Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Branko Adamek opet o Tele2 i ostalome

Nisam ni sumnjao da nema dozvole

Iza nas je fašničko vrijeme i sve se vraća u kolotečinu. Sada mogu u miru, bez fašničke euforije, odgovoriti gospodinu Kreši Kufrinu u svezi njegovog prosvjeda na moj članak o kulturocidu.

Prije svega, želim naglasiti da poštujem gospodina Krešu Kufrina kao poduzetnika, kakvih na opću žalost ima sve manje u našem gradu. Čak štoviše, cijenim njegov angažman pri obnovi stare, načete fasade. Mišljenja sam isto tako da ima puno pravo reklamirati i reklamom privući nove korisnike. Konačno, i ja sam korisnik usluga operatera Tele2, kojeg on zastupa.

Ni u kojem trenutku nisam posumnjao da je gospodin Krešo Kufrin bez potrebne dozvole stavio reklamu preko cijelog prvog kata kuće pokojnog Ivice Sudnika, što je, konačno, u svom prosvjednom pismu i naveo. Makar sam uvjeren u to da taj pano nije postavljen samo prigodom fašničkog ludovanja. Ali, nisam njega prozvao kulturocidnim.

Po mom uvjerenju, problem je u službeniku Ministarstva kulture, koji je potpisao dozvolu. Pitam koliko taj službenik poznaje Samobor, koliko mu je poznata vizura pri dolasku Perkovčevom ulicom prema središtu grada, da li zna lokaciju tog objekta ispod župne crkve sv. Anastazije? Da li mu je poznata odluka iz Prostornog plana Grada Samobora o zaštiti vrijednih vizura? Kada sam pisao o kulturocidu, imao sam na pameti upravo takvo birokratsko donošenje odluka.

Međutim, zanimljivo je da je najviše reakcija, pa čak bih rekao i napada, bilo na moje spominjanje kuće pok. Ivice Sudnika i njegovog značaja za naš grad. Kako to da nitko ne reagira na moje uporno upozoravanje o nebrizi za park-šumu Anindol, nekada ponos našega grada, koji se pretvorio u šikaru? Sada, dok još nije prolistalo, volio bih da zaduženi za njegovo održavanje prošeću barem do crkve sv. Ane i uvjere se u istinitost mojih navoda ili da me javno demantiraju.

Dalje, bilo bi veoma zanimljivo objasniti kako autobusni kolodvor u Zagrebu, s kojeg polaze dnevno na stotine autobusa put cijele Europe, uključuju se normalnim površinskim čvorom ("T" priključak) u gradski promet, a sve normalno funkcionira. A kod nas? Trošimo velike površine zemljišta, gradimo skupu infrastrukturu, daleko veće prometne površine za izgradnju kružnih križanja (rotora), a sve se da riješiti prema preporukama preuzetim od Njemačke, sukladno predviđenom prometnom opterećenju.

Zato bih volio da službe zadužene za izgradnju prometnica u našem gradu iznesu osnovne podatke na osnovi kojih grade kružna križanja – prognozu broja vozila i opterećenje smjerova za period barem 10 godina. Prema preporukama, koje se koriste pri projektiranju kod nas, predlaže se izgradnja kružnih križanja (rotora) ukoliko se očekuje dnevno prometno opterećenje minimalno 3000 vozila (ili min. 300 vozila u vršnom satu) i to jednako raspoređeno u svim smjerovima, što sigurno kod novoizgrađenih rotora kod autobusnog kolodvora i na Mirnovečkoj cesti nije i neće se sigurno ostvariti u previđenom periodu.

Dalje, spomenuo sam i legalizaciju parkiranja na Trgu kralja Tomislava. Dok se u gradovima izbacuje promet iz centra grada, posebno u onima koji žele razvijati izletnički turizam, kod nas je, nažalost, ozakonjeno parkiranje na tom trgu. Nije jasno kako se na trgu, na kojem su locirane tri banke, na kojem se iznajmljuje prostor za pet ugostiteljskih objekata, dozvoljava parkiranje? Da li se itko upitao prije donošenja takove odluke kako je sjediti na Trgu, pojesti kremšnitu, po kojima smo poznati, popiti kavu, ili se jednostavno sastati s prijateljima i prošetati Trgom?

Ili, treba li posebno spominjati betonizaciju našega grada, uništavanje padina grada izgradnjom neprimjerenim stambenim objektima, umjesto obiteljskih kuća s cvjetnim i zelenim okućnicama?

Treba li posebno spominjati poznate kulturne djelatnike, zaljubljenike u naš grad, koji su ga uvijek rado posjećivali, ili je dovoljno citirati prof. Marka Peroša, jednog od mnogih autora koji je u svom eseju o samoborskim vrtovima i perivojima, između ostalog, napisao:

"VRTOVI I PERIVOJI SAMOBORSKIH POSEBNIKA, KAO I JAVNI NASADI, JESU PONOS I NAJLJEPŠI UKRAS SAMOBORA TE DIVNO PREDVORJE I PRIJELAZ U PREKRASNU BRDSKU ŠUMOVITU OKOLICU..."

Na kraju, koliko sam bio u krivu kada sam pisao o kulturocidnom odnosu prema našem gradu?

Branko Adamek

• 21.02.2012.
• Komentirajte članak
• Pregled komentara (1)