Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Žarko Adamek, samoborski gradonačelnik

Pridjev "samoborski" jamči kvalitetu!

Žarko Adamek nekoliko je mjeseci samoborski gradonačelnik. Nakon dugotrajne krize i međustranačkih i unutarstranačkih obračuna i pogađanja, njegov se izbor pokazao kao rješenje koje zadovoljava sve. Iako samoborska politička kriza traje i dalje, budući da je vijećnička većina nestabilna, život teče dalje, a Grad mora funkcionirati. O tome kako to izgleda iz gradonačelnikovog kuta, porazgovarali smo sa Žarkom Adamekom.

Bili ste tajnik Ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva, koje je svojim djelovanjem počelo prilično diskretno, da bi vremenom u javnosti počelo biti percipirano kao izuzetno uspješno. To se posebno odnosi na kreditne poticaje gospodarstvu i poduzetnicima. Samobor je jedna od sredina u kojoj su mjere poticanja obrta, malog i srednjeg poduzetništva postigle najbolje rezultate. Možete li ukratko rezimirati svoj rad u tom ministarstvu i reći nešto o njegovoj perspektivi, obzirom da se govorilo o njegovom ukidanju?

Istina je da je Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo najmlađe i najmanje ministarstvo u Vladi Republike Hrvatske. Osnovano je u veljači 2000., a ja sam u to ministarstvo došao kao drugi imenovani dužnosnik. Prvi je bio ministar Pecek, koji je prije toga bio ministar bez portfelja. Naravno da smo u početku prebolijevali one početne dječje bolesti, od toga da smo se doslovno borili za svakog službenika, za svaku stolicu i za svaku sobu, dok nismo došli na Ksaver, gdje je i sada sjedište ministarstva. Trebalo je organizirati i uspostaviti normalan rad ministarstva i mislim da smo u tom dijelu uspjeli dosta napraviti. Osobno, ali i objektivno, mislim da bi za još bolje rezultate to ministarstvo trebalo biti veće. Naime, obim poslova je toliki da kod službenika jednostavno nakon određenog vremena dolazi do "zamora materijala". Zgodan je bio komentar Državne revizije ove godine, kada su utvrdili da smo mi jedino ministarstvo gdje na jednog službenika dolazi više programa, jer u drugim ministarstvima je uobičajeno da na jedan program dolazi više službenika. Činjenica je da se u ovom ministarstvu jako puno radi i ljudi su predani tom svom poslu, ponekad ga shvaćaju kao nekakvu "misiju". Nema određenog radnog vremena, jer se radi na zaista važnim projektima za gospodarstvo. Mislim da su rezultati koji su se prošle i ove godine počeli pokazivati upravo rezultati tog velikog rada. Svi, od službenika, pa do samog ministra, svi su u tom poslu izuzetno angažirani i upravo u toj sinergiji zajedničkih napora dolazi do ovih rezultata. Složio bih se da smo iz malo poznatog, skromnog ministarstva uspjeli napraviti značajne rezultate.

Paralelno s osnivanjem spomenutog ministarstva osnovan je u Gradu Samoboru Upravni odjel za gospodarstvo, koji je pratio programe koji su dolazili iz ministarstva. Na koji način se iz ministarstva gleda na Samobor, kako je prepoznavan kao sredina koja potiče gospodarstvo i otvorena je za inicijative?

Naš upravni odjel u Samoboru osnovan je zapravo u isto vrijeme i pratio je programe ministarstva. Naravno da sam i ja, kao Samoborac, pomogao da Samobor bude jedan od prvih gradova koji je bio uključen u sve programe. Činjenica je da Samobor ima dugogodišnju tradiciju obrta i poduzetništva i to je nešto po čemu je Samobor prepoznatljiv u Hrvatskoj. Kad se bilo gdje u Hrvatskoj spominje Samobor to odmah asocira na obrt, tradiciju i na nešto kvalitetno. Jučer sam razgovarao s jednim pročelnikom u Županiji vezano uz robne marke, koji je rekao da je istraživanje tržišta pokazalo da kad nešto nosi pridjev "samoborski" da se podrazumijeva kvalitetno, ugodno i vrijedno. Znači, to je nešto što smo uspjeli stvoriti kao "brand name", kao samoborski proizvod. Samobor se 2000. godine kao prva lokalna jedinica uključio u kreditiranje poduzetnika i od tog trenutka aktivno sudjelujemo u programima ministarstva. Danas smo ne samo u programu kreditiranja, već i u programu osnivanja i pokretanja radnih zona, osnovan je Poduzetnički centar, Poduzetnički inkubator i mislim da smo u tom dijelu, kao Grad, s ministarstvom uspješno surađivali i da se ti rezultati pokazuju.

Sjećamo se da je u početku, prilikom uvođenja programa Gruda snijega i novog načina okrupnjavanja kapitala angažmanom gradova, banaka i ministarstva, bilo dosta skepse. Koliko se taj odnos javnosti prema vašim programima u međuvremenu promijenio?

Gruda snijega i svi ostali kreditni programi nastali su 2000. godine kao rezultat izuzetno nepovoljnih uvjeta na tadašnjem tržištu kapitala. Činjenica je da se jedno državno ministarstvo ne bi trebalo baviti poslovima kreditiranja, već bi na neke druge načine trebalo poticati razvoj poduzetništva. No, na temelju razgovora s poduzetnicima došli smo do zaključka da je upravo nedostatak kapitala bio glavni problem daljnjeg razvoja ili glavni problem "pada" nekog poduzetnika i stoga je upravo taj kreditni program bio prvo za što smo se odlučili. Jasno, svi su bili vrlo skeptični. Sjećam se, u Samoboru se pričalo da se tih 5 milijuna kuna neće moći podijeliti, a podijelili smo ih u tri, četiri mjeseca. Upravo radi toga što su tadašnje redovne kamate bile 15% do 20%, naša je kamata od oko 8% bila izuzetno privlačna. Mislim da je tako i danas, jer još uvijek su kamate na druge kredite više, iako su smanjene na 9 ili 11%, a mi smo tokom vremena na te kredite za poduzetnike također smanjili kamate i olakšali uvjete i način povrata tih kredita.

Skepsa postoji i danas. Ima u Samoboru čitav niz uglednih poduzetnika koji tvrde da Samoboru ne treba kreditni fond od 69 milijuna kuna. Međutim, sada, kad se kreditni fond rasporedio na četiri banke, mislim da će i taj kreditni potencijal biti relativno brzo iskorišten. Jasno, ne u onom vremenskom roku kao što je to bio slučaj s prvih 5 miljuna kuna, ali mislim da za Samobor to nije preveliki kreditni fond.

Gradonačelnik ste nepuna tri mjeseca. Dobro poznajete problematiku funkcioniranja i ustrojstva grada. Bili ste prvi tajnik Grada Samobora, te dugogodišnji gradski vijećnik. Baš ste kao vijećnik imali dosta primjedbi na funkcioniranje gradske uprave. Što sada namjeravate najprije mijenjati ili reorganizirati?

Prije svega, mislim da bi trebalo osnažiti ulogu Gradskog vijeća. To je jedino tijelo koje je za sada neposredno birano od strane građana i koje u dosadašnjem sustavu zapravo nije imalo onu snagu koju bi, po mom mišljenju, Gradsko vijeće trebalo imati. Također mislim da treba promijeniti sustav gradske uprave. Gradsku bi službu trebalo odvojiti od službe Gradskog poglavarstva, a ulogu Gradskog vijeća trebalo bi osnažiti na način da ono ima profesionalce koji bi radili isključivo na pripremi sjednica, s radnim tijelima. To je ono što bi i sami vijećnici željeli i što očekuju. Znači, da Gradsko vijeće postane mjesto gdje će se permanentno raditi kroz radna tijela, a sjednica Gradskog vijeća će onda biti samo jedan od segmenata odlučivanja. Mislim da će onda i same sjednice daleko kraće trajati, jer će vijećnici već biti upoznati s materijalima o kojima će se odlučivati, čime će i rad Vijeća biti daleko kvalitetniji. Dakle, radi se o odvajanju funkcije službe Gradskog vijeća od funkcije službe Gradskog poglavarstva. Činjenica je da jedna osoba, osoba tajnika Grada, ne stigne odrađivati sve one poslove koji su pred njega postavljeni. U krajnjem slučaju i sami vijećnici su to, prilikom rasprave o Statutu, predložili, i slažem se s time da je to jedna od dobrih ideja. U nacrtu prijedloga nove odluke o ustroju upravo smo krenuli u tom smislu.

Osim toga, za Grad je od izuzetnog značaja informatizacija gradske uprave, povezivanje svih službi u jedan suvisli informacijski sustav, kako bi informacije od interesa za građane putem interneta bile i javno dostupne. Mislim da bi unutar službe Gradskog poglavarstva trebalo ustrojiti službu koja će obavljati opće pravne i kadrovske poslove za sve institucije Grada: Gradsku knjižnicu, Pučko otvoreno učilište, Samoborski muzej i druge. Na taj način bi se pokušala uštedjeti i financijska sredstva, ne bi se trebali plaćati knjigovodstveni servisi i slično. U tom smislu bi trebala postojati služba koja bi obavljala logistiku za sve gradske institucije.

Što je s prostorom? Uvjeti u kojima radi gradska uprva su zaista neprimjereni.

Prostor je u ovom trenutku velik problem, ali postoje ideje da se ova zgrada vijećnice, koja je u vlasništvu Grada, polako prazni za potrebe Grada. Ideja je da se policijska postaja izmjesti iz središta grada, čime bi dobili izuzetno velike prostore, podobne za rad gradske uprave, a samim time će se stvoriti i prostori koji će se moći dati na korištenje udrugama i kulturno - umjetničkim društvima.

Kako kao gradonačelnik koji mora osigurati funkcioniranje Grada i rad gradskih službi gledate na stalna politička previranja među koalicijskim partnerima?

Izgleda da je mjesto gradonačelnika u Samoboru "napotrošnije" mjesto, jer mi još od 1993. godine nismo doživjeli da jedan gradonačelnik izdrži cijeli mandat. Stalno dolazi do nekih neki prekida, nema kontinuiteta i to je objektivno problem u funkcioniranju Grada, pogotovo kod vođenja dugoročnih, kapitalnih projekata. Međutim, to je politika i od toga ne možemo pobjeći. Na koji se način možemo tome suprotstaviti? Samo na jedan način - isključivo kvalitetnim radom. Moram reći da je na prošlom Gradskom vijeću bilo lijepo čuti kad su oporbeni vijećnici priznali da je ugodno biti na Aktualnom satu kad na svako pitanje vijećnika gradonačelnik ima adekvatan odgovor, jer time dokazuje da vlada materijom i da ima potrebne informacije. Dakle, kad oporbeni vijećnik daje kompliment, onda taj kompliment ima dvostruku snagu, jer se podrazumijeva da bi oni vijećnici koji su na vlasti trebali biti više - manje zadovoljni s osobom koju su postavili.

U Gradu postoje i neki stalni problemi kao što je, primjerice, Energo metan. Nazire li se rješenje za to poduzeće?

Energo metan, bez obzira na napise u lokalnom tisku i kaznene prijave koje su podnesene državnom odvjetništvu, ima budućnost. Ja sam u to apsolutno siguran. INA definitivno prodaje svoj udio novom strateškom partneru i mislim da smo, prema sadašnjem stanju stvari i po do sada obavljenim razgovorima, na dobrom putu. Taj je strateški partner izuzetno kvalitetan i spreman zajedno s Gradom dalje raditi na saniranju postojećih dugova Energo metana. Rješenju tog problema smo vrlo blizu: Grad bi ostao suvlasnik u 1/4 zdravog Energo metana i budućnost tog poduzeća time bi bila zajamčena. Direktor Novak najavio je povećanje potrošnje plina za sljedeću godinu, budući da su broj priključaka i potrošnja plina značajno porasli. Samo na razlici cijene nabavljenog i isporučenog plina Energo metan posluje pozitivno, pokriva svoje poslovanje i stvara kapital koji će moći dalje investirati.

Što je s dugovanjima potrošača prema Energo metanu?

U ovom trenutku Energo metan potražuje oko 3,5 milijuna kuna od svojih potrošača, a prema INI, kao dobavljaču plina, ne postoji dug osim tekuće rate koja se plaća u vrijeme dospijeća. S INOM su, bez obzira što je ona i naš suvlasnik, partner, razriješena sva dugovanja. Nadam se da ćemo polako rješavati i sva ostala dugovanja.

Postoje mišljenja u Gradu kako je u cijeloj priči s Energo metanom Grad na gubitku. Naime, startalo se s 51% vlasništva, sada je to palo na 34%, a na kraju će, po svemu sudeći, Grad zadržati 25%.

Da, to je točno. Ali, koja su bila ulaganja Grada Samobora u Energo metan? O tome nitko neće govoriti. Grad Samobor je u cijeli posao plinifikacije ušao s izuzetno niskim kapitalom, dao je određene stvari, nekretnine na kojima su se izgradile plinske stanice i slično. Sama investicija sada doseže vrijednost 30 i više milijuna kuna; od magistralnog voda preko Svete Nedelje i 100 i više kilometara vodova po gradu. Sve su to investicije u kojima Grad Samobor nije aktivno sudjelovao svojim sredstvima. Tek promjenom zakona kojim smo mogli početi naplaćivati taksu, a koja se onda pretvara u kapital, mi smo zapravo počeli ulagati živa sredstva u Energo metan. U ovom trenutku imamo od tih taksi nešto više od 3 milijuna kuna kapitala u Energo metanu i to je upravo jedan od zaloga za sanaciju postojećih dugova, jer ćemo i od ostalih partnera tražiti dokapitalizaciju u "živom novcu".

Odgađanje izbora zamjenika gradonačelnika također ometa normalan rad Gradskog poglavarstva i gradske uprave. Kada i kakvo se rješenje predviđa?

Rješenje će biti vrlo brzo. Mislim da ćemo već na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća imenovati drugog zamjenika gradonačelnika. U tom dijelu politika zaista ima odlučujuću riječ, jer, konačno, svi smo ovdje zamjenici i gradonačelnici ili članovi Poglavarstva na temelju nekakvih izbornih rezultata i na temelju odluke političke stranke kojoj pripadamo. U Hrvatskoj još nisu nastupila vremena za nuđenje neke od građanskih opcija kao rješenja.

Moram reći da nije ugodno raditi u trenutku kad nema osobe koja bi bila ovlaštena zamijeniti osobu gradonačelnika, iako, s druge strane, u kolegama Lukšiću i Koščici kao članovima Poglavarstva zaduženima za određene projekte i poslove imam veliku pomoć.

Je li točno da pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Tomo Gvozdanović odlazi i, ako jest, u kojoj je to mjeri vezano uz reorganizaciju gradske uprave? Ima li to veze i s politikom, obzirom da je član LS-a, sada oporbene stranke?

Točno je da je pročelnik Tomo Gvozdanović svoj mandat dao na raspolaganje. Htjeli mi to priznati ili ne, mjesta pročelnika ipak ovise o politici i činjenica je da bez političke suglasnosti netko ne može duže vremena ostati na mjestu pročelnika. Moram reći da je moja suradnja s Gvozdanovićem i dan - danas dobra, jednako dobra kao i u vrijeme dok sam bio oporbeni vijećnik ili član Poglavarstva. Izuzetno cijenim rad pročelnika Gvozdanovića i naš dogovor je da on svojim znanjem i radom ima mjesto u gradskoj upravi Grada Samobora. Mislim da će on biti raspoređen na mjesto koje mu upravo i najviše leži, a to su poticajne mjere kreditiranja i subvencija, s čime se zapravo i kao pročelnik najvećim dijelom bavio. Ovo je prilika da kažem da u sustavu reorganizacije gradske uprave u Upravnom odjelu za gospodarstvo predviđamo više poslova. Tim odjelom trebao bi biti obuhvaćen i segment koji do sada nije bio rješavan, a to je poljoprivreda. Time bi on postao Upravni odjel za gospodarstvo i poljoprivredu. Mislim da u tom dijelu imamo što ponuditi našim građanima i pokazati da Grad Samobor živi i od poljoprivrednih aktivnosti, jer dobar dio naših sugrađana živi od poljoprivrede kao isključivog ili dodatnog zanimanja. Osim toga, predviđeno je da se tom odjelu pridruže još neki poslovi, kao što je civilna zaštita, vatrogastvo i slično. Nadam se da ćemo na temelju javnog natječaja naći osobu koja će na adekvatan način moći zahvatiti taj širi spektar poslova koji će se postaviti pred sadašnji Upravni odjel za gospodarstvo. Potpuno je jasno da će se i taj odjel morati ekipirati, jer odjel koji ima pročelnika i jednog zaposlenog zaista ne može obaviti sve one poslove koji su pred njega postavljeni.

Što je trenutačno najaktualnije u radu Gradskog poglavarstva, na kojim se projektima najviše radi i gdje su napravljeni najveći pomaci koji bi trebali pridonijeti budućem razvoju?

U ovom trenutku najveći projekt na kojem se radi je Poduzetnička zona Samobor. Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća usvojeno je pet odluka koje se odnose na spomenutu poduzetničku zonu. Mislim da je to jedan od najvažnijih projekata Grada u ovom trenutku. Poduzetnička zona treba biti do kraja komunalno i infrastrukturno opremljena, kako bi ju mogli ponuditi na tržištu, jer jedino stvaranjem nove vrijednosti u gospodarstvu možemo onda dalje graditi i podržavati nadgradnju u društvenim djelatnostima i u komunalnom segmentu. Činjenica je da još nekoliko velikih projekta stoje pred Samoborom u vrlo kratkom vremenu. U prvom redu to je izgradnja sportske dvorane srednjih škola, što je nakon petnaestak godina prva investicija u društveni standard u ovom Gradu. Zadnja investicija je bila gradnja sportske dvorane kod OŠ Bogumila Tonija. To je izuzetno važan projekt koji ćemo raditi u suradnji sa Zagrebačkom županijom. Tu je i autobusni kolodvor, koji je također naša budućnost. Mi moramo riješiti pitanje tog kolodvora koji i Grad Zagreb i dalje smatra svojim vlasništvom. Bez obzira na to, moramo krenuti u izgradnju novog kolodvora koji će izvući promet iz centra grada.

Svi znamo da u ovom trenutku u Samoboru postoje tri investicije u gospodarskom dijelu, a koje se odvijaju izvan samog utjecaja Grada. To su Konzum, Era i Konzumov partner Merkur koji će graditi u Samoboru. U narednih dvanaest mjeseci sve će te investicije biti dovršene.

Već desetak godina plačemo da nema značajnih investicija. Izgrađena je radn zona u Svetoj Nedelji i svi su bježali tamo. Došlo je vrijeme da se to preokrene u našu korist. Nakon što počnemo ubirati plodove našeg ulaganja u gospodarstvo mislim da će onda biti lakše i s rješavanjem drugih projekata, kao što je, primjerice, projekt Hrvatskih studija koji imaju ozbiljnu nakanu i želju za dolazak u Samobor.

Hrvatski nogometni savez i pitanje Šmidhena je nešto s čime će se ovaj Grad u svakom slučaju morati pozabaviti. No, to je toliko velik i kompleksan problem da, ako Grad ne uzme aktivnu ulogu u svoje ruke, bojim se da će nam to iskliznuti iz ruku, da nećemo imati apsolutno nikakvog utjecaja u tome. Pripremamo određene mjere da se Grad Samobor u pitanje Šmidhena aktivno uključi. Mislim da je u ovom trenutku još prerano o tome govoriti, jer se mora postići suglasnost prije svega na političkoj razini, ali moj će prijedlog ići prema tome da Samobor uzme aktivnu ulogu u rješavanju pitanja Šmidhena. Konačno, vidjeli ste u nekim medijima da sam bio na tom zapuštenom objektu, da sam upoznat sa stanjem i moram reći da je u ovom trenutku Šmidhen naša rak-rana.

Robert Škiljan

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)