Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Mile Vranešia
ŽUMBERAEKE CRTICE

Uz godišnji spomen dan - proštenje Abrahamovo

Kanoniziran s najvišeg mjesta

Bilo je to ne tako davno kada je cjelokupni kršćanski svijet slavio jedinstveni i neponovljivi događaj dvije tisuće godina utjelovljenja živoga Boga u tijelu Presvete Bogorodice. Najveći moralni lik tog doba, Petrov nasljednik na čelu katoličke Crkve, papa Ivan Pavao II. želio je posjetiti pradomovinu praoca triju monoteističkih vjera, Ur Kaldejski u granicama države Iraka. Tadašnji vlastodršci u Iraku, ali i oni drugi, spriječili su papin odlazak u Ur. Bila je to jedna od dvije neispunjene želje Ivana Pavla II. Ova hrabra i jedinstvena želja velikog pape bila je za većinu sljedbenika Abrahamove baštine veliki šok. Do tada gotovo (na žalost i danas) fundamentalisti kršćanstava, židovstva te islama, teško zamislivu vizionarsku želju vrlo je malo ljudi u sve tri vjere shvatilo, a čak i danas ta zamisao izgleda udaljena nekoliko tisuća svjetlosnih godina od surove i krvave stvarnosti i svakodnevnice. Razlog takvom stanju su sitni zemaljski interesi gdje se nastoji naglasiti i poticati ono što nas razdvaja, a ne ono što nas spaja. Velika i široka duša slavenskog pape krenula je putem spajanja triju monoteističkih vjera, a tko može biti bolji uzor nego onaj koji je imao sreću prvi odgovoriti na poziv Boga živoga – Abraham.

Danas svim trim Abrahamovim vjerama - kršćanstvu (u svim njegovim izvedenicama), isto tako židovstvu (reformiranom, liberalnom do ultra ortodoksnom) i islamu (šiitskom i sunitskom) očito nedostaje širine povjerenja u Boga koje je praotac naše vjere imao na pretek, a to su neizmjerno ufanje da ga njegov Bog vodi i u najvećim iskušenjima. Da je upravo taj Bog kreator njegova života, a ne Abraham Božje opstojnosti. Abraham je čovjek pokreta u vjeri, nije vjerska sigurnost, nego tražitelj vjere, nije vjerska arogancija nego poniznost. Stoga Abraham nikada neće biti jamac dogmatizma, ritualizma i tradicionalizma, upravo svega onoga čime su danas opterećene sve tri vjere Abrahamove baštine.

Zbog povijesne opterećenosti antisemitizmom koji se kroz marcionizam uvukao u trećem stoljeću u strukture Crkvenog života nije bilo previše pametno govoriti niti štovati lik Praoca naše vjere Abrahama. Sve je to uvjetovalo da se u Crkvi nije razvilo dolično štovanje Abrahama, makar ga sam Isus u Evanđelju ističe na nekoliko mjesta, a pogotovo sv. Pavao na nebrojno mjesta ističe Abrahama. Prema tome, Abrahamova kanonizacija učinjena je iz najvišeg vrha u čiji pravorijek pravi vjernik nikada neće posumnjati.

Ali, ljudi kao ljudi, pa makar i u strukturama Crkve, skloniji su štovanju bigotističke svetosti negoli pravog i prvog uzora naše vjere. Gotovo je zapanjujuće da kroz dugi povijesni hod Crkve ni jedna crkva ili gotovo ni jedna nije bila posvećena Praocu naše vjere. Kada je grkokatolička crkva u Samoboru odlučila izgraditi crkvu bilo je dolično i pravedno da na neispunjenu želju velikog pape Ivana Pavla II. da posjeti Ur, ali i da učini prvi korak ponovnom otkrivanju snage vjere Abrahama, posvetimo upravo ovom divot uzoru prave vjere i do boli predanog pouzdanja Bogu živome. Od 2003. godine Grad Samobor spada u rijetke, a usuđujem se reći i jedini grad na svijetu, koji ima crkvu posvećenu Praocu naše vjere Abrahamu. Spomen ploča na pročelju grkokatoličke crkve svjedoči da je kamen temeljac posvetio u vrijeme svog trećeg posjeta Republici Hrvatskoj, na blagdan Duhova u svetištu Presvete Bogorodice na Trsatu, veliki i istinski štovatelj Abrahama papa Ivan Pavao II. U Martirologiju (Popisu svjedoka i mučenika) rimske crkve po kojemu se određuju kroz cijelu kalendarsku godinu spomen dani svetkovanja pojedinih Božjih ugodnika, 9. listopada spominju se Abraham i žena mu Sara.

Ove godine spomen dan (proštenje - Abrahamovo) pada u nedjelju, 9. listopada. Svečana sveta liturgija služit će se u 18 sati. Tom zgodom dosadašnji upravitelj Pastoralnog centra i graditelj svetišta Praoca naše vjere Abrahama u Samoboru zahvalit će se svim dobročiniteljima i župljanima te upravu prepustiti od Križevačkog biskupa novoimenovanom voditelju centra i svetišta velečasnom Danielu Vranešiću.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)