28.04.2007.

Neka svatko napiše ponešto o našem gradu

Ima i nekaj dobroga

Baš me zanima sljedeće!

Zašto se misli, da je naš grad, dakle, Samobor, grozan grad, politički, ekonomski i sl.

Ja ne kažem da je dobar, samo me zanima da u komentarima vidim, što sve nije dobro, možda ja za nešto ne znam.

Ajde, pokažite se.

Isto, neka svatko tko piše nešto loše o gradu, razmisli malo, i napiše nešto što misli da je dobro u gradu!

Siguran sam da nema samo zločestih stvari.

netko

28.04.2007.

O uvjetima i kvaliteti rada u City Expressu

A City samo šuti i trpi...

Gledam u zadnje vrijeme, sve novine i mediji "pljuju" po City Expressu, a City samo šuti i trpi nepravdu, a i svoje pogreške... Ja sam novozaposleni djelatnik CityEx-a i to je katastrofa kako su ljudi nepošteni, nepristojni i nekulturni prema nama. Već čim nas vide, ni krive ni dužne, svi nas gledaju s prezirom i nekom ljutnjom, pa trpimo uvrede i psovke, nekulturne, nepristojne ljude, verbalne napade...

A zašto??? Mi svaki dan riskiramo život na cesti zbog nekog papira koji ljudi jednom pogledaju i bace u smeće...

Nitko ne shvaća koliko je opasno biti u prometu, pogotovo na skuteru koji je sitan, brz i neuočljiv u prometu i gdje se najviše strada. Vrlo je nestabilan, a padovi i nesreće su vrlo česti. Ali, nikoga to nije briga, svi samo nas optužuju, sve smo mi krivi. Vidim i sam dobro da su banke i ostali naši poslovni suradnici ti koje kasne s isporukom.

A da ne spominjem kuće bez brojeva, bez poštanskog sandučića, bez prezimena... Ja sam u poslovnici područne službe Samobor pa ima puno i nedostupnog ili teško prohodnog terena u okolici Samobora. Tamo, naravno, ima puno starih, netočnih brojeva pa je jako teško i komplicirano raditi. Naravno, to opet nikog nije briga.

I, na kraju, mi jadnici dostavljamo okolo čak i te novine ljudima u kuće. Iste te novine koje pljuju po nama i ocrnjuju nas. Stvarno jako tužno i nepravedno. Nadam se da će napokon netko napisati i nešto u našu korist.

Unaprijed zahvaljujem

Pozdrav!

Tomislav Tucman

28.04.2007.

Dajte nekaj da si razmemo

Nek zvoni naš kaj!

Veleštovani gospon urednik,

uz kompliměnte na uređivanju Vašeg cénenog lista, štel bi Vas pitati je li imate nâmeru uklučiti vu Vaš list i članke na kajkavskom.

Ak znate za (još) neke novine tere objavluju (i) na kajkavskom, prosil bi Vas za povratnu informâciju.

Ja znâm da kajkavske tekstě dâju

- Zagorski list (više autorov)

- Međimurske novine (Jozek radnik)

- Varaždinske vijesti (Klopotec)

Neki kajkavski linki:

Turopôlski for-um:

Lépa naša kajkavska– v papérnate i v mrežne novina:

http://www.gorica.hr/forumi/topic.asp?TOPIC_ID=2278&whichpage=2

Spominajmo se turopolski:

http://www.gorica.hr/forumi/topic.asp?TOPIC_ID=720&whichpage=17

http://lovec.blog.hr/

http://brankov.blog.hr/

Puno fala.

Sa veleštovajnem i velekajvajnem

Ljudevit Kaj

Lj.K.

28.04.2007.

Pitajte ak se usudite!

Nismo tega medveda ni vidli!

ajde pitajte organizatore zakaj je izložba ivana medveda bila zatvorena već u petak iako je na plakatu pisalo da se može razgledati do nedjelje?

niš nis videl

28.04.2007.

Literarni prikaz zapletaja oko izbora direktora Komunalca

Stranački aktivisti i JNA rezervisti

Bio jednom jedan grad, vele lijep, ugodan, rekli bismo taman po mjeri čovjeka. Slikali ga umjetnici, opisivali pjesnici, čak ga prozvali najhrvatskijim od svih hrvatskih gradova, a rado su ga posjećivali izletnici.

Da grad ostane upravo takav kakvim ga doživljavaju umjetnici, poete, pisci i gosti, razumljivo je da njime treba upravljati sloga. I bijaše tako. Barem na papiru. Dogovorili se politički čelnici triju stranaka i sklopili koalicijski ugovor. Reklo bi se prava idila, rijetko viđena na našim prostorima.

Ali, grad se razvijao, potrebe su svakim danom bivale sve veće. To je zahtijevalo određena usklađenja programa i aktivnosti uprave i gradskih poduzeća s programima složne gradske uprave, a to je pak zahtijevalo određena poboljšanja u poslovanju grada i dovođenje novih, stručnih ljudi.

Tako je jednog lijepog dana složna gradska uprava raspisala natječaj za direktora jednog od svojih gradskih poduzeća. Službena komisija je primljene kandidature zaprimila, pregledala i većinom glasova (samo dva člana jednog koalicijskog partnera ostali su suzdržani) predložila gradskoj upravi kandidata koji je po kvalifikaciji, stručnosti, organizacijskim sposobnostima i ostalim zahtjevima raspisanog natječaja najviše zadovoljavao.

Sve po zakonu. Ali, tada je došla na vidjelo prava sloga gradske uprave. Demo(n)kracija na djelu!

Predloženi kandidat bio je (rekli bi ljudi - k'o za vraga) član jedne od stranaka potpisnica koalicije. Zato su članovi složne gradske uprave ostalih dviju stranaka potpisnica odmah skočili na stražnje noge, a kad nisu predloženom kandidatu mogli naći zamjerke u stručnom pogledu, pronašli su stotinu drugih, reklo bi se apstraktnih i izmišljenih, koje su ionako potpuno nevažne za to stručno i odgovorno mjesto. Neki su mu čak zamjerili što je kao mladi inženjer služio vojni rok u JNA (tko mu je kriv što je završio studij u ono vrijeme) i to, zamislite, u školi rezervnih oficira! Nisu postavili pitanje koliko mu je to iskustvo i stečeno znanje kasnije koristilo u višegodišnjem vojevanju u Domovinskom ratu.

I tako je neprihvaćanje jednog provjerenog stručnjaka na čelu jednog gradskog poduzeća pomrsilo naoko složne, a neki su ih nazvali idilične, odnose u gradskoj upravi tog lijepog i ugodnog grada, rekli smo, taman po mjeri čovjeka.

Takvo neprihvaćanje kvalitetnog stručnjaka dovelo je taj lijepi, ugodan, najhrvatskiji od svih hrvatskih gradova, u apsurdnu situaciju - da li raskinuti koalicijski sporazum i građane dovesti u situaciju prijevremenih izbora (i novih troškova Grada) ili, radi "mira u kući", raspisati ponovljeni natječaj i izabrati najvjerojatnije manje stručnu osobu koja će garantirati i dalje barem prividnu slogu (do sljedećeg slučaja).

U oba slučaja žrtve su građani i njihov lijepi, ugodan grad, po Matošu najhrvatskiji od svih hrvatskih gradova.

A građane toga grada, kao i ostale, učili su da revolucija jede svoju djecu. Što radi demo(n)kracija?

Može li taj lijepi grad, ugodan, idiličan, najhrvatskiji hrvatski grad, kako su ga zvali, rado posjećivan, slikan i pjesmom opjevan, uz takvu "slogu" političkog vodstva i dalje nositi te epitete? Da li je zaista toliko lijep, ugodan i idiličan? Ili je samo hrvatski grad?

Hoće li i kada će i u tom gradu demo(n)kracija zaista postati demokracija?

Svaka sličnost sa Samoborom je namjerna.

N.N. (Podaci o autoru poznati uredništvu)

28.04.2007.

"Internet izbori" Turističke zajednice grada Samobora

Mutni poslovi mutne družbe

Prošlo je 4 godine od održavanja Skupštine Turističke zajednice grada Samobora, a čitam danas na njihovim internetskim stranicama da se raspisuju izbori za novi saziv Skupštine. Da nije tragično, bilo bi smiješno.

Turistička zajednica trebala bi biti nositelj razvoja turizma našega grada, glavni inicijator aktivnosti, promotor i nositelj još 15 zadaća koje u svom takozvanom Statutu ima. Zašto takozvani Statut? Zato, jer Statut naše vrle Turističke zajednice NIKAD NIJE OBJAVLJEN u službenom listu Grada Samobora i jer takozvani Statut u svojoj zadnjoj rečenici baš naglašava da počinje vrijediti danom objave u Službenom listu.

Ako pak gledamo taj takozvani Statut (jer drugoga nema i koga to zapravo briga), onda on jasno govori tko su obvezatni članovi. To su oni koji obavljaju ugostiteljske, turističke te s turizmom neposredno povezane djelatnosti - hoteli, ugostiteljski objekti, suvenirnice i sl. Zanimljiv je način na koji se u ovom tisućljeću sva vodstva u našoj dragoj Turističkoj zajednici bave tumačenjima Statuta. Oni vele: trgovačko društvo koje više plaća obavezne naknade TZ temeljem svog prihoda ima veća prava. Onda se dogodi da u Skupštinu, a posredno u Vijeće turističke zajednice, ulaze najbogatiji i odlučuju o turizmu, iako njihov posao može biti i prodaja oružja, prodaja željeznih cijevi ili pak trgovanje naftom i benzinom. Ili veleprodaja svega i svačega.

Otprilike kao da oni koji u gradsku blagajnu uplaćuju najviše novaca, automatski zbog toga ulaze u Gradsko vijeće. Naravno da to nije tako. U Vijeće ulaze političke stranke koje se kandidiraju na izborima, jer se bave politikom. Mogu čak i nezavisne liste, ako skupe dovoljno glasova.

Zašto uspoređujem ove dvije institucije?

Jednostavno zato što u Skupštinu Turističke zajednice prvenstveno ulaze oni KOJI SE BAVE TURIZMOM i srodnim djelatnostima. Čak i u tzv. Statutu TZGS čl. 12 piše da su OBVEZATNI članovi SVI oni koji se bave turizmom. Ali, pogledajte sada kako to tumači vodstvo naše drage TZGS:

Članak 2. Temeljem članka 18. alineje 1, i članovi zajednice koji sudjeluju s najmanje 2% u ukupnom prihodu turističke zajednice imaju jednog (1) predstavnika u Skupštini zajednice, a članovi zajednice temeljem odredbi članka 18., alineje 2, koji sudjeluju s više od 5% u ukupnom prihodu Zajednice imaju dva (2) predstavnika. Pod ukupnim prihodom smatraju se prihodi ostvareni od turističke članarine i boravišne pristojbe ostvareni u godini koja neposredno prethodi godini u kojoj se raspisuju redovni izbori.

Vidljivo je da se nigdje ne spominje obvezatno članstvo. Dakle, tko plaća više od dva posto TZGS (iako djelatnost tvrtke nema veze s turizmom) ima jednog člana. Pretpostavimo da ih u Samoboru ima deset i da je to oko 30% prihoda, i eto deset skupštinara. Imamo mi i onih koji plaćaju više od 5% ukupnih prihoda u TZGS - recimo da ih je 5, pa je to još 10 članova. Gle, sad već imamo 20 članova Skupštine TZGS, a djelatnost tih tvrtki, podsjećam, nema veze s turizmom. Pitate se gdje su ostali članovi? Evo, tu:

Članak 3.

Obvezatni članovi Zajednice koji ostvaruju prihod obavljanjem ugostiteljske djelatnosti međusobno će odrediti jednog (1) predstavnika u Skupštinu Zajednice do najkasnije 21. svibnja 2007. godine, a u skladu s člankom 21. Statuta TZGS, te dostaviti zapisnik o provedenom izboru za člana.

Članak 4.

Obvezatni članovi Zajednice koji ostvaruju prihod obavljenjem turističkih djelatnosti međusobno će odrediti jednog (1) predstavnika u Skupštinu Zajednice do najkasnije 21. svibnja 2007. godine, a u skladu s člankom 21. Statuta, te dostaviti zapisnik o provedenom izboru za člana.

Dakle, oni koji se prvenstveno bave ugostiteljstvom i turizmom imaju ukupno 2 (slovima: dva člana) člana u Skupštini predrage nam Turističke zajednice. No, kako će oni među sobom izabrati tu dvojicu? To nigdje ne piše.

Prije četiri godine je na internetskim stranicama Glasnika objavljen i jedan nalaz Ministarstva turizma RH, a dio glasi:

- sastav Skupštine nije sukladan, u dijelu koji se odnosi na članak 18. stavak 3. alineju 3. Statuta TZG Samobora, s obzirom da, temeljem navedene odredbe Statuta, svoje predstavnike u Skupštinu nisu izabrali sami članovi TZG Samobora grupirani po pojedinim Statutom određenim djelatnostima

- prava članova u upravljanju TZG Samobora, tj. broj predstavnika članova TZG Samobora u Skupštini nije sukladan članku 11. stavku 3. i članku 59. stavku 1. Zakona, jer je broj predstavnika članova TZG Samobora u Skupštini određen isključivo na temelju udjela članova u prihodu od članarine, bez udjela u prihodu od boravišne pristojbe

- imena predstavnika nekih članova TZG Samobora navedena u zapisniku s izborne sjednice Skupštine i u "punomoćima" se ne podudaraju

- Nadzorni odbor nije Skupštini podnio pisano Izvješće za 2002. godinu, sukladno članku 17. stavku 2. Zakona, te je stoga Nadzornom odboru naloženo da navedeno izvješće podnese Skupštini.

(Ima još nepravilnosti i sve je ovo objavljeno i u Glasniku Samobora i Svete Nedelje, ali koliko se zna, poduzelo se nije ništa.)

Na kraju će mnogi pitati zašto ne spominjem imena kada sve ovo pišem. Zato, jer jednostavno ne vjerujem da jedan, dva ili tri čovjeka mogu sami održavati ovakvo stanje. Zapravo sam siguran. U svemu ovome itekako ima sistema, jer svi sve znaju, a nitko ne poduzima ništa. Zapravo i poduzima, ali rezultata nema. Više od godinu dana se preko medija (lokalnih i državnih) TZGS i vodstvo Grada Samobora međusobno prozivaju i svađaju, dok o turizmu ne raspravlja nitko, a kamoli da nešto poduzima. O tempora, o mores!

Ugostitelj koji živi od turizma (Podaci o autoru poznati uredništvu)

28.04.2007.

Ovo je slučaj za ministra Kirina

Ulicama našeg grada talibani kružiju...

Ovako,

da li bi bilo koristno zatražiti pomoć od policiji van sonobora (domaćeg komandira se ne isplati moliti, on lovi u Bregani siptare) da nas zaštite od balkanskih talibana koji divljaju autima po ulicama bivšeg kraljevskog grada.. veliki postotak tih domaćih talibana vozi na lož ulje, poprilični broj bez osiguranja i tablica, a o ludoj brzini da ne govorimo...

Možda bi bilo dobro pozvati ministra Kirina ili komadira milicijske uprave zagrebačke... oni nas sve voliju i možda budu razmeli.

Da čujem... poduke, podrške...

zbunjeni rvat..katolik od 7 stoljeca..

Napiši pismo

Ima i nekaj dobroga

A City samo šuti i trpi...

Nek zvoni naš kaj!

Nismo tega medveda ni vidli!

Stranački aktivisti i JNA rezervisti

Mutni poslovi mutne družbe

Ulicama našeg grada talibani kružiju...

Arhiva 2007

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2006

2005

2004

2003

2002