Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Putopisno predavanje o Jordanu

O Petri koja je nestala

Već smo na prvom ovogodišnjem programu Gradske knjižnice Samobor otputovali u daleki Jordan. Iako loša reputacija Bliskog istoka često povlači za sobom i Jordan, naši su nas gosti uvjerili u suprotno. Naš sugrađanin Željko Lucarić je, kao član Planinarskog društva Naftaplin, u proljeće prošle godine boravio u Jordanu. Uz tradicionalne turističke ture također se našlo vremena za planinarenje, a fotografije koje su ostale kao uspomena s putovanja poslužile su kao odličan materijal za jednosatno putopisno predavanje.

Najveća turistička atrakcija Jordana je Petra, drevni grad u stijeni. Riječ je o gradu starom najmanje 2500 godina, koji je bio prijestolnica carstva Nabatejaca, pustinjskog arapskog plemena porijeklom iz Jemena i Saudijske Arabije, sve do propasti 106. godine Nove ere. U sljedećim stoljećima, Petra je nestala sa svih karata i postojala je samo u legendama. Grad je ponovno otkrio švicarski avanturist Johann Burckhardt u 19. stoljeću i danas je pod zaštitom UNESCO-a.

Zanimljivo predavanje poslušali su većinom samoborski planinari, a najavljeno je i sljedeće odredište, koje u ožujku ove godine putevima Biblije vodi do Izraela.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

U zagrebačkom HNK premijerno izvedeni Bjesovi, F.M. Dostojevskog

Pravi politički krimić

Predstava Bjesovi, nastala prema istoimenom romanu ruskog pisca Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, prva je ovogodišnja premijera u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu. Režiju potpisuje poljski redatelj Janusz Kica, koji je naglasio da je zagrebačke Bjesove postavio prema orginalu, ali i prema adaptaciji koju je napravio Albert Camus, koji je adaptirao Bjesove u dramski tekst Opsjednuti 1959., a poljski redatelj Andrzej Wajda 1988. po tom je predlošku snimio film Biesy.

Možda su i četiri autorska pogleda uvjetovala da je trajanje predstave četverosatno. Prikazan je život malog provincijskog ruskog gradića, u kojem se neprestano isprepliću scene ljubavne priče, sudbine i pravi politički krimić o ranim buntovnim idejama socijalista i anarhista koji žele srušiti režim tadašnje Rusije. S jedne strane prikazan je utjecaj ljevičarske misli i revolucionarnih tendencija, a s druge strane konzervativna strujanja, koja sredina želi prevazići.

Mnoštvo je likova koji mahnitaju svaki sa svojim "bjesovima" i "demonima", a sve to u puno navrata na rubu pameti, što se ponekad pretvori u grotesku i gegove, koji su izmamili i smijeh.

Mnogobrojna glumačka ekipa zagrebačkog HNK uspješno se suočila sa zahtjevnim tekstom i vremenskim trajanjem. Franjo Kuhar, Zvonimir Zoričić, Branka Cvitković, Bojan Navojec, Milan Pleština, Alma Prica, Goran Grgić, Ljubomir Kerekeš i drugi ispraćeni su dugotrajnim pljeskom i ovacijama na premijeri.

Scenografija održava simboliku kruga i vječite promjene, kostimi su tipično ruski, dok je glazba suvremena i daje predstavi odmak od prostora i vremena. Gledatelji moraju biti pripremljeni na zahtjevnost teksta i trajanje Bjesova.

Rajka Križanac

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)