Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Renata Glojnarić, djelatnica POU Samobor, o 30 godina najveće samoborske glazbene manifestacije

Novi zamah Samoborske glazbene jeseni

Ove godine bit će jubilarna, 30. godišnjica Samoborske glazbene jeseni, a posljednjih je trideset godina na samoborskim pozornicama svirao velik broj ansambala i svjetskih glazbenih imena. Djelatnica POU Samobor i nova članica Gradskog poglavarstva Grada Samobora Renata Glojnarić govori o toj značajnoj kulturnoj priredbi i njenim perspektivama.

Priprema se 30. samoborska glazbena jesen. Recite nam nešto o počecima te manifestacije.

Cijela priča o Samoborskoj glazbenoj jeseni počela je 1976. godine zahvaljujući grupi entuzijasta kojima je namjera bila napraviti jedan pomak u samoborskom kulturnom životu i na taj način mu dodati novu dimenziju. Ove godine bit će jubilarna, 30. godišnjica Samoborske glazbene jeseni, a unazad tih trideset godina kroz Samobor je prošao velik broj uglednih ansambala i svjetskih glazbenih imena. Koncerti su se uglavnom održavali u crkvama, a i dan-danas se tamo održavaju, jer, nažalost, Samobor nema adekvatnu dvoranu ili prostor u koji bi mogao smjestiti takva izuzetna događanja. Nadamo se da će se i to uskoro promijeniti i da će Samobor doista dobiti prostor kakav zaslužuje. Tijekom godina Samoborska glazbena jesen je i programski napredovala i danas se uvrštava kao jedan od važnijih glazbenih festivala u Hrvatskoj.

O kojoj vrsti glazbe se radi i u koje okvire se može svrstati Samoborska glazbena jesen?

U samim počecima radilo se gotovo isključivo o serijama koncerata, bez nekog posebnog koncepta, a tijekom godina i posebice dolaskom prof. Gorana Merčepa 1996. godine dodana je i nova dimenzija Jeseni. On je smatrao da Pučko otvoreno učilište i Glazbena škola trebaju aktivnije sudjelovati u kreiranju tog programa, pa se tada započelo s naručivanjem djela eminentnih hrvatskih skladatelja za Samoborsku glazbenu jesen. Dakle, radilo se o stvaranju novih vrijednosti i djela, a po čemu je Samobor i prije bio prepoznatljiv, počevši od Ferde Livadića pa nadalje. Željeli smo nastaviti tu tradiciju, a pokazalo se to dobrim i za skladatelje, jer su ta djela, namjenski pisana kao praizvedbe za Samoborsku glazbenu jesen, živjela i dalje i dobivala nagrade na drugim mjestima. Nakon pet ili šest godina ta praksa je prekinuta, djelomice zahvaljujući i političkim strukturama, jer jednostavno više nije bilo financijskih mogućnosti za to. Ipak, ostala je želja da se zadrži ta nit stvaranja i izvođenja novih hrvatskih djela, pa smo tako prošle godine bitno promijenili koncepciju i uveli natjecateljski ciklus, gdje pozivamo mlade glazbenike da dođu, a jedan od bitnih uvjeta je da sviraju i izvode djela hrvatskih autora. Dakle, naši uvjeti su samo da glazbenici ne budu stariji od 26 godina i da izaberu najmanje jedno djelo hrvatskog autora, a žiri, sastavljen od eminentnih stručnjaka, ocjenjuje sve elemente koncerta; izvedbu, nastup, tehniku i ostalo.

S vremenom su dodavani i drugi programi, koji iskaču iz okvira ozbiljne glazbe. O čemu se radi i kako su ti programi prihvaćeni od publike?

Od samih početaka smo smatrali, a tako mislimo i danas, da u ozbiljnu ili klasičnu glazbu dvadesetog stoljeća spada i jazz. Zato nastojimo svake godine ostvariti i nekoliko jazz koncerata unutar Jeseni. Ponekad ne uspijemo dobiti sve što zamislimo, što je i financijski nemoguće, ali odaziv na te koncerte je uvijek bio jako dobar. Za ovu godinu želja nam je da u petnaest dana Samoborske glazbene jeseni, osim 15 koncerata klasične glazbe, napravimo i 15 koncerata jazza u samoborskim lokalima. Dakle, koncerti svaki dan. Ponudit ćemo te koncerte kafićima i lokalima u centru grada u vidu partnerstva za organizaciju i vjerujem da će odaziv biti dobar, pogotovo nakon ovog netom održanog Jazz festivala.

Koliko danas košta jedna Samoborska glazbena jesen i tko vas financira?

Već par godina imamo nekoliko velikih sponzora. Generalni sponzor Samoborske glazbene jeseni već treću godinu zaredom je Hypo Alpe Adria banka, prati nas INA, a ove godine u pregovorima smo s još dvije velike kuće. S te strane je financijski lakše. Svakako treba spomenuti i dugogodišnju potporu Gradskog poglavarstva, Zagrebačke županije i Ministarstva kulture. Problem je u tome što je Samoborska glazbena jesen svake godine bogatija za neki koncert, ali se predviđena sredstva iz gradskog budžeta gotovo i ne mijenjaju, dakle ne povećavaju u skladu s našim potrebama. Tu će se nešto morati mijenjati, jer ulaskom velikih sponzora koji su prepoznali ovu manifestaciju kao uglednu i kvalitetnu, sigurna sam da će se i odnos Grada u tom smislu promijeniti. Da je tako, govori i činjenica da je osnovano Festivalsko vijeće Samoborske glazbene jeseni.

Kakav je odaziv glazbenika i javnosti u natjecateljskom dijelu?

Odjek u javnosti i odaziv glazbenika općenito je jako dobar, jer takvih natjecanja je malo u Hrvatskoj, a uz samu mogućnost sviranja i prezentacije, tu su i primamljive nagrade. Danas nekom mladom glazbeniku jako puno znači ako na natjecanju dobije 10 ili 15 tisuća kuna. Prošlogodišnjem pobjedniku natjecanja, Davoru Bračiću, ta novčana nagrada omogućila je završavanje studijske godine na Mozarteumu u Salzburgu. Bio je presretan zbog te nagrade, a i dan-danas nam se javi i zahvaljuje i podržava natjecanje.

Ove godine natjecanje će biti međunarodnog karaktera i već se prijavljuju Rusi, Slovenci i drugi. Nadamo se da će ih žiri i odabrati za samo natjecanje. Određenu težinu samom natjecanju daje i sastav žirija, čiji je predsjednik ove godine Željko Brkanović, predsjednik Društva hrvatskih skladatelja.

Koji su rokovi i termini za prijave?

Sve se nalazi na Internetu, a tiskani su plakati i materijali, koji su poslani i svim akademijama u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Do 1. lipnja bio je rok prijava, a nakon toga će u roku od petnaestak dana žiri odlučiti o 10 natjecatelja koji će nastupiti na ovogodišnjoj Samoborskoj glazbenoj jeseni. Inače, za prijavu je, osim biografije, bilo potrebno poslati video ili audio zapis radi što kvalitetnijeg odabira glazbenika.

Koga ćemo, osim natjecatelja, moći vidjeti i čuti na ovogodišnjoj Jeseni?

Kako se radi o jubilarnoj Samoborskoj glazbenoj jeseni, naš umjetnički ravnatelj, prof. Goran Merčep, kojeg posebno moram istaknuti, zajedno s nama, djelatnicima Pučkog otvorenog učilišta Samobor, potrudio se da ovogodišnji program bude zaista kakav treba i biti, pa smo uspjeli u Samobor dovesti i Juliana Rachlina, jednog od najboljih svjetskih violinista. Njegov dolazak je potvrđen i svirat će na završnom koncertu 8. listopada u Franjevačkoj crkvi. I za otvorenje imamo jednu glazbenu poslasticu, a to je Renata Pokupić, najbolja hrvatska mezzosopranistica, koja je cijele prošle godine briljirala u Europi i osvajala brojne nagrade. Ona će nastupiti s London Bach Players, jednim od ponajboljih baroknih ansambala koji sviraju isključivo, kako im i ime kaže, Bachove kompozicije.

U vrijeme trajanja Jeseni, održat će se i dva seminara, što je još jedna nova vrijednost, a održat će ih Mario Nardelli (gitara) i Michael Martin Kofler, prvi flautist münchenske filharmonije i redovni profesor na Mozarteumu u Salzburgu. Dakle, osim spomenutih imena i uz sve ostale izvođače, zaista očekujemo u tih petnaest dana velik broj posjetitelja, studenata i srednjoškolaca ne samo iz Zagreba i okolice, već i iz cijele Hrvatske. Već sada je interes velik i vjerujem da će ova 30. samoborska glazbena jesen doista biti onakva kakvu Samobor, kao grad velike glazbene tradicije, i zaslužuje.

Robert Škiljan

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)