Niste korisnik? Registrirajte se..
23.01.2008.
O komunalnim projektima i investicijama u 2008. govori zamjenik gradonačelnika Tomislav MastenInvesticijski val se nastavljaMožemo reći da će 2008. godina u Samoboru biti godina velikih radova, kao što je to bila i prethodna. Najzanimljivija će svakako biti tangenta uz koju će se najviše graditi, a to je Ulica grada Wirgesa. Predviđeni su i brojni drugi programi o kojima opširnije govori zamjenik gradonačelnika Tomislav Masten. Može li se reći da će 2008. u Samoboru biti godina velikih radova? Zapravo je 2008. godina nastavak radova u Samoboru, jer ću prvo podsjetiti čitatelje na obim radova koje smo izveli u 2007., kao što su završetak nove sportske dvorane i njeno stavljanje u funkciju (čime je riješen dug još iz kasnih osamdesetih), rekonstrukcija Perkovčeve ulice u centru grada, uređenje Šetališta dr. Franje Tuđmana i učvršćenje korita Gradne, čime smo također riješili davni dug prema sugrađanima, potom rekonstrukcija križanja Ulice grada Wirgesa i Gajeve koje je bilo rak rana našega grada itd. No, krećemo dalje uređenjem tog novog dijela grada, što se također spominje još krajem 80-ih, a to je izgradnja novog autobusnog kolodvora na lokaciji uz Ulicu grada Wirgesa i Ulicu 151. brigade, jer je to zapravo kapitalni projekt, koji će Samobor narednih godina morati izgraditi većinom svojim sredstvima. Okvirne procjene, na temelju idejnog rješenja, su da bi cijela izgradnja kolodvora s pripadajućim ulicama koštala oko 40-ak milijuna kuna. Naravno , to je velik novac za nas, ali, s druge strane, mi nemamo drugog izbora nakon što je sadašnji kolodvor u centru grada postao privatno vlasništvo, a on već odavno ne zadovoljava potrebe grada. Na istom tom području oko novog kolodvora, s druge strane ceste, počinje izgradnja zgrade našeg komunalnog poduzeća. Pri kraju je projektiranje, a samim time i izdavanje građevinske dozvole pa se računa da će i tu krenuti gradnja, uz potporu Grada Samobora. Ono što još očekujemo uz buduću prugu i radnu zonu je i gradnja nove upravne zgrade Energo metana, koji je ponovno u većinskom vlasništvu Grada. To zemljište u blizini postojećeg rotora je u vlasništvu grada, ovih dana će biti dovršeno idejno rješenje i potom će biti izdana dozvola te će se krenuti u gradnju poslovne zgrade našeg distributera plina, što je obveza još u osnovnom ugovoru. Uz Ulicu grada Wirgesa gradit će se i kompleks koji pobuđuje velik interes javnosti, a riječ je, naravno, o Šmidhenu? Do kraja siječnja očekuje se početak javne rasprave o planu uređenja. Prethodna rasprava je pri kraju i prikupljamo posljednje primjedbe te očekujemo da će, prema proceduri, do kraja ožujka biti gotov postupak usvajanja Detaljnog plana uređenja područja Šmidhena, a nakon toga slijedi postupak izdavanja dozvola. Investitor je gotovo riješio sva imovinsko-pravna pitanja na tom području i stoga najavljuje u prvoj polovici godine početak realizacije najvećeg projekta u novijoj samoborskoj povijesti, a to je izgradnja aqua-parka Fantazija Šmidhen. Dalje, prema Ulici Ante Stačevića u Perivoju, uskoro kreće izgradnja prvih pet zgrada u režiji tvrtke Coning. To će biti početak dovršetka uređenja cijelog naselja Perivoj i urbanizacije između Ulice grada Wirgesa i Jelačićeve, koja je stala kasnih 80-ih godina prošlog stoljeća. Znači, čitav taj potez Ulice grada Wirgesa od Starčevićeve u Perivoju do Gajeve ulice postaje veliko gradilište, što u gradskoj režiji, što u onoj gradskih poduzeća, a što u privatnoj režiji. Kroz dvije, tri godine ta će prometnica postati centralna ulica Grada Samobora. Ta je ulica dosta dugačka pa se moramo prebaciti na njen početak ili kraj, zavisi s koje strane se gleda. Što je s najavljenom rekonstrukcijom ulice od Svete Nedelje do Samobora? Prema informacijama koje smo dobili iz Hrvatskih cesta, čeka se početak građevinske sezone, tj. kraj zimske službe, da bi se moglo pristupiti rekonstrukciji od semafora u Svetoj Nedelji za autocestu, pa do samoborskog ipsilona. S prvim danima proljeća očekujemo da počnu radovi na cesti koja Samoborcima život znači. Županijska uprava za ceste i mi onda imamo zadaću u 2009. godini riješiti i sve ostale dijelove ulice koje su u našoj nadležnosti. Već smo riješili gotovo sva raskrižja, tako da ćemo morati zamijeniti asfaltnu konstrukciju između raskrižja čime bi kompletna "stara Betonka" od Svete Nedelje do Starčevićeve ulice u Perivoju bila uređena na način koji to naš grad zaslužuje. Kad je riječ o uređenju cesta moramo pitati i za najavljeni projekt rekonstrukcije Zagrebačke ulice? Zagrebačka ove godine ulazi u potpunu rekonstrukciju, kao što je lani išla Perkovčeva, no razlika je što će radovi u Zagrebačkoj kraće trajati, jer će kolnik biti presvučen asfaltom, a ne kockama. Potpuno će se obnoviti kanalizacijska, vodovodna i električna mreža, a jedino će nogostup biti izveden u kockama, kao što se to izvodi u posljednje vrijeme u gradu. Radovi bi trebali početi početkom ljeta da bi ulica bila gotova kada se naši sugrađani vrate s odmora. Zagrebačka je jedna od ulica u centru grada koja je u očajnom stanju i mi moramo voditi računa o tome i ne dopustiti takvo stanje naših ulica. Što još osim Zagrebačke? Ove ćemo godine završiti i Mlinsku ulicu, kojoj nedostaje novi sloj asfalta zbog zamjene instalacija. Tu je i nastavak izgradnje Ulice Zlatka Price, koja prolazi ispred bivše robne kuće Sama i ide na Kompareovu ulicu. Ostale su još dvije čestice na kojima treba riješiti imovinsko-pravne odnose i nakon toga ide se u dovršetak te ulice, bitne zbog infrastrukture, pogotovo odvodnje, koja će morati proći tom ulicom kako bi sve zgrade s lijeve strane Gradne (koje i dan danas imaju spojenu fekalnu kanalizaciju direktno u Gradnu) napokon spojili u sustav odvodnje Grada Samobora. Na tom će se području urediti i šetnica od Kompareove do Ulice grada Wirgesa u sklopu potpunog uređenja tog dijela grada. Ako možete primijetiti, odmaknuli smo se od samog Trga i krećemo prema van, da Samobor u svojim nekim užim gabaritima ipak uredimo i damo mu gradski štih, koliko je moguće u našim okvirima. Neki projekti vjerojatno će se provoditi i u okolici grada? Naravno da nismo zanemarili ni te naše dijelove. Posebna pozornost posvetit će se sustavu odvodnje nizinskog dijela, a paralelno se nastavlja i izgradnja sustava vodoopskrbne mreže, što u nizinskom, što u brdskom dijelu. U nizinskom dijelu vodovodnu mrežu privodimo kraju. Ove godine ulazimo u naselje Savrščak sa 600 metara sekundarne mreže (iako je magistralni vod uz naselje izgrađen još 80-ih godina) te rješavamo imovinsko-pravne odnose. Nadam se da ćemo ove godine dovršiti i vodovodnu mrežu u Otoku, koja je dobrim dijelom već izvedena i nedostaje još oko 1000 metara sekundarne mreže. Time praktički završavamo vodovodnu mrežu u nizinskom dijelu i selimo se na brdski dio sa svim našim kapacitetima. Zagrebački holding je čvrsto obećao da ove godine dovršava izgradnju magistralnog voda Rakov Potok – Pavučnjak – Petkov Breg pa onda i taj dio Grada Samobora očekuje spajanje na sekundarnu mrežu. I sustav odvodnje bi dovršili u nizinskom dijelu. Radi se na spoju naselja Otok, gdje je falilo 200-tinjak metara cijevi te se, rješavanjem magistralnog voda u Farkaševcu, završava cijeli taj sustav koji je već godinama bio postavljen, ali zbog tog problema u Farkaševcu nije profunkcionirao. Imam saznanja da je on sada prošao tehnički pregled i da se može pustiti u funkciju. Nedostaje nam sekundarna mreža, ali i nju ćemo rješavati uz pomoć našeg trgovačkog društva Komunalac, u kojem je dolaskom novog direktora zapuhao novi vjetar pa se sve stvari rješavaju brže. Nekoliko kratkih pitanja. Obilaznica? Što se tiče obilaznice, zadnji dio ceste kroz naselje Otruševec je dobio građevinsku dozvolu, izvođač je uveden u posao i čim uvjeti budu povoljniji oni nastavljaju s radovima, jer su sredstva osigurana. Čekamo lokacijsku dozvolu za zadnji spojni dio do Luga i kada dobijemo pravomoćnu dozvolu otkupljivat ćemo zemljište, za što su već osigurana sredstva u proračunu za ovu godinu. Nogostupi? I tu nastavljamo s intenzivnim radovima, izgradili smo kilometre nogostupa na tri vrlo bitne ceste - prema Bregani, Domaslovcu i Kladju. U ovoj godini nastavljamo izgradnju nogostupa u onim dijelovima gdje smo stali. Tako ćemo završiti nogostup uz Ulicu svete Ane sve do Anindola, osigurat ćemo pristup školi u Velikoj Rakovici, gdje su djeca godinama hodala uz cestu. Rade se i nogostupi u Galgovu, Rakovom Potoku i drugdje, da ih sve ne nabrajam. Uz sve prometnice pokušavamo izgraditi što više nogostupa, pogotovo na pristupima školama. Praktički smo nastojali pomiriti grad i okolicu kako bi investicije bile u srazmjeru i da se u cijeloj priči nitko ne osjeća zakinutim. Ovo su samo neki ključni projekti za 2008. godinu, a bit će tu još niz malih komunalnih akcija. Sve je to nastavak intenzivne gradnje koju građani Samobora mogu osjetiti u zadnjih dvije-tri godine, koliko smo na vlasti. Može se vidjeti da grad punim plućima investira u komunalnu i društvenu infrastrukturu i na taj način pokušava podići standard građana. Ako ovim intenzitetom nastavimo ulagati sljedećih 5-6 godina, zapravo bi, vjerujem, po komunalnoj infrastrukturi trebali postati jedan od najuređenijih gradova u Hrvatskoj. Kakva je suradnja sa Zagrebačkim holdingom, osobito u dijelu vodoopskrbe? Zapravo jedina suradnja Grada Samobora s Holdingom i jest u tom dijelu, jer mi u pravilu na našem području nemamo u drugim djelatnostima tvrtke koje sada čine podružnice Holdinga. Imamo još problema sa zemljištem ZET-a, ali ti će se problemi rješavati prilikom izgradnje željeznice. Problem Holdinga je u njegovoj veličini, u sustavu koji se jednostavno još nije posložio i mi to osjećamo svaki dan na našem području. Nas ne interesira sustav Holdinga, jer je to stvar Grada Zagreba kao vlasnika čitave tvrtke i na njima je da to bolje poslože. No, zahtjev koji smo zaprimili za povećanje cijene vode jednostavno smatramo neopravdanim, iz ključnog razloga što uz taj zahtjev nismo dobili popis naših ulica u kojima će se rekonstruirati vodovod. Ono što smo mi dobili u dopisu jest prikaz da mreža nije u sjajnom stanju, a ona nikad nije bila u sjajnom stanju. Ali, čak i da dopustimo povećanje cijene vode, naši građani i mi moramo točno znati što se iz tih novaca financira. Iz medija možemo iščitati da u Holdingu imaju velike planove u izgradnji mreže na području Sesveta, Dubrave i drugih dijelova Zagreba gdje je mreža u lošem stanju. Uz dužno poštovanje prema tim ljudima, nas to ne zanima. Ako se podiže cijena, nas zanima što to konkretno znači na području Samobora, što to znači za rekonstrukciju mreže i intenzitet radova na ovom području. Ako možemo dogovoriti da se intenzitet radova poveća, onda možemo razgovarati i vidjeti kako i koliko je to ostvarivo, ali ni u kom slučaju nećemo dopustiti uz ovakav rad Holdinga povećanje cijene vode na području Samobora. Ako Holding procijeni da je njemu neisplativo raditi na našem području, onda ćemo vidjeti gdje se mi kao Grad vidimo u perspektivi. Dakle, ukoliko smo im teret, mi ćemo taj teret preuzeti na svoja leđa, jer, u krajnjoj liniji, Samobor je i osnovan kao jedinica lokalne samouprave da brine o komunalnoj infrastrukturi na svom području i mi taj problem možemo riješiti i o svom trošku. Znači da preuzimanje te djelatnosti ne bi predstavljao nikakav problem? Problem je što je sustav dosad koliko - toliko funkcionirao. Međutim, unazad godinu ili dvije investicijski ciklusi Holdinga na području Samobora su praktički zapostavljeni, čak i u slučajevima kad Holding ne mora osigurati sredstva. Mi takvu situaciju više nećemo tolerirati. Samobor je prevelik i preozbiljan grad da bi si dopuštao da ga netko povlači za nos. Ukoliko Holding ne popravi odnos, znat ćemo se postaviti. Mato Šipuš
|
Dubravka Tunjić, šefica stručnog stožera ŽRK SamoborO komunalnim projektima i investicijama u 2008. govori zamjenik gradonačelnika Tomislav MastenArhiva 20242023202220212020201920182017201620152014201320122011201020092008200720062005200420032002 |