01.10.2018.

Završnica 43. Samoborske glazbene jeseni

Festivalski orkestar zaokružio lijepu glazbenu priču

Završnica 43. Samoborske glazbene jeseni

Nakon 9 dana i 13 održanih recitala odsvirana je i posljednja nota na 43. Samoborskoj glazbenoj jeseni. Čast da zaključi ovogodišnje izdanje Jeseni u nedjelju, 30. rujna, pripala je festivalskom "dream teamu", u čijoj se izvedbi već moglo uživati u petak, a čine ga violinisti Borivoj Martinić-Jerčić i Aleksandar Ivić, violisti Aleksandar Milošev i Wladimir Kossjanenko, violončelistica Monika Leskovar, kontrabasist Ivan Nestić i pijanistica Martina Filjak, kojima se završne večeri pridružio i gitarist Petrit Çeku.

Ovaj komorni sastav, okupljen u Samoboru u vrijeme trajanja festivala, za završnicu je odabrao djela Čajkovskog i Šostakoviča i oduševio publiku u crkvi svete Anastazije, u kojoj nije bilo slobodnog mjesta. Počelo je Čajkovskim i skladbom Barcarolle (Lipanj), iz ciklusa Godišnja doba, op. 37a, u obradi za gitaru Petrita Çekua, izvorno skladanu za klavir. Čajkovski je u Godišnjim dobima napisao 12 stavaka istinske muzikalne ljepote, jednostavnih oblika i neposredno komuniciranog sadržaja, koji su doživjeli i mnoge obrade, a Barcarollu je za gitaru obradio i na koncertu nadahnuto i istančano odsvirao Petrit Çeku. Slijedila je još jedna skladba Petra Iljiča Čajkovskog, jedno od njegovih najpopularnijih ostvarenja – Andante cantabile iz 1. gudačkog kvarteta u d-molu, op. 11, u obradi za violu i gitaru Rolanda Dyensa, a u izvedbi Aleksandra Miloševa i Petrita Çeku. Potom su Aleksandar Ivić, Monika Leskovar i Martina Filjak izmamili pljesak odličnom izvedbom Šostakovičevog 2. klavirskog tria u e-molu, op. 67. Festivalski je ansambl izazvao oduševljenje u izvrsnoj završnici, koja je ponovno pripala Čajkovskom i to uvertiri-fantaziji Romeo i Julija u obradi za komorni sastav Vladimira Mendelssohna. Sjajna izvedba nagrađena je dugotrajnim pljeskom pa je uslijedio jednako sjajan dodatak – Šostakovičev Valcer br. 2.

Na kraju 43. Samoborske glazbene jeseni možemo reći da se i ove godine na festivalskim pozornicima uživalo u nastupima proslavljenih imena hrvatske i svjetske glazbene scene te podržalo mlade glazbene nade čije vrijeme tek dolazi. U Samoboru je tijekom festivala nastupilo 66 glazbenika, 44 člana Simfonijskog orkestra HRT-a, a na njihovom repertoaru našlo se 60 skladbi najznačajnijih svjetskih imena. Statistika kaže da su najizvođeniji autori ovogodišnje Samoborske glazbene jeseni bili Piazzolla, Čajkovski te Vivaldi, Schumann i Rahmanjinov.

Posebno pripremljeni programi i suradnje obilježili su ovu sezonu, od otvaranja s programom Guitarrismo (Zoran Dukić, Petrit Çeku, Morana Pešutić, Tomislav Vukšić, Tvrtko Sarić, Krešimir Bedek, Pedro Ribeiro Rodrigues i Maroje Brčić) pa do suradnje osmero glazbenika koji su zaključili festival. Uživalo se i u izvedbama dvojice iznimnih mladih pijanista, Ivana Krpana i Ivana Vihora, prvom koncertnom hrvatskom gostovanju Ansambla Esperanza iz Liechtensteina, zajedničkom nastupu sada već stalnih gostiju, pijanista Josea Gallarda, violončelistice Jelene Očić, violinista Gernota Süssmutha, kojima se pridružio violist Rumen Cvetkov, a tradicionalno su u Samobor stigli Simfonijski orkestar HRT-a i Cantus Ansambl.

Međunarodno natjecanje mladih glazbenika Ferdo Livadić predstavilo je nove talente i buduće zvijezde, a pobjednica je violinistica Katarina Kutnar, kojoj su pripale obje nagrade – za najbolju umjetnički dojam sponzora Erste banke i za najbolju izvedbu skladbe hrvatskog autora čiji su pokrovitelji Hrvatsko društvo skladatelja i Grad Samobor. Katarina Kutnar će sljedeće godine na Samoborskoj glazbenoj jeseni izvesti skladbu koju će posebno za nju i Cantus Ansambl pisati skladatelj Davor Bobić.

Festival posebnu pozornost usmjerava na skladatelje kroz organizaciju Međunarodnog skladateljskog natjecanje New Note. Ovogodišnji pobjednik je španjolski skladatelj Eduardo Soutullo, čiju je skladbu Jagad za orkestar praizveo Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem Vetona Marevcija.

Pokrovitelji 43. Samoborske glazbene jeseni bili su Ministarstvo kulture, Zagrebačka županija i Grad Samobor. Samoborska glazbena jesen nositelj je EFFE labela, kroz projekt EFFE - Europe for Festivals, Festivals for Europe, koji je inicirala Europska udruga festivala.

M.Š.

 
01.10.2018.

U Foto galeriji Lang otvorena nova izložba fotografija

Izložene "sjene" Nade Orel

U Foto galeriji Lang otvorena nova izložba fotografija

U Foto galeriji Lang otvorena je 30. rujna izložba fotografija Nade Orel. O njenom radu Želimir Koščević piše:

"Svi će dakako reći da se fotografija sastoji od svjetlosti. Nada Orel vidi drugu mogućnost: fotografija se ne sastoji od svjetlosti, već od imaginarnog prostora gdje svjetlost ne dopire. Ali, kako je ovdje riječ o fotografiji, taj medij ima zavidnu alkemijsku moć pretvorbe svjetla u tamu i tame u svjetlo, tako da je konačni rezultat fotogram izvrnutih odnosa gdje svjetlo postaje tama, a ono gdje ta svjetlost ne dopire postaje jasno vidljiv zacrtan obris.

Sve bi to bilo propitkivanje medija da Nada Orel nije prepoznata kao umjetnica višestrukog interesa. Od širokog ekološkog angažmana, rada sa skulpturom, filmom, videom i multimedijalnih uličnih akcija, Nada Orel je kroz dugo vrijeme svog djelovanja bila prisutna na strani angažirane umjetnosti, s aktivnim odnosom prema realnosti.

"Sjene" su, dakle, samo segment njene šire umjetničke pozicije. Od portreta dokompleksnih kompozicija sjene, osim što se pojavljuju u sablasnom prikazu, one istodobno i preispituju svojstva medija fotografije. Iako je fotogram vrlo stari izum fotografske tehnike, njegovu punu primjenu najčešće su koristili nadrealisti, a zatim i fotografi "subjektivne fotografije" iz pedesetih godina 20. st. Nada Orel se nastavlja na tu tradiciju, i to je prepoznato njenim uvrštenjem u veliku panoramu hrvatske fotografije 1993. godine. Iako se u toj retrospektivi hrvatske fotografije Nadu Orel povezuje s novom umjetničkom praksom iz ranih sedamdesetih godina 20. stoljeća, poetiku njenih fotograma treba sagledati upravo u kontekstu nadrealističke tradicije.

"Sjene" su nestvarna bića čiji otisak na foto-osjetljivoj površini ostaje egzistencijalni trag žive prisutnosti. Njeni fotogrami ustvari su performativni, oni su vizualiziranje određenog unaprijed zamišljenog koncepta u kojem sudjeluje autorica i stvarno biće koje uz pomoć kemije, ili bolje reći – alkemije, ostavlja sjenoviti trag svog postojanja. Često puta otisak poprima groteskne somnabulne dimenzije, a to je ustvari i suština sjene. Sjena je stvarna, a tijelo koje je stvara gubi se iz prostora slike. Konačnu sliku tako definira privid, a taj privid je ugrađen u samu cjelinu fotografske umjetnosti."

Nada Orel

Nada Orel (Zagreb, 1939.) završila je Školu primijenjene umjetnosti (smjer fotografija) 1959. godine. Diplomirala je na Visokoj defektološkoj školi, a paralelno je studirala i na Pedagoškoj akademiji, na kojoj diplomira 1971. Kiparstvo je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Želimira Janeša. Suradnik je Majstorske radionice Antuna Augustinčića, koju je vodio profesor Ivan Sabolić.

Samostalno izlaže od 1973. godine. Osim skulpture, izlaže i fotografiju, a sudjeluje i u multimedijalnim likovnim akcijama kao što su "Kretnje u vremenu" i "Eksperimentalna slika

grada".

Sudjeluje na nizu kolektivnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Živi i radi u Zagrebu.

 

Završnica 43. Samoborske glazbene jeseni

U Foto galeriji Lang otvorena nova izložba fotografija

Arhiva 2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002