25.03.2004.

Razgovor: Mladen Guliš, novi predsjednik samoborskog HNS-a

Žagareva frakcija osuđena na propast!

Razgovor: Mladen Guliš, novi predsjednik samoborskog HNS-a

Na nedavno održanoj izbornoj skupštini samoborskog HNS-a za predsjednika je izabran Mladen Guliš, jedan od mlađih političara iz redova samoborskih narodnjaka. Uz nekoliko već dobro poznatih osoba iz javnog života Samobora, kao što su, primjerice Jozo Grubeša ili Marica Jelenić, u prvi plan je ovaj put iskočio Guliš. Sumnjamo da je to znak zamora iskusnijih kolega već se prije radi o osvježavanju vodstva novim snagama.

S Gulišem smo razgovarali neposredno nakon izbora za predsjednika samoborskog HNS-a, koji je on, prema svemu sudeći, dočekao spreman.

Opišite ukratko svoj dosadašnji politički angažman. Dokle sežu vaše ambicije u politici?

Članom HNS-a postao sam 1992. godine, a već 1994. godine postao sam potpredsjednik stranke. Tu sam funkciju obavljao sve do ove izborne skupštine, dakle punih deset godina, kada sam postao predsjednik samoborske podružnice HNS-a. To je pozicija koja mi nameće veće odgovornosti, ali daje i veće ovlasti. Vjerujem da ću za vrijeme trajanja svoga mandata napraviti više dobrih nego loših stvari i da ću opravdati povjerenje stranke. Što se daljnjih ambicija tiče, one su zasada prvenstveno vezane uz samoborsku organizaciju HNS-a.

Kako vidite trenutačnu situaciju u Samoboru i na kojim ćete stvarima inzistirati do kraja mandata, s obzirom da ste dio vladajuće koalicije?

Mislim da trenutačna koalicija radi prilično dobar posao, pogotovo ako pogledamo način na koji su se vladajuće stranke povezale. HNS i LS su ušli u koaliciju s HSS-om i DC-om kako ne bi došlo do prijevremenih izbora koji bi donijeli dodatno usporavanje započetih projekata u Samoboru. Jedan od prioriteta na kojima će HNS inzistirati bit će izgradnja zaobilaznice koja predstavlja kapitalan projekt od velikog značaja za Samobor. Također, trebamo što hitnije urediti sustav kamionskog prijevoza, a potrebno je urediti i neke komunalne elemente.

Spomenuli ste zajednički klub koji HNS ima u Samoboru s LS-om, a u zadnje se vrijeme spominje i ujedinjenje s liberalima na državnoj razini. Hoće li se suradnja tih dviju stranaka u Samoboru nastaviti i što bi one dobile ujedinjenjem na nivou cijele države?

Ovdje moram istaknuti vrlo kvalitetnu suradnju koju imamo na nivou Grada s LS-om i ta će se suradnja zasigurno nastaviti i u budućnosti. Ozbiljno sudjelujemo u gradskoj vlasti, a počinjemo i s pripremama za naredne lokalne izbore koji će se vjerojatno održati u prvoj polovici 2005. godine. Što se državne razine tiče, smatram da HNS i LS pokrivaju jednako biračko tijelo, a i programi stranaka su vrlo slični. S obzirom da su upitna liberalna stajališta HSLS-a, treba reći da s druge dvije liberalne stranke, LS-om i Librom, imamo vrlo kvalitetnu suradnju, pa smo tako s Librom primjerice pokrenuli zajednički prijedlog porezne reforme. Iako je ujedinjenje HNS-a s LS-om zasada samo u sferi nagađanja, smatram da bi to bio dobar potez kojim bi mi definitivno postali druga politička snaga u zemlji.

Kakav je odnos s vrhom stranke? Smatrate li da će odlazak tristotinjak članova iz zagrebačkog HNS-a u značajnijoj mjeri oslabiti stranku?

Stranka će sigurno biti oslabljena u brojčanom smislu i to iz razloga što se radi o nekoliko stotina ljudi. No, gledano iz kvalitativne perspektive, mislim da nismo izgubili previše. Samoborska organizacija HNS-a je također imala nesuglasice s vrhom stranke, samo što smo to riješili civilizirano i dijalogom. Nije mi samo jasno zašto su nezadovoljnici koji su izašli iz stranke, na čelu s Mislavom Žagarom, tako dugo uopće bili članovi stranke ako je u njoj sve tako loše i crno.

Kakvu perspektivu ima nova stranka čije osnivanje najavljuje Mislav Žagar?

Nikakvu. Ta je stranka osuđena na propast, kao uostalom i sve stranke koje su nastale kao proizvod nezadovoljstva unutar neke veće stranke.

Smatrate li utemeljenim česte optužbe na račun jednog od vodećih ljudi HNS-a i bivšeg ministra Radimira Čačića, u pogledu mogućeg sukoba interesa? Naime, osim odlične ministarske, odnosno sada saborske plaće, Čačić ima građevinsku tvrtku koja redovito dobiva poslove od strane države.

Prvo je potrebno konkretnije definirati pojam sukoba interesa, pa bi se tek tada nekoga moglo optuživati na tu temu. Tvrtka Koning Radimira Čačića je veliko poduzeće koje samo mali dio svojih poslova obavlja za državu. Uostalom, ta tvrtka dobiva poslove na javnim natječajima na koje se dosada nitko nije žalio, pa tu ne vidim ništa sporno.

Kad već ima tako uspješne tvrtke, ne bi li bilo moralno i odgovorno da se Čačić ne javlja na poslove koje dodjeljuje država? Smatrate li da je Ministarstvo koje je vodio Čačić uopće moglo biti objektivno pri dodjeli poslova, ako se na natječaje javljala tvrtka koju vodi sam ministar, odnosno njegova žena?

Iako ne mogu znati je li bilo namještanja na javnim natječajima, činjenica je da se nitko nije žalio, a također mislim da je nepotrebno nekoga ograničavati da se prijavi na državne natječaje samo zato što se bavi politikom. To je samo dokaz da je ta osoba bila uspješna u svom poslu i van politike i da o njoj nije ovisna.

Mladen Sirovica

 

Razgovor: Mladen Guliš, novi predsjednik samoborskog HNS-a

Razgovor: Tomislav Masten, novi – stari predsjednik samoborskog HDZ-a

Arhiva 2004

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2003

2002