Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

U Gradskoj knjižnici obilježena 100. godišnjica smrti velikog Antuna Gustava Matoša

Istinska posveta našem Gustlu

Antun Gustav Matoš, jedan od najvećih i najboljih hrvatskih pjesnika, kritičar, esejist i feljtonist, čija djela su ostavila dubok trag u hrvatskoj književnosti, prije točno 100 godina umro je u Zagrebu. Tim povodom u samoborskoj Gradskoj knjižnici je u ponedjeljak, 17. ožujka, na sam datum njegove smrti, obilježena ova godišnjica. O velikom piscu, a treba reći i da je bio dobar violončelist, govorio je Milan Žegarac, dobar poznavatelj Matoševog književnog opusa, ali i života, pogotovo onog dijela vezanog uz Gustlov boravak u Samoboru.

Općepoznata je činjenica da je Matoš, nakon trinaestgodišnjeg izbivanja iz Hrvatske kao vojni bjegunac, pomilovan, i na poziv svojeg prijatelja Samoborca Mije Juratovića dolazi u Samobor. O njegovoj iskrenoj i velikoj ljubavi prema Samoboru i prijateljstvima s brojnim uglednim Samoborcima govori i čitav niz njegovih tekstova, ali i zgodnih anegdota, koje su, uz nekoliko pjesama, brojnim štovateljima Matoša koji su te večeri bili u knjižnici, predstavili učenici samoborske gimnazije Ivan Župančić, Ivan Bakula i Martina Vukić, uz glazbenu pratnju Marka Vuckovića.

Kroz kratak film o mjestima na kojima je pjesnik volio boraviti u Samoboru, o tome koliko Samoborci poznaju taj dio povijesti našega grada i što vole kod Matoša, vodili su nas Draženka Robotić i Milan Žegarac, a zaslužen pljesak dobio je za dvije otpjevane pjesme uz gitaru prof. Marin Rimac.

Vjerojatno bi i sam Gustl bio zadovoljan ovakvim nenametljivim, ali poučnim i zanimljivim predstavljanjem svojega lika i djela njegovim dragim Samoborcima.

M.K.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

U Svetoj Nedelji održano predavanje akademika dr.sc. Stjepana Damjanovića

Ćiril, Metod i glagoljica

Gotovo premala bila je župna dvorana crkve Presvetog Trojstva u Svetoj Nedelji 12. ožujka za sve koji su došli poslušati predavanje uglednog akademika dr.sc. Stjepana Damjanovića, profesora Filozofskog fakulteta u Zagrebu i potpredsjednika Matice hrvatske.

Ogranak Matice hrvatske u Svetoj Nedelji i župa Presvetog Trojstva ugostili su prof. Damjanovića, koji je održao predavanje na temu "Glagoljica i sveta braća Ćiril i Metod". Na ovaj je način Ogranak obilježio Dane hrvatskog jezika koji su u cijeloj Domovini nizom predavanja i radionica istaknuli važnost njegovanja jezične baštine u suvremenom multikulturalnom svijetu.

Akademik Damjanović je predavanje započeo o Svetoj braći, Ćirilu i Metodu, koji su u 9. stoljeću na našim prostorima širili kršćanski nauk. Konstantin Ćiril i Metod doši su u Moravsku na poziv kneza Ratislava, a širili su vjeru na jeziku razumljivom Slavenima. Stvorili su Slavenima pismo, napisali prve knjige na njihovu jeziku i uveli taj jezik u Crkvu.

Iako je tada postojalo mišljenje, protiv kojeg su se Sveta braća borila, da se obredi mogu vršiti na samo tri sveta jezika (hebrejski, grčki i latinski), hrvatsko područje specifično je, jer su se miješale glagoljička i rimska kultura zbog benediktinaca koji su imali samostane na hrvatskom području pa su obredi bili kombinacija latinskog obreda i obreda na hrvatskom.

Fenomen pisma glagoljice uvelike koincidira s počecima pismenosti u Hrvata i slavenskih naroda uopće. Glagoljski rukopisi i spomenici se pojavljuju u mnogim narodima našeg okruženja, ali se može sa sigurnošću utvrditi da je glagoljica bila najupotrebljivanija u Hrvatskoj, o čemu svjedoči i podatak da je njena pojavnost kod nas veća nego kod svih drugih naroda zajedno. Istaknuo je da postoje različite teorije o njenom postanku, da postoji uvriježeno mišljenje da ju je sastavio sveti Konstantin, ali neosporno je da ju je sastavio genij koji je kroz nju mogao istaknuti značajke jezika u kontekstu kojeg je sastavljana, te da se radilo i o osobi nadahnutoj kršćanskom simbolikom, jer je u obličje slova ugradio osnovne krćanske simbole - križ, trokut i krug. Nije nemoguće da su je upravo sveta braća Ćiril i Metod "posudili" za svoj misijski pohod među slavenske narode i na taj im način približili Sveto Pismo inkulturiravši ga poštujući pisanu kulturnu tradiciju koja je već živjela u hrvatskom, a možda i u drugim narodima. Naknadna preobrazba oble u uglatu glagoljicu je vjerojatno bio romanski utjecaj ili je, kako neki znanstvenici slute, bio izraz pojednostavljenja mukotrpnog klesanja kamenih spomenika gdje je bilo lakše oblikovati kvadratne u odnosu na oble oblike glagoljskih slova.

Posebnost je i da su Hrvati imali već 1483. godine prvu tiskanu knjigu na hrvatskom jeziku, dvije godine iza Beča i četrdeset godina prije Moskve, Misal po zakonu rimskoga dvora. Još se uvijek lome znanstvena koplja o tome je li tiskana u Kosinju ili Veneciji, ali je sigurno da ona zbog svog jezika pripada hrvatskom narodu.

Svi su prisutni nakon predavanja imali prilike prof. Damjanoviću osobno postaviti pitanja vezana za konkretnu temu, ali su se u razgovorima nametnule i druge aktualne teme vezane za prošlost, sadašnjost i budućnost hrvatskog jezika. Učenici Osnovne škole Sveta Nedelja svojim su radovima glagoljičnih slova ukrasili župnu dvoranu, a prisutni su imali priliku prelistati pretiske nekih glagoljaških knjiga koje je profesor donio na predavanje, među kojima je najzanimljiviji bio Hrvojev misal iz 1404. godine, jedna od najljepših knjiga glagoljaške pisane baštine. U ime organizatora i pokrovitelja obilježavanja Dana hrvatskog jezika u Svetoj Nedelji, Grada Svete Nedjelje i Turističke zajednice Grada Svete Nedelje, prof. Damjanoviću je na predavanju zahvalio domaćin vlč. dr. Marijan Kušenić.

Velik odaziv matičara, župljana, stanovnika Svete Nedelje i gostiju na predavanje istaknuo je potrebu za ovakvim i sličnim događanjima i dao dodatan poticaj članovima Ogranka Matice hrvatske u Svetoj Nedelji da i dalje svojim zalaganjem i radom nastoje oplemeniti svetonedeljsku kulturnu svakodnevicu.

T.I.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)