Mile Vranešia
ŽUMBERAEKE CRTICE
Crkvena manjina – problem ili bogatstvo?
Ista vjera različitih obreda
U Hrvatskoj je puno govora o raznim manjinama, ali ponajčešće o narodnim ili eventualno političkim. Na samoborskoj mikrolokaciji možda se u posljednje vrijeme nešto intenzivnije govori o jednoj crkvenoj manjini. Grkokatolička zajednica pred nekoliko tjedana konačno je uspjela izgraditi svoju crkvu (kada će je isplatiti – o tom-potom). Dobronamjerni se tome vesele, bili vjernici ili agnostici, ali ima onih koji su na jeziku veliki rodoljubi i vjernici, ali još veća zanovijetala, koji ništa ne razumiju, ali sve znaju i iz dana u dan postavljaju besmislena pitanja i ni jedan odgovor im ne paše, ako se ne uklapa u njihove već unaprijed donesene stereotipe.
No, ponovimo još jednom da su rimokatolici i grkokatolici ista vjera – katolička, u dva različita obreda – rimski i grčki (koji je ipak nešto stariji). Tri su povezujuća elementa koja povezuju svakog katolika, ma gdje god bio na kugli zemaljskoj i u kojem god obredu slavio Gospodina. Tek informacije radi, recimo da u cijeloj Katoličkoj crkvi ima 27 različitih obreda, to jest načina kako se slavi Boga. Rimski obred je većinski, a ostalih 26 je manjinskih, ali unutar Katoličke crkve svi jednako važni.
Valja nam načelno reći i u ovoj kolumni o različitim manjinama, pogotovo kada jedno društvo upadne u zamku nacionalnog, klasnog, rasnog ili vjersko - crkvenog kolektivizma i mitomanije. To su dvije vrlo opake i zloćudne bolesti koje u svojoj sofisticiranosti i pod stručnim vodstvom medijskih manipulatora razaraju svako društvo, jer u takvim shvaćanjima nema mjesta za manjine. Istinski intelektualac je uvijek manjina; uostalom zašto nema milijun akademika, zašto nema milijun dobrih poslovnih ljudi, zašto nema na milijune kanoniziranih svetaca? Svi su oni manjina, ali po nekim ideologijama svi bi se oni zbog nečije ograničenosti morali poistovjetiti s bezličnom većinom. Dobar glumac ili novinar je uvijek u manjini. Od hrpe kamenja samo je malo dragog kamenja ili od milijuna vagona ugljena malo tko će pronaći zlato.
Kruha kojega konzumiramo danomice, tko se kada od tih silnih zagovornika uranilovke sjetio odmjeriti koliko ima u toj štruci brašna, vode i soli, a koliko kvasca? Manjine su uvijek one koje vlastitim sposobnostima potiču i dižu većinu. Samo je pitanje na što – da li na dobro ili na loše!
Tako je od početka u našem vjerničko-biblijskom životu. Samo je jedan bio Abraham koji je poslušao glas Gospodnji, a bezlično mnoštvo je i dalje ostalo u svojim zabludama, od svih proroka samo je jedan bio sveti Ilija, od svih žena svijeta samo je jedna Bogorodica, od milijarde kršćana samo je nekoliko tisuća onih koje je Crkva proglasila svetima. Može li baš svatko od nas postati papa (teoretski da, ali praktički vrlo teško)? Crkva je od davnina ispravno shvatila da valja njegovati manjine, jer one su bogatstvo različitosti u Božjem cvjetnjaku. Uvijek je loše završavalo za nositelje uniformiranosti, ako na vrijeme nisu shvatili svoje nebulozne ambicije. Zato valja naglašavati njegovanje različitosti.
Sadašnji papa, čovjek puna Duha Božjega, ali i iznimno velikih intelektualnih i moralnih potencijala (opet manjina – gotovo usamljenik, jer nitko ne može držati tempo kojeg je nametnuo) potiče cjelokupnu Crkvu da diše obim plućnim krilima, zapadnim, ali i istočnim, da čuva svoje manjinske – karizmatičke zajednice. Izgleda da taj njegov vapaj još nije došao do Hrvatske. Ovdje još uvijek vlada ona zloćudna bolest: jedan narod, jedna država, jedna vjera, jedan vođa koji će biti mjera rodoljublja i svega ostaloga svim građanima. Iz pristojnosti ovog časopisa ne želim imenovati kako se u prošlosti imenovao takav poredak.
Mi u ovom dijelu Hrvatske možemo na djelatan način pokazati tko nam je važniji: papa Ivan Pavao II. koji nas potiče na kršćansku otvorenost i širokogrudnost u različitosti ili promotori zloćudne bolesti zatvorenosti u neku povijesnu mitomaniju koja nema nikakvog razloga postojanosti, jer nas kao narod, društvo i Crkvu vodi u duboki ponor povijesnih bespuća.
- Registrirajte se za komentiranje
- Pregled komentara (0)