Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

SGJ - dojmljiv koncert gudačkog Dominant kvarteta i klarinetista Davorina Brozića

Oduševile Šostakovičevim Gudačkim kvartetom u c-molu

Ruski gudački kvartet Dominant na ovogodišnjoj Samoborskoj glazbenoj jeseni udružio je snage s našim klarinetistom Davorinom Brozićem. Rezultat je bila odlična izvedba Brahmsova Kvinteta za klarinet i gudače u h-molu, op. 115 koji se smatra jednim od najboljih djela komorne glazbe, kako ovog skladatelja, tako i uopće, za koji su nagrađeni dugotrajnim pljeskom.

I u prvom dijelu koncerta Dominant kvartet oduševio je publiku. Naime, članice kvarteta (čine ga violinistice Elena Revich i Ekatarina Pogodina, violistica Anna Sazonkina i violončelistica Tatjana Egorova) izvele su na početku Rahmanjinov Gudački kvartet br. 1 u g-molu (nedovršeni), a potom je slijedila jedna od najdojmljivijih izvedbi na cijeloj 35. Samoborskoj glazbenoj jeseni - Šostakovičev Gudački kvartet u c-molu, op. 110, br. 8, koji je skladatelj napisao u razrušenom Dresdenu, a mnogi ga smatraju i kao njegov svojevrsni vapaj za slobodom, zbog prilika u kojima je živio u SSSR-u. Djelo je sugestivno i potresno, a odličnom tehnikom i ekspresijom prenijele su ga članice Dominant kvarteta, zbog čega su se morale tri puta vraćati pred publiku, koja ih je nagradila i uzvicima "bravo".

Inače, samoborski koncert dio je obljetničke turneje kvarteta, kojom obilježavaju 15. godišnjicu djelovanja.

Gudački kvartet Dominant

Gudački kvartet Dominant s pravom zauzima jedno od vodećih mjesta među mladim glazbenim ansamblima Rusije. Izrastao je u klasi glasovitog glazbenika Borodin kvarteta, Valentina Aleksandroviča Berlinskog u rujnu 1995. godine. Već sljedeće godine ansambl je dobio prvu nagradu na Međunarodnom natjecanju gudačkih kvarteta Dmitrij Šostakovič u Sankt Peterburgu te postao članom Društva Moskovske državne filharmonije. Uz mnogobrojne koncertne nastupe u domovini i poznatim festivalima u Europi, kvartet je ostvario mnoge turneje - u Španjolskoj, Italiji, Njemačkoj, Švedskoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Hrvatskoj, SAD-u i Japanu. Prvi nosač zvuka snimili su već 1997., zajedno sa svojim osnivačem. Snimili su i nekoliko jedinstvenih nosača zvuka, na kojima izvode nekoliko svjetskih premijera, poput Kvarteta op. 9 Mechislava Weinberga ili Dječjeg albuma P.I. Čajkovskog.

Klarinetist Davorin Brozić diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, no svoju muzičku osobnost kreira tijekom školovanja u New Yorku (New School University) te kasnije kao stipendist Švicarske konfederacije u Ženevi. Za boravka u Švicarskoj djeluje kao solo klarinetist u l’Orchestre de chambre de Genéve te kao član ansambla Contrechamps. Pažnju usmjeruje izvedbama najvrednijeg klarinetskog opusa, od Mozarta, Schumanna i Brahmsa, do klasika 20. stoljeća. Nastupao je na festivalima komorne glazbe u Francuskoj, Švicarskoj, Italiji, Hrvatskoj, a do sada je dijelio podij s glazbenicima kao što su Quartet Philharmonia Berlin, Quartet Felicia, Kvartet Porin, Zagrebački puhački ansambl, Pascal Devoyon, Philippe Graffin, Vladimir Mendelssohn, Eduard Laurel, Bruno Schneider, Michel Strauss i dr. Dirigiranje je započeo učiti u New Yorku na Mannes College of Music, potom na akademiji Chigiana u Sieni u klasi Gianluigi Gelmettija te u majstorskim radionicama Marka Stringera i Uroša Lajovica. Aktivan je u proučavanju autografa skladatelja te interpretaciji neobjavljenih zapisa. Dobitnik je Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu, nagrade fondacije Emanuel und Evamaria Schenk u Zürichu i nagrade Henri Brolliet u Ženevi. Član je ansambla Opere HNK te docent na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

M.Š.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)

Fotoklub Klik organizira ciklus predavanja eminentnih hrvatskih fotografa

Profesionalci na djelu

Fotoklub Klik za jesensku sezonu priredio je svoj novi edukativni projekt, naziva Profesionalci na djelu. Svetonedeljska udruga zaljubljenika u fotografiju zamislila ga je na način da jednom mjesečno u Maloj Gorici (društveni dom) ugoste nekog od eminentnih hrvatskih fotografa. Ovisno o temi oni bi govorili o svojim iskustvima, prenosili dijelove stečenog znanja i otkrivali pokoju tajnu zanata zainteresiranim fotoentuzijastima. Predavanja su namijenjena svim ljubiteljima fotografije, a ne samo članovima fotokluba.

Prvo u nizu predavanja već je i održano. U srijedu, 29. rujna, gostovao je Marko Zirdum i govorio o svojim iskustvima u radu s modelima. Od toga kako se pripremiti za set i shooting do tajni komuniciranja s modelima, a govorilo se i o fotografima općenito te njihovom statusu u Hrvatskoj, kao i o Hrvatskoj udruzi fotografa kojoj je Zirdum na čelu.

Prema aktualnom rasporedu, u nastavku ciklusa Profesionalci na djelu predviđeno je za 13. listopada gostovanje Mare Milin na temu Modna fotografija, potom 10. studenog Predraga Gostimirovića na temu Svadbena fotografija te 8. prosinca Marina Tomaša, koji će govoriti o fotografiranju automobila.

Svi zainteresirani su pozvani, a više detalja o predavanjima, kao i o aktivnostima Foto kluba Klik može se naći na njihovim web stranicama.

K.S.

foto: Fotoklub Klik

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)

Samoborska glazbena jesen - književna večer Viktora Žmegača

Povijesni pregledi i SMS eseji

Samoborska glazbena jesen - književna večer Viktora Žmegača

Povijesni pregledi i SMS eseji

Ciklus u kojem se na Samoborskoj glazbenoj jeseni prožimala glazba s poezijom i prozom zaokružen je književnom večeri na kojoj je gostovao akademik Viktor Žmegač. Njegovi gosti bili su Zdravko Zima, Zlatko Madžar, Filip Merčep, Katarina Krpan i Krešimir Seletković. Predstavljena su tri djela Viktora Žmegača – Od Bacha do Bauhausa, Majstori europske glazbe i, najnovije, SMS eseji. O potonjem je na početku govorio Zdravko Zima, ističući brojne vrijednosti koje je autor objedinio u knjizi, kao i njegove sposobnosti, predstavivši ga kao vrhunskog profesora i znanstvenika, germanista, slavista i muzikologa. Dva eseja iz knjige (Cirkus u gradiću i Mijenjam punjenu papigu za živog psa) pročitao je Zlatko Madžar.

Viktor Žmegač na svoj je jedinstven i zanimljiv način okupljenima u dvorani Galerije Prica govorio i što ga je motiviralo za pisanje dvaju povijesnih pregleda - Od Bacha do Bauhausa (knjiga u kojoj je ponudio sintezu povijesti njemačke kulture) i Majstori europske glazbe (prikaz razvoja europske glazbe od baroka do danas). Najavio je i objavljivanje drugog dijela SMS eseja, a u tisku mu je već i nova knjiga o načinu razmišljanja u 20. stoljeću, u kojoj je kronološki posložio velika kulturološka i filozofska djela, počevši s Freudovim Tumačenjem snova.

Kao svoje glazbene goste profesor Žmegač pozvao je mladog Samoborca marimbista Filipa Merčepa i pijanisticu Katarinu Krpan. Filip Merčep predstavio se s Bachovom Sarabandom iz 2. suite za čelo u D molu, dok je Katarina Krpan izvela Chopinove četiri Mazurke te, po izboru Viktora Žmegača, skladbu Krešimira Seletkovića What's the time.

Na kraju je akademik Žmegač mladim glazbenicima (po ideji prof. Davora Lahnita) podijelio knjižice s prijevodom uputa Roberta Schumanna kako treba pristupiti glazbi i klaviru. O velikom interesu za ovu večer dovoljno govori podatak da su se u dvoranu morali unositi i pomoćni stolci.

M.Š.

Viktor Žmegač rođen je 21. ožujka 1929. u Slatini, gdje je završio osnovnu školu. Gimnaziju je pohađao u Virovitici i Osijeku. Studij germanistike i kroatistike (jugoslavistike) završio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a germanistiku i muzikologiju studirao je u Göttingenu.

Doktorat znanosti stekao je godine 1959., a od 1971. pa sve do umirovljenja 1999. redoviti je profesor njemačke književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Povremeno gostuje na stranim sveučilištima. Od 2002. je profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu.

Dopisni je član HAZU, inozemni član Saske akademije u Leipzigu i član znanstvenoga društva Academia Europaea u Londonu. Dobitnik je brojnih hrvatskih i inozemnih nagrada: Nagrade Grada Zagreba 1977. i 1998., Nazorove nagrade 1987., Nagrade Krležina fonda 1990. i 2007., zatim Gundolfove nagrade za germanistiku Akademije za jezik i književnost Savezne Republike Njemačke 1987., Herderove nagrade Sveučilišta u Beču 1993., znanstvene nagrade zaklade Alexander von Humboldt 1993., Državne nagrade za životno djelo 2000., Nazorove nagrade za životno djelo 2004., Inine nagrade za promicanje hrvatske kulture u svijetu 2005., nagrade Matice hrvatske za znanost Oton Kučera za 2006., nagrade HAZU Josip Juraj Strossmayer 2007., nagrade Pulskoga sajma knjiga Kiklop 2007. i 2009. Počeo je objavljivati 1959. godine.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)