoće li biti potrebno donositi posebne planove za uređenje cesta koje preuzimamo, a koje su do sada bile pod ingerencijom ŽUC-a?

Mi smo već u program za 2012. stavili i županijske ceste, ali smo računali da bismo ih trebali preuzeti od 1. travnja pa smo predvidjeli 8 milijuna kuna za realizaciju programa. S obzirom da se kasni otprilike mjesec dana s preuzimanjem, sredstva će ipak vjerojatno biti nešto manja, a moja je pretpostavka da bi najkasnije do 1. lipnja trebalo doći do preuzimanja županijskih cesta u punom smislu, jer ŽUC još nema akt o transferu financijskih sredstava prema Gradu Samoboru, odnosno prema TD Komunalac koje će biti nosioc svih radova na tim cestama, baš kao što je i nositelj pojačanog održavanja prometnica koje su pod ingerencijom Grada Samobora.

Znači li to da će Komunalac trebati dodatno opremiti, tehnički i kadrovski?

Radi se o tome da ćemo uz dosadašnjih 300-tinjak kilometara cesta dobiti pod ingerenciju dodatnih 200-tinjak. S jedne strane je to veliki plus, jer će Grad i Komunalac moći jednostavnije donositi svoje planove i programe te prioritete za rekonstrukciju i održavanje. Međutim, treba napomenuti da su preuzete ceste u dosta lošem stanju. Sigurno da 11,2 milijuna kuna, koliko je na godišnjoj razini ukupno predviđeno za ceste, djeluje kao puno novaca, ali kad uzmemo u obzir stanje tih svih cesta koje preuzimamo, onda ispada da to i nije baš tako velik novac za održavanje. Uglavnom, sigurno je da će Komunalac trebati pojačati, ne samo što se tiče radne snage, nego i sa strojevima, kako bi se mogao održavati standard koji je zakonom propisan za županijske ceste, kao i za one koje su do sada bile pod našom ingerencijom.

Preuzimanjem županijskih cesta dobili smo potpunu ingerenciju i nad projektom obilaznice kroz Otruševec i Jazbinu. Kakva je sada situacija s time, jer poznato je da je potrebno napraviti završni dio obilaznice?

Ove godine planirano je završiti svu projektnu dokumentaciju što se tiče obilaznice, a što se tiče same izgradnje tu je najveći problem rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i otkup zemljišta, jer se većinom radi o privatnom vlasništvu. Riječ je o otkupu teškom 7-8 milijuna kuna. Ove godine sigurno će biti gotova sva projektna dokumentacija i napravljen parcelacijski elaborat na temelju kojeg bi se onda u 2013. godini išlo u otkup ili zamjenu zemljišta.

Također, sada pod kontrolu Grada dolazi i kompletna Ulica grada Wirgesa, odnosno "betonka". Hoće li tu biti kakvih većih investicija u smislu dugo tražene biciklističke staze na potezu prema Svetoj Nedelji ili rekonstrukcije ceste u dijelu prema Bregani?

S obzirom na inicijativu građana i česte upite mi smo krenuli u pripremnu fazu rješavanja problematike biciklističke i pješačke staze uz "betonku" prema Svetoj Nedelji. Međutim, naišli smo na problem otkupa zemljišta, odnosno rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i kad smo sve stavili na papir došli smo do iznosa od 20-ak milijuna kuna za taj projekt. S obzirom na situaciju u proračunu taj se projekt jednostavno za sada mora prolongirati, ali stav je ove gradske uprave da se u neko bolje vrijeme mora krenuti u taj projekt. A što se tiče rekonstrukcije "betonke" u potezu prema Bregani, ona će se realizirati prilikom izgradnje Šmidhena. Naime, predviđena je rekonstrukcija u obuhvatu Šmidhena pa bi onda nastavno išla i rekonstrukcija prema Klokočevcu, odnosno Bregani.

Vratimo se još na održavanje cesta. Što će se konkretno raditi ove građevinske sezone od pojačanog, a što od redovnog održavanja cesta?

Možda samo da pojasnim da pojačano održavanje podrazumijeva kompletno preasfaltiranje određenih kolnika u određenoj dužini, a redovito održavanje je sanacija određenih rupa. Znači, radila bi se rekonstrukcija dijela Perkovčeve i Svetonedeljske ulice, rekonstrukcija i asfaltiranje Ulice Matije Gupca, spoj Ulice Franje Kuharića te prometno rješenje u Ulici Nikole Šubića Zrinskog zbog problema s pojačanim kamionskim prijevozom. To su neke od većih investicija iz programa izgradnje i rekonstrukcije prometnica, a u proračunu je osigurano 6,7 milijuna kuna za pojačano održavanje cesta, u čemu su obuhvaćene gotovo sve prometnice u svim mjesnim odborima temeljem njihovih planova i programa. Detaljno se popis radova po mjesnim odborima može vidjeti u Službenim vijestima Grada Samobora na našoj web stranici. Kompletno pojačano održavanje ide preko Komunalca, baš kao i pripremni radovi, a nedavno je završen i natječaj za dobavljače asfalta, gdje je najpovoljniji ponuđač s cijenom od 3,7 milijuna kuna bila tvrtka Hvar.

Kakvi su planovi što se tiče radova na ostaloj infrastrukturi u ovoj građevinskoj sezoni? Znamo da je tu najveća nepoznanica vodovodni sektor, jer tu nemamo ingerenciju nad sustavom.

Najveći je problem što vodovod nije pod ingerencijom Grada, nego je pod Holdingom, odnosno Vodoopskrbom i odvodnjom (ViO). Već smo prije dvije godine za razdoblje 2010. - 2012. godine sa ViO dogovorili određene programe, odnosno veće investicije, koje su se trebale realizirati na području Samobora, a to su izgradnja vodovoda Gradišće-Draganja Selo-Slani Dol, izgradnja vodovoda Cerina-Šipački Breg-Dragonoš i izgradnja vodovoda Rude-Črnec te izgradnja vodovoda za Vratnik. To su bile najveće investicije koje je Samobor u svom planu predao prema Holdingu, ali od tih investicija, izuzmemo li rekonstrukciju već postojeće mreže, u Gradu Samoboru nije napravljeno apsolutno ništa. To su naši najveći problemi. Na zadnjem sastanku s direktorom ViO Davorom Poljakom dogovoreno je da bi u ovoj godini trebalo doći do izgradnje vodovodne mreže u dužini od 3200 metara za Draganje Selo, izgradnje vodovoda za Črnec, rekonstrukcije mreže od nove sportske dvorane u Rudama u smjeru Samobora i rekonstrukcije u Kladju od Prigorske ulice do Baltinog jarka. Vrijednost tih investicija bi trebala biti oko 10 milijuna kuna. To nam je obećano i dogovoreno je da bi natječaji trebali biti gotovi do lipnja, a da bi realizacija počela od srpnja. Međutim, dok se ne krene u realizaciju ja osobno ne bih 100 posto bio siguran u to, jer smo se već par puta opekli s ViO. Naime, njihova je zakonska obaveza da sredstva od vodne naknade koju ubiru na ovom području, a radi se godišnje o 2,5 do 3 milijuna kuna, moraju uložiti u izgradnju nove vodovodne mreže. A oni su u 2011. godini uložili točno 142.000 kuna!

Razmišlja li se možda tome da se Grad i Holding "pozdrave" i odu svaki svojim putem, a da Grad Samobor osnuje svoju firmu ili nađe neku alternativu?

Naravno da su svi u Gradu Samoboru, a i ja osobno, za vodovod pod imenom Samoborski vodovod. Ali, tu bi trebalo prvo napraviti detaljnu analizu kompletnog vodovodnog sustava, da znamo u kojem je točno stanju, jer smo svjedoci da svako malo imamo neko puknuće. Vodovod je relativno star, a oko 50% vodovodne mreže je od starih, salonitnih cijevi i to bi u vrlo skoro vrijeme sve trebalo promijeniti. Imamo i dio mjesnih odobora, kao što su Slani Dol, Veliki i Mali Lipovec i Žumberak, koji dan danas nemaju vodu. Žumberak, doduše, ima magistralni vod, ali nema sekundarnu mrežu, a ViO još nije ni preuzeo taj vod, dok mi iz proračuna plaćamo njegovo održavanje. Primjera radi, krenuli smo s inicijativom gdje smo iskoristili izmjenu telefonske mreže pa smo ujedno stavili cijevi za vodu, kako bi Bratelji i Priseka dobili vodu temeljem privatne inicijative mještana koji će sami sudjelovati u građevinskim radovima, a Grad pomaže kroz kupnju vodovodnih cijevi pa tako ujedno i rješavamo sekundarnu mrežu i za naselje Siječevac. Znači, mi već sada rješavamo dio stvari iz proračuna Samobora, umjesto da to izgradi ViO prema zakonskoj obavezi.

Srećom, nad odvodnjom imamo potpunu kontrolu. Što nas od radova čeka u tom segmentu?

Za projekt u Medsavama je završio natječaj, vrijednost investicije je oko 1,2 milijuna kuna, natječaj je bio 18. travnja, a dobila ga je firma OZAS. Riječ je o oko 800 metara kanalizacije, čime bi se konačno u Vrančićevoj ulici dobila mogućnost priključenja na kanalizaciju. Druga veća investicija je ona u Otoku, koja je isto u fazi pripreme za realizaciju.

Kakva je situacija s projektom pročistača? Znamo da je to investicija koja bi se morala protegnuti na nekoliko gradskih proračuna, međutim, uskoro će nas početi pritiskati i rokovi, odnosno standardi EU, da konačno riješimo i to pitanje.

Pročistač koji se sada nalazi u Gradni sigurno Grad Samobor nije u mogućnosti riješiti iz proračuna. U kompletnom obuhvatu sustava fekalne i oborinske odvodnje i pročistača otpadnih voda projekt je u završnoj fazi, rješavaju se imovinsko-pravni odnosi za novi kolektor. Investicija ide preko Hrvatskih voda, nositelj projekta je Komunalac, trebao bi se financirati EU fondovima, a cjelokupna vrijednost projekta s pročistačem je 35 milijuna eura.

Za kraj, kakva je situacija s radovima u bivšoj vojarni? Kada će tamo početi opsežniji radovi, jer znamo i da prema ugovoru o preuzimanju imamo obavezu napraviti policijsku postaju u određenom roku?

Obaveza po ugovoru je da Grad treba uložiti 7 milijuna kuna u policijsku postaju. Projektna dokumentacija je napravljena i sada se na temelju nje radi izrada troškovnika, a kad on bude gotov raspisat će se natječaj za izvođenje radova i mislim da bi se, ako ne ove godine, a onda do proljeća naredne, trebali stvoriti uvjeti za preseljnje policije u nove prostore u bivšoj vojarni. Također, na prostoru vojarne bi do jeseni trebala biti gotova izgradnja novog vrtića. Vrtić bi imao 6 grupa, bio bi to kontejnerski vrtić, doslovce bi se ti kontejneri slagali jedan do drugoga ukupne površine oko 1450 m2, a vrijednost investicije koju smo u proračunu osigurali je 4 milijuna kuna i nadam se da bi s početkom listopada i vrtić bio otvoren. To su dvije najveće investicije u vojarni u ovom razdoblju, a radi se i projektna dokumentacija za preseljenje Javne vatrogasne postaje u prostor vojarne kako bi naredne godine išli u građevinske radove. Također se radi i projektna dokumentacija za udruge koje kanimo preseliti u kompleks vojarne te za Centar za mlade, koji bi bio smješten u nekadašnjem restoranu u vojarni, a na kojem bi se počelo raditi naredne godine.

K.S.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)