31.10.2005.

Žarko Adamek, vijećnik HSS-a u Gradskom vijeću, bivši samoborski gradonačelnik

Propise mijenjamo kako nam paše!

Žarko Adamek, vijećnik HSS-a u Gradskom vijeću, bivši samoborski gradonačelnik

Žarko Adamek jedan je od dugovječnijih samoborskih političara. Kao friško diplomirani pravnik bio je tajnik Grada Samobora, tada kao član HSLS-a, a u svom je mandatu imao prilike raditi na pravnom utemeljenju Grada Samobora, na izradi Statuta i drugih pravnih akata. Adamek je nakon parlamentarnih izbora 2003. godine promijenio stranku i prešao u HSS, te bio imenovan tajnikom u Ministarstvu malog i srednjeg poduzetništva Željka Peceka, koje je nemalo puta proglašavano jednim od najboljih u tadašnjoj Račanovoj vladi. Nakon siječanjskih izbora 2004. godine to je ministarstvo ukinuto, a Adamek se ima prilike okušati i na mjestu samoborskog gradonačelnika, a umjesto stranačkog kolege Pavla Groma, koji mu zbog neslaganja s koalicijskim partnerima, a i sukoba u vlastitoj stranci, prepušta mjesto prvog čovjeka Grada Samobora.

Bivši ste gradonačelnik, a sada opozicijski vijećnik u Gradskom vijeću Grada Samobora. Kako je počela vaša politička karijera?

Kada je 1993. HDZ otišao s vlasti u Samoboru, pobijedila je ujedinjena oporba na čelu s Filipcem, a ja sam tada izabran u Skupštinu Zagrebačke županije i za prvog tajnika Grada Samobora. Dvije godine kasnije, 1995. godine, prelaskom trojice vijećnika, HDZ skida Filipca s mjesta gradonačelnika, dolazi era Bedeničića i njegovog mandata. Na redovnim izborima 1997. godine Bedeničić pobjeđuje, a ja, kao kandidat LS-a i HSS-a koji je pobijedio u izbornoj jedinici, odlazim u oporbene vijećnike i 2000. uspijevamo skinuti Bedeničića. Dolazi do izvanrednih izbora, kada opet ujedinjena oporba postavlja Filipca za gradonačelnika. Nakon 9 mjeseci dolaze novi izbori, a ja u međuvremenu napuštam Liberalnu stranku i odlazim u HSS. Nakon poznatih događanja odrađujem dio mandata gradonačelnika Samobora.

Kako to izgleda naći se u opoziciji s bivšim kolegama? Svi se i privatno dobro poznajete.

Samobor nije tako veliki i svi se manje-više dobro poznajemo, pogotovo u tom krugu lokalnih političara, koji zaista nije veliki. Vrlo rijetko se pojavi neko novo lice u tom političkom krugu. Jer, nije problem da ovaj samoborski "politički establishment" ne bi htio primiti nove ljude, za njima zaista postoji potreba, ali ljudi jednostavno nemaju volju i nerado se angažiraju i uključuju u javni život Grada. Također, nemojmo zaboraviti da sam ja odradio samo drugu polovicu gradonačelničkog mandata i uvijek sam govorio da je lakše biti u opoziciji nego na vlasti. Tako mislim i sada. U opoziciji čovjek može, primjerice, tri godine "spavati" pa onda godinu dana pred izbore raditi. To, naravno, mi nismo željeli napraviti, jer smo od samog početka željeli biti jaka i konstruktivna oporba. Vlast je na udaru svakog dana: od građana, od oporbe, od svih. Dakle, daleko je teže biti u poziciji odgovorne vlasti. No, većina koja se dogovorila morala je toga biti svjesna. Filipcu je ovo treći puta da je izabran za gradonačelnika, ima iskustva i jasno je da imaju tu odgovornost i prema građanima i prema opoziciji. Zato moraju biti spremni otrpjeti različite napade.

Što je uzrokovalo vaš odlazak u opoziciju i je li HSS platio ceh zbog sukoba s DC-om i unutar same stranke?

Mislim da su za HSS-ov slabiji rezultat koji je postigao na prošlim izborima jedan od razloga i stalna previranja koja su se događala u stranci u protekle četiri godine. HSS je u tom razdoblju napravio dosta unutarstranačkih pogrešaka i birači su to sankcionirali. Iako su nam prije izbora neki prognozirali da nećemo proći ni prag, mi smo ušli u Gradsko vijeće s 4 vijećnika i tako prošli kao jedna od bolje plasiranih stranaka. Mislim da smo trebali ići kao koalicija s onim strankama koje su kao koalicija sudjelovale u vlasti, ali tu nismo našli zajednički jezik u predizbornoj kampanji. Tako se dogodilo to što se dogodilo. Bilo je tu krivih procjena, a neki su od nas sebe precjenjivali, a druge podcjenjivali i to je također jedan od razloga što je prijašnja vlast otišla u opoziciju.

Jeste li bili iznenađeni brzim dogovorom LS-HNS-a i HDZ-a oko vlasti u Gradu?

Je, bilo je to veliko iznenađenje. Smatram da je to najjeftinija koalicija, jer su liberali i narodnjaci, koji su stvorili većinu s 8 vijećnika, procijenili da im je tih šest vijećnika HDZ-a dovoljno i da je to najmanja cijena koju moraju platiti da bi imali relativno stabilnu vlast. Svaka druga matematika izazivala bi potrebu za većom podjelom dužnosti, što očito ova koalicija LS-HNS-a nije bila spremna ponuditi. Ova koalicija ne može se nazvati koalicijom na nekoj ideološkoj razini, ona čak nije koalicija ni u lokalnim programima, to je jednostavno koalicija koja se našla da bi sljedeće četiri godine održala vlast u Gradu Samoboru. Ona je u tom smislu odgovarala i Filipcu, koji se silno želio vratiti na mjesto gradonačelnika, ali i Tomici Mastenu, koji je trebao naći svoje prvo zaposlenje i jako je želio da to bude na nekom od dužnosničkih mjesta unutar Grada Samobora.

Ovakva koalicija otvorila je prostor i za sve druge buduće koalicije, razbijene su ideološke barijere i sve karte su otvorene. HSS se priprema za unutarstranačke izbore. Kakvo je sada stanje u stranci?

Najprije bih se osvrnuo na ovu vašu opservaciju kako je sada sve moguće. Ipak mislim da to još uvijek nije tako. HDZ je i prije sklapanja ove koalicije nudio razgovore i s HSS-om i s DC-om, koji su također matematički mogli imati čvrstu većinu s HDZ-om u Gradskom vijeću. Međutim, čvrsti stav HSS-a je bio, i to ne samo na lokalnoj razini, nego i u središnjici, da se s HDZ-om neće ići u poslijeizborne koalicije. Svugdje gdje se to dogodilo na lokalnoj razini, ta je organizacija HSS-a bila raspuštena i ljudi koji su ušli u koaliciju s HDZ-om bili su izbačeni iz stranke. Znači, ipak nije baš sve moguće, iako, jasno, ne znamo što sve donosi sutra i kakva se promjena može dogoditi na razini stranaka globalno ili na lokalnim razinama. Kakva je situacija u HSS-u? HSS je doživio svoju katarzu. U Samoboru se još uvijek situacija raščišćava. Kao povjerenik HSS-a proveo sam izbore unutar ogranaka, održano je 17 izbornih skupština, a za početak 10. mjeseca planirana je i izborna skupština Gradske organizacije HSS-a. No, zbog unutarstranačkih procedura, za dva predložena kandidata nismo dobili suglasnost za održavanje te skupštine i morat ćemo ponoviti cijeli izborni postupak. Nažalost, to nećemo stići napraviti do 5. studenog, kada su i izbori za županijsku organizaciju, ali do prosinca će se ti izbori provesti i tada ćemo sudjelovati na Glavnoj skupštini koja će birati novog predsjednika HSS-a.

Vratimo se na Grad Samobor. Što vam je, kao gradonačelniku, predstavljalo najveći problem u vođenju Grada? Jesu li bili problem gradska uprava, poduzeća ili odnosi unutar stranaka?

Za vrijeme mog mandata postojala su dva velika problema. Prvi problem je svakako bio nedostatak ovlasti samoga Grada. Novi zakon predviđa veće ovlasti gradova i nama je to bio velik problem. Donijeli smo puno odluka koje nismo zapravo mogli provesti i one su ostale mrtvo slovo na papiru. To je jedan od velikih problema. Drugo, mjesto gradonačelnika još uvijek proizlazi iz većine unutar Gradskog vijeća, a ne iz neposrednih izbora. Jasno da je gradonačelnik tada u velikoj mjeri taoc koalicijske politike koja čini većinu u Gradskom vijeću i to može biti veliki uteg oko nogu gradonačelnika. Bit će sasvim druga situacija kada se gradonačelnik bude birao neposredno od građana i kada će on svoj program nuditi političkom tijelu stranaka u Vijeću, koji će se onda eventualno mijenjati ovisno o proračunu ili većim promjenama unutar političkih stranaka. To su dva osnovna problema. U svakodnevnom radu nisam nailazio na veće probleme unutar koalicije. Ona je bila više ili manje uspješna. Naš problem je bio što je stranka s najvećim brojem vijećnika, a to je bio DC, prepustila mjesto gradonačelnika HSS-u, što je dovelo do jednog neprirodnog odnosa da najjači partner nema i čelnu poziciju u Gradu. To je dovodilo i do unutarstranačkih problema, ali mislim da se oni tokom te dvije godine nisu previše odražavali na sam naš rad.

Što najviše zamjerate novoj vlasti u ovom prvom razdoblju?

Smatram da se ljudi vrlo teško i vrlo rijetko mijenjaju, što je karakteristično i za našeg gradonačelnika. Mislim da je u ovih prvih sto dana opet pokazao koliko voli biti bahat i nadmoćan nad ostalima i to mu je glavna mana. Našao je partnera koji se s jednakim žarom bahati po našem gradu. Gradonačelnik ne smije biti šerif, već bi trebao biti prvi na usluzi građanima i tu vidim najveći problem. Na čelnim pozicijama Grada su dvije osobe izuzetno velikog ega i to, na žalost, ne može dugo trajati. Drugi problem je taj što se odustaje od nekih projekata koji su projicirani prije četiri godine. Na raspravi o rebalansu proračuna točno smo pobrojali te projekte, a radi se o sanaciji Trebeža, gdje je već potpisan ugovor s Fondom za zaštitu okoliša, zatim se odustaje od gradnje dvorane na Rudama, tu je i dom za nemoćne i starije osobe, dakle cijeli niz projekata koji se nalaze u Strategiji razvoja. A sve to da bi se uredio najuži centar grada, njihove prostorije ili da bi se proveo samoborski "Big Brother" s kamerama koje bi trebale pratiti sve od Muzeja pa do Hrvatskog doma. To su po meni osnovni problemi. Sjećam se i onih tri godine prije kad je Filipec bio gradonačelnik i bilo je i onda to vrijeme velikih riječi, a malo konkretnih djela. Bojim se da će tako biti i sada. Samobor nije samo ovaj Trg i krug oko njega, Samobor je jedna od najvećih jedinica lokalne samouprave i ako se u cijelom Gradu Samoboru, na svim područjima, ne osjeća prisutnost Grada, tada građani ne mogu biti zadovoljni.

Došlo je i do proceduralnog problema oko izbora novog direktora Komunalca. Kakvo je stanje u pravnoj regulativi Grada Samobora, od Statuta, Poslovnika, gradskih poduzeća i slično. Kako to vi, kao pravnik, vidite?

Postupak oko izbora direktora Komunalca zaslužuje posebnu pažnju, pa ću najprije odgovoriti na ovaj drugi dio. Sudjelovao sam kao autor i prijašnjeg i sadašnjeg Statuta Grada, a također sam sudjelovao i u donošenju nekih od najvažnijih odluka za Grad. Nažalost, problem je što se sve te odluke, nakon što se donesu, mijenjaju da bi se uskladile sa željama nekakve političke većine.

Kako je došlo do ekscesa u Komunalcu?

Pravi naziv za to nije šlampavost ni neznanje, čak ni zla namjera, već bahatost. U uvjerenju da se većinom može svakako vladati i da se sve to može napraviti, mislili su i da se ništa neće dogoditi. Ono na čemu mi inzistiramo je da se poštuje procedura, jer je procedura majka svake demokracije, ali i da svatko postane odgovoran za svoje postupke.

Pa to ste i vi donedavno radili.

Točno. Govorim o izboru nekih od gradskih dužnosnika, kada smo zbog toga mijenjali Statut Grada. Slično je, ali ne i u mom mandatu, bilo i kod zapošljavanja ravnateljice Pučkog otvorenog učilišta i tako dalje, a sada nam se to događa u Komunalcu. Svi skupa nismo dovoljno svjesni da kad jednom donesemo neku odluku pokušamo istu i ispoštovati i život uskladiti prema tome, već radije mijenjamo propise da bi se propisi uskladili sa životom. To nije tako samo na lokalnoj razini, jer, nažalost, na razini države je još gora situacija. Narodne novine izdat će ove godine gotovo 200 brojeva, što je jedna hiperprodukcija pravnih propisa, to je šuma u kojoj se pojedina drveća više i ne vide. Za nadati se je da je to samo jedna faza u razvoju i da ćemo konačno jedamput posložiti naš pravni sustav, da ima svoju glavu i rep i da nečem sliči pa da se svi građani, ali i političari, ponašaju u skladu s takvim sustavom.

Što se Komunalca tiče, ja sam tek prije tri tjedna dobio na uvid odluku o osnivanju tog Komunalca. Ta izjava je kao pročišćeni tekst bila dostavljena nama vijećnicima kad se išlo u postupak natječaja, a njezin potpisnik je tadašnji gradonačelnik Pavao Grom i ona je napravljena još 2001. godine kad je trebala neka preregistracija ili doregistracija poduzeća. Upravo tom odlukom definira se način izbora direktora te način sazivanja sjednica Skupštine društva. Ne uskraćujem pravo nijednoj političkoj većini u Gradu da na rukovodeća mjesta postavi osobe za koje smatraju da će moći napraviti najviše. To je volja građana i većinom izabrani imaju to pravo. Druga je stvar što treba poštivati proceduru i upravo na tu proceduru smo mi ukazivali kada smo tražili da se sazove posebno Skupština Komunalca. Ono što je unutar same procedure bilo katastrofalno napravljeno je ispad predsjednika Nadzornog odbora i člana Gradskog poglavarstva Stjepana Črnjka, koji je samostalno i bez znanja ostalih članova Nadzornog odbora došao u Komunalac i otvarao ponude, čime je dezavuirao cijeli postupak izbora direktora. Sad svaka nezadovoljna strana može uputiti žalbu na postupak izbora direktora i uspjeti sa tom žalbom. Dakle, postupak izbora direktora će se morati ponoviti, jer treba skinuti svaku mrlju od nezakonitosti izbora novog direktora Komunalca.

Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća opozicija je napustila sjednicu. Iz kojih razloga?

Nakon 5 i pol sati napustili smo sjednicu Gradskog vijeća, kada smo uspjeli odraditi svega 2 točke dnevnog reda, što već dovoljno govori o tome koliko je živahna bila ta sjednica. Sjednicu smo napustili iz nekoliko razloga. Prije svega razlog je taj što nijedan od pisanih amandmana koje je oporba dala na razmatranje Gradskom vijeću nije bio čak ni ozbiljnije razmatran, a radilo se o prijedlozima koji sami po sebi nisu bili loši, jer smo predlagali da se nastavi sa sanacijom Trebeža, tražili smo sredstva za poticanje poljoprivrede, željeli smo da se umirovljenicima podijeli "božićnica" od 100 kuna, predložili smo u vrtiću osnivanje grupe stručnjaka kojoj bi na čelu bio defektolog za lakše retardiranu djecu i bio je tu cijeli niz prijedloga koji nisu imali veze s politikom nego s boljim životom u našem gradu. No, naši prijedlozi su jednostavno bez ikakvog razmatranja odbačeni. Druga stvar koju smo ocijenili neprihvatljivom za ponašanje na Gradskom vijeću je ta famozna Odluka o izmjenama i dopunama odluke o izvršenju proračuna, koja je pripremljena upravo na moj zahtjev i dobro znam da nije bilo vremena da se ona razmotri od strane Gradskog poglavarstva, kako je tvrdio gradonačelnik, što znači da je lagao vijećnicima. Na temelju svega toga mi smo napustili sjednicu. Smatramo da je ovo Poglavarstvo socijalno neosjetljivo, neosjetljivo na potrebe građana i ovim rebalansom proračuna su pokazali da žele provoditi nekakve svoje ideje o uljepšavanju grada, ali što bliže njihovim kućama.

Robert Škiljan

 

Žarko Adamek, vijećnik HSS-a u Gradskom vijeću, bivši samoborski gradonačelnik

Arhiva 2005

2024

2023

2022

2021

2020

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2004

2003

2002